Connect with us

Nekategorizirano

Bez Hrvatske na kazališnom događaju Europe

Objavljeno

-

Starko kazalište lutaka (Foto: Ivan Katalinić)
Danas u Petrogradu počinje 14. dodjela Europske kazališne nagrade, šestodnevni niz predstava, medijskih okupljanja, stručnih skupova i naravno – koktela. Nagradu će osobno primiti ikona njemačkog kazališta, redatelj Peter Stein, ali on nije i jedini koji će sljedećih nekoliko dana, točnije do 17. travnja, Petrograd pretvoriti u kazališno najzanimljiviji grad na svijetu
Projekt Europske kazališne nagrade pokrenula je još 1986. Europska komisija, kako bi se i kulturom, slijedom uobičajene sintagme, gradili mostovi prepoznavanja i uvažavanja. Početni zanos, kako političkih čimbenika tako i mecena, uspio je ‘zatvoriti konstrukciju’ i šou je mogao početi.
Prve godine nagradu je dobila Ariane Mnouchkine, a slijedili su velikani europskog i svjetskog teatra Peter Brook, Heiner Müller, Pina Bausch, Luca Ronconi, Patrice Chéreau, Lev Dodin, Giorgio Strehler, Harold Pinter… Zemljopisno ograničenje poštivano je tek donekle jer među njima je i Robert Wilson, kojem američki korijeni i većina karijere ipak nisu bili prepreka. Štoviše, ni izvorne zamisli o samo jednom nagrađenom nije se uvijek držalo jer 2007. podijelili su je Kanađanin Robert Lepage i Nijemac Peter Zadek.Europska kazališna nagrada možda je rubni, ali indikativni primjer kako funkcionira brojnim silnicama opterećena europska administracija, čak i kad je riječ o kulturi. Iako je prvih nekoliko godina glavna u svemu bila Italija, zbog čega je organizacija ostala većinom talijanska, pa je talijanski i dalje poluslužbeni jezik cijelog projekta, nakon prvih izdanja u sicilijanskoj Taormini, manifestacija je postala nomadska, te je u međuvremenu uspjela promijeniti nekoliko adresa, od Torina, preko Soluna i Wroclawa do Petrograda.
Omjer velikih troškova i publiciteta svaki domaćin procjenjuje sam za sebe, pa u dosadašnjoj povijesti ove manifestacije pauza nije bila rijetkost, što potvrđuje i jednostavna matematika uzme li se u obzir činjenica da je ovogodišnja dodjela tek četrnaesta, a projekt traje već četvrt stoljeća. Ipak, osim prestiža koji nosi svaki međunarodni skup, pa makar bio i kazališni, ugostiti ovakvu manifestaciju velika je prilika za promociju vlastite kazališne produkcije. Koliko je Rusima to potrebno, sasvim je drugo i, u ovom slučaju, prilično nevažno pitanje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Ambulante pune oboljelih od korone, gripe i hripavca. Liječnici upozoravaju na lijek koji često zaboravljamo

Objavljeno

-

By

U prosjeku na tjedan u Hrvatskoj od korone oboli 4.000 ljudi. Uz to svakog dana prijavljuju se slučajevi oboljenja od gripe i hripavca što dodatno opterećuje zdravstveni sustav.

Od covida svaki tjedan oboli u prosjeku 4.000 ljudi, a 45 ih premine. Prijavljenih slučajeva gripe samo prvog tjedna ove godine bilo je više od 800 prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, piše Dnevnik.hr.

Također još ne jenjava ni epidemija hripavca koji može biti koban pogotovo za manju djecu.

Stoga su čekaonice u ambulantama i bolnicama pune pacijenata koji traže liječničku pomoć zbog infektivnih i bakterijskih bolesti dišnih puteva. Liječnicima obiteljske medicine posao se ovih dana udvostručio, a slično je i na hitnim prijemima.

“Dosad nam je obim popovećan, mogureći poduplao se u odnosu na ljeto i jesen, kao što znamo zima je i tada su najčešće bolesti respiratornog sustava”, izjavila je liječnica obiteljske medicine Vedrana Tudor Špalj.

Liječnici također upozoravaju kako ne treba zaboraviti na mogućnost cjepljenja koje može biti spasonosno.

“Cjepljenje kao mjera prevencije protiv gripe, docjeplivanje protiv covida, također trudnice, ukućani, tek rođenih beba i dojenčadi koje nisu redovno cjepljeni da se docijepe protiv hripavca”, izjavila je dr. Andrea Petaros Šuran, voditeljica Odjela za epidemiologiju NZZJZ PGŽ.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu