Connect with us

Hrvatska

"Haška presuda potvrđuje agresiju Srbije na Hrvatsku"

Objavljeno

-

Ivo Josipović (foto: Žeminea Čotrić)
Presuda generalima ne mijenja obrambeni pravedni karakter Domovinskog rata, premda smo svjesni da je bilo i zločina, koje treba osuditi, kazao je predsjednik Ivo Josipović, gostujući na Hrvatskom radiju u emisiji ‘S predsjednikom na kavu’
Upitan za dojam koji se stvorio u javnosti nakon šoka da je presudom kriminaliziran cijeli Domovinski rat, Josipović je kazao da mu je jasno da su građani šokirani usmenim obrazloženjem presude, iz kojeg se može steći takav dojam, ali da on to tako ne razumije, niti prihvaća, bez obzira na dikciju pojedinih dijelova obrazloženja presude.
Što se tiče toga da je ispalo kako je za Haški sud Krajina država, Josipović je naglasio da takva tumačenja daju ljudi koji nisu jako verzirani u pravo jer karakterizacija upotrijebljena u presudi u kojoj se govori o međunarodnom sukobu znači da su snage u Krajini bile kontrolirane iz Srbije pa ova presuda utvrđuje agresiju Srbije na Hrvatsku. Josipović je istaknuo i da Hrvatska nije nastala na udruženom zločinačkom poduhvatu te dodao kako ne vjeruje da će ta slika biti promijenjena jer zar bi UN, NATO, pa i Europska unija primili takvu zemlju u svoje društvo.
Istaknuo je i da je, unatoč spominjanju Tuđmana i Šuška u presudi što je vrlo neugodna politička konstatacija, presuda uvijek individualna te da ovo nije presuda Tuđmanu i Šušku, a ne misli ni da su Gotovina i Markač žrtvovani. Opća ocjena o Domovinskom ratu sadržava i nuždu da se prihvate i zločini koji su se dogodili, a što se tiče pitanja odgovornosti, Josipović je kazao da se tu može gledati na jedan aspekt nevoljkosti sankcioniranja počinjenih zločina, koje je trebalo spriječiti, a kad su se već dogodili, kazniti i to još 90-ih godina.
Kad je pak riječ o brijunskim transkriptima, odnosno, legalnosti načina kojim su se oni našli u Haagu, istaknuo je da on o tome ne može govoriti, ali smatra da se iz zapisnika ne mogu izvoditi dokazi o udruženom zločinačkom pothvatu jer prilično treba nategnuti određene interpretacije da se bi ih se moglo shvatiti kao poziv na zločin i ne čini mu se da tu ima materijala za kazneni progon. Podsjetio je i da Hrvatska ima Ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom te da predbacivanje vladama zbog suradnje s Haagom nema smisla te da bi bez toga bila prezrena od međunarodne zajednice.
Što se tiče odgovornosti države, Hrvatska je imala ulogu da je morala surađivati s tužiteljstvom, ali i obranama, a one su često izražavale zadovoljstvo tom suradnjom, kazao je Josipović, dodavši da smo tu gdje jesmo te da se ipak mora znati tko su tu stranke u postupku. Naime, vezano uz najavu ponovnog traženja Hrvatske statusa ‘prijatelja suda’, Hrvatska nije stranka u postupku, a obrane bi trebale tražiti od suda da se Hrvatska i neke druge zemlje jave kao prijatelji suda. Smatra da je pobijanje teze o ugroženom zločinačkom poduhvatu važno, time bi se pobio velik broj inkriminacija pa bi i obrane bile u puno boljoj poziciji.
Komentirajući izjavu srpskog predsjednika Borisa Tadića o pomirenju, kazao je Josipović da je uvijek važno je li presuda ovakva ili onakva, tako obrazložena tako da izaziva dojam pravednosti što građani ovdje ne doživljavaju, a ni on nije siguran da pridonosi pravednosti, ali Hrvatska je žrtva agresije, a presudu je donio UN-ov, a ne sud Srbije ili EU. Komentirajući od strane Vlade najavljenu diplomatsku ofenzivu, Josipović je kazao da će ponoviti našim prijateljima u inozemstvu ono što je rekao i u svojem obraćanju javnosti nakon presude, ali i dodao da treba biti realan i da ne treba gajiti iluzije jer se sudsko vijeće ne vodi lobističkim aktivnostima.
Što se pak tiče mogućeg jačanja desnice, Josipović smatra da će sigurno u jednom vremenu neke malo desnije opcije imati više odjeka, ali misli da će tu efekti koji se očekuju, biti na kratku stazu. Istaknuo je i da pitanje suradnje s Haagom ne smije biti predmet prepucavanja, nego stvar nacionalnog interesa, a ne međusobno prokazivanje. Od njegove strane neće biti podrške za preispitivanje odnosa s Haškim sudom, naglasio je Josipović, a na pitanje o padu potpore EU istaknuo je da je ovaj trenutak pridonio padu, ali misli da će svaka razumna analiza pokazati da nije EU kriva za to te je uvjeren da će građani prepoznati prednosti koje Hrvatskoj donosi članstvo u EU.
Smatra kako su dobri izgledi da Hrvatska u lipnju završi pregovore s Europskom unijom, a ako ne budu tada gotovi, bit će nešto kasnije, a što se tiče izbora – odluka o njima je na vladajućoj koaliciji. Reforme kojoj Hrvatskoj trebaju su šire od onih koje su potrebne za ulazak u EU i one ne bi smjele ovisiti o izborima, pogotovo ne kada je riječ o gospodarskim reformama. Kazao je i da je nesklon mijenjanju izbornih jedinica tako da izgledaju kao izborni inženjering, a smatra da to ne bi koristilo ni onima koji bi ga smišljali te je podsjetio na potrebu rješavanja popisa birača i problema prebivališta.
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu