Hrvatska
10.000 ljudi izašlo na ulice

Trend rasta broja prosvjednika ipak se nije nastavio. Prema procjenama s terena, u trenutku kad je prosvjedna povorka bila najduža, na ulicama je bilo između 8 i 10 tisuća ljudi. U petak ih je marširalo više od 10 tisuća. No, to vjerojatno ne znači da su prosvjedi dosegli svoj vrhunac nego da nedjelja ipak i nije najbolji dan za prosvjedovanje. Hoće li broj prosvjednika i dalje rasti, vidjet ćemo već u utorak, u 18 sati na Cvjetnom trgu. Nastavlja se ritam prosvjedovanja svaka dva dana.
Prosvjed je zbog neradnog dana počeo nešto ranije nego dosad, u 16 sati, a govorancije na Cvjetnom trgu trajale su nešto manje od sat vremena. Ivan Pernar najavio je da ostaje u funkciji organizatora prosvjeda, nakon što je zaključio da ima podršku većine prosvjednika. Međutim, glavnina prosvjednika je samoprozvanog vođu revolucije ipak ignorirala, a što najveći broj prosvjednika misli o Pernaru i njegovim drugovima najbolje pokazuje podatak da se većina ljudi prosvjedima pridružuje tek nakon napuštanja Cvjetnog trga.
Prosvjednici ne žele slušati floskule na Cvjetnom trgu
Nije teško shvatiti zbog čega; pod kipom Petra Preradovića i ovoga puta smo čuli niz floskula, a Pernar se “proslavio” lamentacijama o komunističkoj prijetnji. Oni koji ga žele ukloniti, smatra Pernar, žele se vratiti u doba komunizma i jednopartijskog sustava. Govor na Cvjetnom trgu održao je i lider seljačkih prosvjeda Tomislav Pokrovac, koji je najavio novu “seljačku bunu”. “Seljaci će sutra izaći na ulice i blokirati sve pristupe Markovom trgu”, obećao je Pokrovac. Pero Kovačević, koji je zbog sudjelovanja u prosvjedu izbačen iz HSP-a Ante Starčević, toliko je izviždan da se uopće nije čulo što govori.
Ljudi su se, naime, vrlo brzo zasitili govorancije i počeli pozivati na pokret. To se dogodilo u 16:58. Prvo odredište prosvjedne šetnje bio je Markov trg. Policija je barikadu i ovoga puta postavila iznad Kamenitih vrata pa su se prosvjednici vrlo brzo spustili prema Trgu bana Jelačića i krenuli do središnjice HDZ-a. Zgradu vladajuće stranke čuvalo je 20-ak interventnih policajaca.
Hebrang: Ovo je najgore što mi se dogodilo još od rata
Nakon što su HDZ-ovcima poručili da su lopovi, policajcima da štite mafiju, a Jadranki Kosor da žele njenu ostavku, prosvjednici su krenuli Zvonimirovom ulicom. U koloni se pronio glas da se ide prema stanu premijerke Kosor, ali bila je to jedna od mnogih dezinformacija. Prosvjednici su čitavog dana gotovo nasumično mijenjali smjer u sklopu svoje igre mačke i miša s policijom. Umjesto premijerku, posjetili su njenog stranačkog kolegu, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru, Andriju Hebranga.
Hebrang je često bio na meti prosvjednika tijekom prošlog tjedna. Niti jedno okupljanje pred HDZ-om nije moglo proći bez skandiranja “Dajte barem Hebranga”, a njegova reputacija političkog lažova bila je inspiracija za mnoge transparente. Pred stanom su ga nazvali lažovom i lopovom, te skandirali “Javi se Pinokio”, prizivajući popularnog lutka iz bajke kojem nos raste svaki puta kad izusti laž. Hebrang u trenutku prosvjeda nije bio kod kuće. Da su mu prosvjednici pred stanom, saznao je od novinara Novog lista, kojem je najavio da se odmah vraća kući jer neće napustiti svoju obitelj. Kasnije je rekao da je to najgora stvar koja mu se dogodila još od rata jer se on uvijek borio za Hrvatsku, a sada ga nazivaju lopovom. “Zašto nisu išli do Sanaderovog stana?”, zapitao se Hebrang.
“Hloverka odlazi!” i “Stankoviću majstore!”
Hebrangove susjede Gordana Jandrokovića i Luku Bebića koji također žive u luksuznoj Babonićevoj ulici, popularnoj lokaciji među zagrebačkom elitom, prosvjednici nisu došli “pozdraviti”. Konstantno pozivajući “Svi na ulice”, prosvjednici su se zaputili prema Radničkom domu. Sindikate su upitali gdje su, poslavši jasnu poruku da bi sindikalni vođe trebali biti na ulici, s narodom. Marš je nastavljen do Vukovarske ulice, odakle su skrenuli u Aveniju Većeslava Holjevca, prema HRT-u.
Na Prisavlju su prosvjedovali i zadnji put, nezadovoljni jer njihov broj u Dnevniku višestruko umanjen. Ovoga puta nije bilo razloga za takve prigovore; pod uredničkom palicom Zorana Šprajca ekipa Dnevnika nije ni pokušala sakriti simpatije prema prosvjednicima. Broj nisu umanjivali, možda su ga čak i preuveličali: rečeno je da ih ima i do 10.000. Prosvjednici su svejedno pozivali na ostavku Hloverke Novak Srzić, a tražili su i da ih uživo puste u Dnevnik. Podršku manjeg broja prosvjednika dobili su Denis Latin i Aleksandar Stanković.
“Todoriću vrati pare i žito”
Nakon napuštanja HRT-a, prosvjedna se povorka počela osipati. U tom je trenutku šetnja trajala već više od tri sata, a s obzirom da prosvjednici marširaju zavidnim tempom, mnogi su se ljudi (posebno stariji) umorili i počeli razilaziti. Ipak, do zgrade MUP-a u Savskoj došlo je između četiri i pet tisuća ljudi, te su gromoglasnim skandiranjem tražili ostavku Tomislava Karamarka, te izvikivali ime Ivana Mamića, mladića kojeg je na Jarunu ubio policajac.
Marš je nastavljen prema Ilici i Trgu bana Jelačića, a u prolazu su “okrznuli” i Nadana Vidoševića. Pred prostorijama Hrvatske gospodarske komore, prosvjednici su skandirali “Nadane lopove”. Manji broj prosvjednika kod Agrokorove zgrade sjetio se i Ivice Todorića, kojem su poručili da “vrati pare i žito”. Prosvjed je završen na Trgu bana Jelačića, nekoliko minuta prije devet sati. Jedan od vođa prosvjeda kroz megafon je poručio da su “za večeras gotovi” i najavio novo okupljanje u utorak u 18 sati na Cvjetnom trgu.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






