Hrvatska
Premijerki čobanici poručuju: Želimo izbore!
Kronologija događanja…
16:37 Prosvjednicima se ne sviđaju duge govorancije, pa nakon nezadovoljstva na scenu stupa jedan od organizatora Tomislav Kosić koji poručuje da iza njih ne stoji oporba, ni itko, a potom se opet izmjenjuju razni nepoznati ljudi iz publike koji pokušavaju svaki doći do što više vremena pred mikrofonom.
16:40 Prosvjednika ima sad već oko 1.500 na govornicu je stupila postarija gospođa koja čita svoje pismo predsjedniku Ivi Josipovicu i ‘nada se da će on biti ponosan na svoj narod’, u potpisu kaže ‘tužna građanka i ako su prosvjednici indijanci, ona je stara skvo’.
16:35 Transparenti: ‘Purda, Divjak, Braco, ne dajte heroja’, ‘Dosta krađe i svađe, hoćemo izbore’, a iza govornika razapet je transparent koji prikazuje livadu na kojoj Kosor kao pastirica čuva ovce na kojima s jedne strane stoje imena Milo, Šeki, Čobi, a s druge EU.
16:33 Prosvjednici, kojih sad ima 500-injak viču ‘Ne Europska unija’ i ‘Svi na ulice,svi na ulice’.
16:27 Redaju se govornici koji spominju ‘cvijetnu revoluciju’ i pozivaju na ‘jedinstvo hrvatskih ustaša i hrvatskih partizana, prozivaju političke zombije (Jaca čobanica polički mrtvac’), kuhane lignje s Pantovčaka i reformirane komuniste iz SDP- a, HNB, HT i HRT kao režimske medije no i redom ostale privatne medije, govoreći da svi lažu.
16:20 Pernar uz odobravanje prosvjednika govori da ‘zastava nije imovina, a za vlastodršce kaže da nisu oni čobani, nego čopor vukova’.
16:17 Pernar je, uz prozivku Jutarnjeg lista i izdavača Ninoslava Pavića, zahvalio prosvjednicima na podršci i kazao da ne napadaju Jadranku Kosor jer je žena, kaže, bilo bi to smiješno.
16:07 Pernar je počeo govoriti, ali samo koristi priliku iznositi svoju verziju događaja s prosvjeda jučer u Osijeku i reći da mediji pišu o podjelama među prosvjednicima. Pitao prosvjednike žele li da ih i dalje vodi, na sto su oni povikali ‘Da’, uz povike ‘Mirni prosvjedi’, a nose transparente ‘Vi gore,bez sluha,dajte nam kruha’
16:00 Prosvjed bi trebao početi u ovim trenucima, broj prosvjednika se povećao, sad ih je 200-injak, a među njima je opet i šef školskog sindikata Preporod Željko Stipić.
15.50 Uoči prosvjeda na Cvjetnom trgu ima 50-ak prosvjednika, okićenih hrvatskim zastavama i zastavama na kojima piše ‘Ne Europskoj uniji’ te standardnim transparentom ‘Dolje Šeksijada, dolje hrvatska Vlada’. Uglavnom je riječ o starijim ljudima,a među prosvjednicima su opet Pero Kovačević, koji je zbog sudjelovanja na prosvjedu u petak suspendiran u HSP-u dr. Ante Starčervić, te jedan od predstavnika seljačkih udruga Tomislav Pokrovac. Što se tiče policije, osiguranje u Donjem gradu i oko njega je minimalno uz nekoliko policijskih kombija.
U skladu s najavama ‘novi prosvjed svaki drugi dan’, već je zakazan i onaj za utorak u 18 sati također na Cvjetnom, a onda opet u novu ‘prosvjednu šetnju gradom za oproštaj s Vladom’, a u međuvremenu, održavaju se manji protuvladini prosvjedi diljem Hrvatske. No danas bi trebalo biti poznato i koliko će te na koji način ubuduće veze s njima imati jedan od prvotnih organizatora ‘facebook prosvjeda’ Ivan Pernar.
Njegu su, naime, na jučerašnjem protuvladinom prosvjedu u Osijeku potjerali tamošnji prosvjednici, i to nakon što je pozivao na probijanje policijske blokade ispred HDZ-a i paljenje HDZ-ove zastave, čemu su se Osječani suprotstavili želeći mirne prosvjede, a zahtijevali su i druge govornike osim Pernara.
S obzirom na to da ni zagrebački prosvjednici ne dijele jednoglasno oduševljenje Pernarom, on je na svojoj internetskoj stranici iznio vlastitu verziju događaja u Osijeku i pozvao ljude da na današnjem prosvjedu odluče hoće li da ih on dalje vodi.
Tvrdi da je u Osijeku ‘održao žestok govor i obrušio se na HDZ usput pitajući imaju li HDZ-ovu zastavu, pri čemu je došlo do sukoba i podjele među prosvjednicima oko uništavanja zastave’, a tvrdi i da ‘mediji iskrivljuju istinu i selektivno obavještavaju te o njemu pišu samo negativne stvari’. Stoga je odlučio da ‘na idući prosvjed u 16 sati dođu svi prosvjednici, i za i protiv njega te odluče žele li da nastavi organizirati prosvjede ili ne’.
Što se tiče dosadašnjih prosvjeda, posljednji zagrebački, održan u petak, bio je najbrojniji dosad, ma što policijske brojke govorile o tome, i protekao je u posve mirnom ozračju kad se izuzmu manji sukob prosvjednika i policije ispred središnjice HDZ-a nakon samog završetka prosvjedne šetnje te nešto ranije pljuvanje glasnogovornika Vlade Mladena Pavića koji se imao (ne)sreću zateći u automobilu usred prosvjedničke povorke.
Prosvjedovalo se i u subotu diljem Hrvatske, ali najviše se ljudi, dvije tisuće, okupilo u Varaždinu; Splićani su palili Sanaderovu sliku, a Osječani tjerali Pernara.
Hrvatska
FOTO / Državni inspektorat upozorio na popularnu igračku: “Vratite proizvod”
Državni inspektorat upozorio je potrošače da ljuljačka proizvođača Ningbo J&S Leisure Products Co., proizvedena u Kini, zbog sitnih dijelova koji se lako mogu odvojiti, može dovesti do gušenja djeteta.
Zbog sitnih dijelova koji se mogu lako odvojiti postoji mogućnost gušenja djeteta. Proizvod nije sukladan zahtjevima norme EN 71-1, naveli su iz Državnog inspektorata.
Kao obveznu mjeru naveli su zabranu stavljanja proizvoda na tržište i uništenje.
Potrošačima su proučili da: “prestanu upotrebljavati proizvod. Proizvod mogu vratiti na prodajno mjesto na kojem su ga kupili, a prodavatelj će odraditi povrat novaca za vraćeni proizvod.”
Više pročitajte OVDJE.
Hrvatska
PRIOPĆENJE DOMAĆIH METEOROLOGA: O polarnom vrtlogu, vremenu sljedećih dana i mjeseci
Dolaskom hladnijeg dijela godine sve se više pažnje posvećuje prirodnim pojavama koje utječu na naše vremenske prilike. Među njima je i polarni vrtlog. Kako bismo bolje informirali javnost i odgovorili na najčešće upite, u nastavku donosimo objašnjenje polarnog vrtloga, uz prognozu za naredne dane i očekivanja za sezonu koja je pred nama, priopćeno je iz DHMZ-a:
Što je polarni vrtlog?
Polarni vrtlog ili polarna depresija je područje niskog tlaka zraka velikih razmjera s ciklonalnim kruženjem u višoj atmosferi, sa središtem obično u polarnom području. Tijekom hladnog dijela godine, zbog izraženijih razlika u temperaturi između hladnih polarnih i toplih ekvatorijalnih područja, dolazi do jačanja zapadnog strujanja srednjih visina, što posljedično dovodi i do jačanja vrtloga.
U slučaju kad strujanje u polarnom vrtlogu oslabi ili se prekine, stvore se uvjeti u kojima se hladan zrak počinje spuštati u umjerene geografske širine. Ova pojava utječe na vrijeme na cijeloj sjevernoj polutci, ponekad više na Sjevernu Ameriku, a ponekad na Europu i Aziju. Ona nije neuobičajena, događa se gotovo svake zime, moguće čak i više puta, s varirajućim intenzitetom. Dakle, radi se o prirodnom zahladnjenju, odnosno promjeni zračne mase nad našim područjem.
Razlika između polarnog vrtloga i polarne mlazne struje
Treba razlikovati polarnu mlaznu struju (engl. polar jet stream) i polarni vrtlog (engl. polar vortex), Slika 1. Polarna mlazna struja odnosi se na relativno usko područje velikih brzina (> 30 m/s) u troposferi, na visini od otprilike 9 km. Na sjevernoj hemisferi strujanje je od zapada prema istoku, odnosno zonalno. Često predstavlja granicu između zračnih masa različitih svojstava. Za razliku od nje, polarni vrtlog nalazi se na višim visinama i ne utječe uvijek direktno na vremenske prilike u srednjim geografskim širinama. U slučaju slabljenja ili prekida u strujanju polarnog vrtloga, dolazi do valovitosti polarne mlazne struje, što omogućuje prodore hladnog arktičkog zraka u niže širine.
Za blagdan Svih svetih na Jadranu sunčano, u unutrašnjosti magla
Na Jadranu će prevladavati sunčano i toplije od prosjeka za ovo doba godine. U unutrašnjosti mjestimice umjerena i povećana naoblaka, još u petak i subotu u prvom dijelu dana u nizinama često magla. U subotu (Slika 2.) dotok hladnog zraka sa sjeveroistoka, pritom će zapuhati umjeren, ponegdje i jak sjeveroistočni i sjeverni vjetar, na Jadranu bura, umjerena i jaka, na udare olujna. Stoga će u nedjelju danju biti osjetno svježije, a u ponedjeljak ujutro u unutrašnjosti vjerojatan je mraz pri tlu.
Sezonska vremenska prognoza za razdoblje studeni 2024. – siječanj 2025.
U sljedeća tri mjeseca očekuje se s velikom vjerojatnošću da će srednja sezonska temperatura biti uglavnom viša od prosječne. Pritom je umjerena vjerojatnost za ukupnu sezonsku količinu oborine oko prosječne. Iako se očekuje uglavnom toplije vrijeme od prosjeka, to ne znači da neće biti razdoblja s temperaturom nižom od prosječne. Isto vrijedi i za oborinu. Unatoč očekivanoj prosječnoj količini oborine, ne znači da neće biti razdoblja s manjkom ili viškom oborine.
Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala te ju izrađuje Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a. U sezonskoj prognozi prognozira se vjerojatnost odstupanja meteorološkog parametra od referentnog (najčešće klimatološkog) razdoblja tijekom sezone, a ne egzaktna vrijednost ili očekivani interval nekog meteorološkog parametra. Pouzdanost prognoze najčešće se smanjuje što je prognostičko razdoblje dulje.
Hrvatska
HRVATI SVE VIŠE ŠTEDE / Stanovnik Zadarske županije u prosjeku ima štednju od 11.035 eura!?
Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 38,7 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 900 milijuna eura, pri čemu je u proteklih godinu dana porastao udio oročenih depozita, no ne treba očekivati da će se taj trend u značajnijoj mjeri nastaviti, kažu iz HNB-a.
Od ukupnih depozita kućanstava, 27,7 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 11 milijardi eura čine oročeni depoziti.
U usporedbi s rujnom prošle godine, prekonoćni depoziti smanjili su se za 1,3 milijarde eura, dok su oročeni porasli za 2,2 milijarde eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.
Iz središnje banke napominju da postoje brojni činitelji koji utječu na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava, a kao najvažniji mogu se istaknuti visina kamatnih stopa na oročene depozite, dostupnost alternativnih oblika ulaganja, osjetljivost kućanstava na promjene kamatnih stopa kao i preferencija držanja likvidnijih oblika sredstava (u vidu prekonoćnih depozita).
Dugogodišnji trend pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa preokrenut je u listopadu 2023., kada je prosječna kamatna stopa na oročene depozite znatnije porasla, a osobito su se izdvojile ponude pojedinih banaka koje su nudile više kamatne stope od prosječne te tako nastojale privući deponente.
Isprva su deponenti na povećanu disperziju kamatnih stopa reagirali seljenjem sredstava s prekonoćnih depozita u bankama s nižim stopama na oročenja u bankama koje nude više stope.
Inercija u oročavanju depozita
No, kažu iz HNB-a, ti su se tokovi vrlo brzo usporili pa su klijenti banaka već u narednim mjesecima umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, u većem broju prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju.
“To upućuje na znatnu ‘ljepljivost’ depozita, odnosno inerciju deponenata u oročavanju depozita, što je smanjilo intenzitet prijenosa povećanja kamatnih stopa na oročene depozite. Drugim riječima, osjetljivost kućanstva na promjene kamatnih stopa kao jedan od ključnih činitelja odluka kućanstava o oročavanju raspoloživih sredstava, u Hrvatskoj je relativno niska”, kažu HNB-ovi analitičari.
Udjel oročenih depozita tako se od travnja ove godine stabilizirao na razini od otprilike 29 posto i nije znatnije reagirao niti na dodatni porast kamatnih stopa na oročene depozite u nekolicini banaka u svibnju i lipnju.
Već spomenutog lanjskog listopada udio oročenih depozita u ukupnim depozitima je porastao najsnažnije, na 25 posto, s rujanskih 23,2 posto, da bi se do lipnja 2024. popeo do maksimalnih 29,2 posto, nakon čega se čak i blago smanjio te je u rujnu iznosio 28,4 posto.
“Narodni” trezorci i obveznice glavna alternativa oročavanju
Iz HNB-a ističu kako su “narodni” trezorski zapisi i državne obveznice privukli pažnju građana koji su u šest izdanja državnih vrijednosnih papira upisali ukupno 4,7 milijardi eura, te se to trenutačno čini kao glavna alternativa oročenim depozitima.
Gledajući unaprijed, s obzirom na očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) koji će se nastaviti postupno prenositi i na kamatne stope na oročene depozite koje banke nude kućanstvima, kao i najave Ministarstva financija da će nastaviti s izdanjima vrijednosnih papira namijenjenih kućanstvima, vjerojatno se udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva neće znatnije povećavati, ocjena je HNB-ovih stručnjaka.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) u svojoj analizi također apostrofira da su kod građana od prošle godine relevantna postala i ulaganja u dužničke vrijednosne papire. Tu je i brži rast vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, pa tako, iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. manji od 50 posto, a lani je iznosio 45,5 posto.
Depoziti koncentrirani u Zagrebu i primorskim županijama
HGK je iznio i podatke o regionalnoj raspodjeli depozita kućanstava, pa tako na Grad Zagreb otpada 28,5 posto svih depozita, što je krajem lipnja ove godine iznosilo 10,64 milijarde eura.
Nadalje, u sedam županija Jadranske Hrvatske koncetrirano je 42 posto svih depozita kućanstava, dok se 30 posto depozita nalazi u 13 ostalih županija.
“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.
Prema podacima s kraja lipnja ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.682 eura.
Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 14.419 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.800 eura, Primorsko-goranska županija s 13.083 eura, Dubrovačko-neretvanska s 12.705 eura, Zadarska s 11.035 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.659 eura, Šibensko-kninska s 9.425 eura te Ličko-senjska županija s 8.137 eura štednje po stanovniku.
Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.862 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.657 eura.
U strukturi depozita kod svih županija i dalje premoćno prevladavaju depoziti transakcijskih računa, od najmanje 59 posto u Karlovačkoj do najviše 73 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.
No, napominju iz HGK, u 2024. godini vrijednost transakcijskih računa, kao i njihov udio u ukupnim depozitima pada u svim županijama.
Kada je riječ o oročenim depozitima u strukturi depozita, najmanji su u Sisačko-moslavačkoj županiji, 24 posto, a najviši u Karlovačkoj, 37 posto. Štedni depoziti, pak, najmanje su zastupljeni kod svih županija, od najmanje dva posto u Krapinsko-zagorskoj do najviše osam posto u Primorsko-goranskoj županiji, naveli su iz Komore.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
Hrvatska1 dan prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
magazin4 dana prije
(FOTOGALERIJA) MALI KOREOGRAF 2024. / Pobjednice Meri Sedić iz Zadra i Katarina Petričić iz Splita!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar proslavila Dan škole