Connect with us

Hrvatska

Kosorica "prisvojila" SDP-ovu ideju jer strahuje da će MOL izgurati Vladu iz Ine

Objavljeno

-


Otprilike u isto vrijeme kada je Hanfa privremeno obustavila trgovanje dionicama Ine, iz Banskih je dvora u medije procurila neslužbena informacija da u Vladi pripremaju zakonsku odredbu kojom će onemogućiti MOL-u preuzimanje većinskog udjela u Ini. I ne bi u tome bilo apsolutno ništa sporno, da se ne radi o prijedlogu zakona kojeg je SDP u Saboru pokušao progurati u siječnju ove godine.
Klub zastupnika SDP-a svoj je prijedlog Saboru uputio 14. prosinca 2010. godine, ali naišli su na odbijenicu. Vlada Jadranke Kosor je, naime, u mišljenju dostavljenom predsjedniku Sabora Luki Bebiću zaključila da nije moguće staviti embargo na preuzimanje više od 50 posto Ininih dionica jer to nije u skladu s europskim standardima. “Donošenje zakona kojim bi se ograničilo stjecanje određenog broja dionica trgovačkog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, bilo bi izravno u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije, Lisabonskim ugovorom, kao i sa sporazumom o Stabilizaciji i pridruživanju”, navodi se u dopisu kojeg je potpisala premijerka Kosor.
Međutim, samo dva mjeseca kasnije, premijerka se predomislila i odlučila “posuditi” SDP-ovu ideju, koja je u medijima prezentirana kao da se radi o potezu koji dolazi iz HDZ-a. Gordan Maras, saborski zastupnik SDP-a i jedan od potpisnika njihovog zakonskog prijedloga, u ovakvom ponašanju vidi znakove panike u redovima vladajuće stranke.
“Ukoliko iza nedavne trgovine Ininim dionicama na burzi stoji kapital sklon MOL-u, moguće je da Hrvatska u potpunosti izgubi kontrolu nad Inom”, kaže Maras u razgovoru za Index, te ističe da Vlada preko “svojih” članova Inine uprave pokušava izvršiti određeni utjecaj na Mađare, ali im to očito ne polazi za rukom. Maras strahuje da bi mađarska kompanija mogla vrlo skoro u Ini dobiti odriješene ruke, i to upravo krivnjom HDZ-a.
Naime, dioničarski ugovor koji je Vlada potpisala 2009. godine za Hrvatsku je vrlo nepovoljan. Ne samo da je Vlada tim ugovorom prepustila MOL-u upravljačka prava nad Inom, već nije ni ispunila obveze koje je na sebe preuzela. Konkretno, Vlada nije preuzela plinski biznis, što je ugovorom obećala učiniti, a što MOL-u, ističe Maras, daje pravo da raskine dioničarski ugovor. “U tom slučaju nitko ne bi prema nikome imao nikakvih obveza”, objašnjava SDP-ov zastupnik, koji je sjedio i u saborskom Povjerenstvu za Inu.
“Nije to samo pitanje MOL-a. Danas-sutra netko može preuzeti MOL pa bi Ina mogla završiti u bilo čijem vlasništvu. Mi smo svojim zakonskim rješenjem pokušali osigurati da je za takvo preuzimanje potrebna suglasnost Hrvatskog sabora. Nakon što smo prijedlog stavili u proceduru, Vlada je s njega najprije skinula oznaku hitnosti, a sada vidimo da predlaže nešto slično. Treba vidjeti kakvi su im argumenti i što se to promijenilo u dva mjeseca”, kaže Maras.
Iz ovog je primjera vidljivo, tvrdi SDP-ov zastupnik, da HDZ-ovoj vladajućoj većini na pameti nisu hrvatski nacionalni interesi, već isključivo raspoloženje birača u izbornoj godini. “Da HDZ strahuje zbog Ine i zbog hrvatske imovine, ne bi svi odreda digli ruku u Saboru za taj ugovor iz 2009. godine. Više ih brine što smo u izbornoj godini i što će birači sigurno sankcionirati ovakav odnos prema hrvatskoj imovini, konkretno prema najvećoj naftnoj kompaniji. Valjda je svima jasno da je Ina nacionalni interes i da država bez energije ne može govoriti o neovisnosti”, zaključuje Maras.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

-

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu