Connect with us

Nekategorizirano

Mala zemlja, a koliko je izdajnika dala!?

Objavljeno

-


Tko god je sumnjao ili se nadao da ova Vlada nije najgore što nam se dogodilo zadnjih pedesetak godina – više nema što sumnjati! Ova Vlada je pogubnija za Hrvatsku negoli ijedna Vlada do sad. Nekompetentna, neinventivna, neodlučna i u potpunosti nesposbna donijeti ikakav plan, provoditi ga ili donijeti bilo kakvu suvislu odluku o bilo čemu.
Ova Vlada je, ukratko, dno dna. Osim što je u kontinuitetu sudjelovala u sveopćoj pljački s bivšim premijerom na čelu, sudjelovala je i u namještanju izbornih rezultata – što u stranci, što u državi. O novcu za kampanje iluzorno je trošiti više riječi! Koliko je koštala i otkud novci za predsjedničku kampanju Jadranke Kosor? Kada misli objaviti troškove predsjedničke kampanje ili će to u završnoj riječi obrane iznijeti njen odvjetnik? To je pitanje budučnosti. Danas bi joj već Mladen Bajić trebao zatražiti putovnicu kako ne bi mogla pobjeći. Ukoliko to ne napravi, neka priloži svoju.
Ova Vlada na čelu s Jadrankom Kosor izdala je vlastitog građanina i time pokazala da nema više niti jedan valjani razlog za postojanje. Ako koga treba locirati, identificirati i u Remetinac transferirati onda su to upravo Jadranka Kosor, Vladimir Šeks i Bošnjaković. I, to nije početak niti kraj već samo sredina lanca. Ima još na stotine kandidata. Što političara, takozvanih pretvorbenih mađioničara i medijskih reketara zajedno sa njihovim plaćenim denuncijantima i štrapalima zaduženima za zamagljivanje istraga i istine. A Remetinac je već prenapučen.
Ova Vlada je prepuštanjem Purde strancima odustala od osnovnih postulata o kojima je pisao Thomas Hobbes i time dokazala kako im je vrijeme isteklo. Premijerka kao oktroirana lutkica utamničenog Sanadera nije ni u jednom trenutku imala legitimitet, a prodajom Tihomira Purde izgubila je i legalitet. Bitno da je broš na reveru!
O potpisanim ugovorima neka se pravda pred sudom kada za to dođe vrijeme. I Sanader je smatrao da je nedodirljiv. Šeks se još uvijek samozavarava.
Nema tog pravnika koji može suvislo obrazložiti kako je moguće da se hrvatski državljanim izručuje drugoj državi za djelo koje je počinjeno u Hrvatskoj na temelju dokaza dobivenih torturom u Srbiji koja istovremeno ne priznaje postojanje logora u kojima su „prikupljeni iskazi“.
Kad bi Hrvatska država koju predstavlja Vlada Jadranke Kosor stvarno bila zaiteresirana za hrvatskog građanina, u ovom slučaju Tihomira Purdu, ona bi zatražila njegovo izručenje. A ne nesuvislim obrazloženjem – to izbjegla, pravdajući se kako nema razloga da se traži izručenje, kako bi bosanskohercegovačkom pravosuđu dala zeleno svijetlo, otvorila put ka izručenju Srbiji. Ne slučajno, već na razini dogovora Hrvatske i Srbije – i predsjednika, premijera i ministara pravosuđa!
Purdu se trebalo dovesti u Hrvatsku i tu mu suditi i presuditi na osnovi pravovaljanih dokaza koji nisu niti mogu biti mjerodavni kao „priznanje“ dobijeno pod torturom u srbijanskim logorima.
Dokazi i priznanja dati pod batinama i sustavnim ponižavanjem, te prijetnjama smrću, ni u jednoj pravnoj državi ne mogu se uzeti kao pravovaljani, pa bila to i pravna država pravnika Josipovića, pravnice Jadranke Kosor ili šidskog advokata Vladimira Šeksa. O Bošnjakoviću trošiti riječi… nema smisla. On je dobio položaj koji nakon odlaska Šimonovića ionako nitko nije želio. Nije ni prvi ni zadnji u Hrvatskoj koji se svako jutro štipa za obraz u nevjerici da je baš on to što je – ni kriv ni dužan.
U svakom slučaju nema niti jednog opravdanja za potencijalno izručenje Tihomira Purde Srbiji. Počinio ili nepočinio djelo za koje ga optužuju, Purdi se mora suditi samo i jedino u Hrvatskoj. Srbija nema ni po jednoj osnovi pravnu jurisdikciju nad onim što se dogodilo i događa u Hrvatskoj. Niti ikakve ingerencije nad hrvatskim državljanima.
Hrvatski branitelj Tihomir Purda je zbog neodlučnosti hrvatskog političkog vodstva, da ne napišem žrtvovanja istočne Slavonije za priznanje i novo razgraničenje, već jednom završio u srpskom logoru. Nema nikakvog valjanog razloga da se opet nađe kao zatvorenik u Srbiji. Čak i da nije nevin – ako je kriv – TREBA mu suditi u HRVATSKOJ. Uostalom, sud donosi presudu tko je, a tko nije kriv.
Izdaja vlastitih građana nije niti može biti cijena koju bi Hrvatska trebala platiti za ulazak u Europsku uniju. A za ulazak u Europsku uniju grčevito se bore i pozicija i opozicija. Ne iz ljubavi prema Europi, još manje prema Hrvatskoj, već zbog onih pet-šest mjesta u Europskom parlamentu i desetaka mjesta u europskoj administraciji gdje se misle dobro i dugoročno naplatiti. Koliko je to koštalo do sada – manje je važno, skoro pa nevažno.
Očekivati bilo kakvu humanost, suosjećanje ili, ne dao Bog, sram zbog izdaje – to na ovim prostorima nije nikada bilo na cijeni, a još manje u moralnom kodeksu. Koliko je čvrst moralni kodeks možemo vidjeti po tome koliko je anti-hrvatska stranka HDZ popljačkala u zadnjih dvadeset godina i sve to uz svesrdnu pomoć ostalih stranaka koje su šutjele čekajući da štogod padne sa stola. A padalo je i padat će dok im glasači to budu dozvoljavali. Uz ovakve medije – bilo državne ili privatne – mogu pljačakti dokle god bude bilo čega za pljačkanje. A unatoč svekolikoj općoj pljačci – još uvijek ima ponešto!
I ako spletom sretnih okolnosti Tihomir Purda ne završi u Srbiji, neće to biti zasluga Jadranke Kosor ni hrvatske Vlade, već bosanskohercegovačkog ministra pravosuđa koji ima diskreciono pravo donijeti odluku o neizručenju iako je nadležni sud donio odluku o izručenju Srbiji. Marića da ne spominjemo? Pa i on je hrvatski državljanin. To sigurno smeta Jadranki i Vladimiru u popodnevnom odmoru!?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

-

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu