Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.

Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.

“Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji”, istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja “Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj”.

Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom covida bila u lošijem stanju.

“Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije covida-19, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta”, pojasnila je.

Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.

Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.

Manje se piju slatka pića, ali više jedu grickalice

Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, što je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju, no za devet posto je porastao problem konzumacije slatkih grickalica četiri i više puta tjedno, što se smatra rizikom, upozorila je Musić Milanović.

Između ostalog, istraživanje je pokazalo da percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece jer prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja i nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane.

Također postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece i veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.

Musić Milanović je pri tome, u kontekstu inflacije i rasta cijena hrane, istaknula kako je zdrava prehrana zapravo umjerena prehrana, odnosno prehrana naših baka i djedova i ne treba se tražiti nešto posebno.

“Možda će malo grubo zazvučati ovo što ću reći, ali kilogram srdela je još uvijek jeftiniji od jedne pizze. Imamo i zdravstveno ispravnu vodu i zalažemo se za to da djeca ne piju zašećerene napitke”, rekla je.

V.d. Predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović upozorila je kako smo okruženi utjecajem marketinga zbog kojeg djeca sve više biraju hranu kao što su grickalice, slatkiši, slatka pića, istaknuvši kako su tu roditelji najvažniji i trebaju utjecati na kreiranje zdravih prehrambenih navika djeteta.

Tomislav Marijan Bilosnić oprostio se od Luke Paljetka stihovima:

I nebo je u Zadru visoko i plavo

gotovo modro

a Luko Paljetak zvijezde dohvaća rukom

i bere ruže što pred njim niču kao sjene

Njemu je sačuvati trenutak, mladost

i otići na gozbu

s jabukom i ružom na mjesečinu

i tako skriven izići iz vremena

što brblja o ludostima dana

od danas do sutra

I dogodi se da ga odjednom ima mnogo[1]

U Zadru, u jednom od gradova što sliče

na našu radost, Luko bestjelesan

iza nevidljiva zida samostana sluša

koludrice dok pjevaju

kako je život bez ljubavi bolje i ne započinjati

U more pustiti je suzu znajući

da netko će već krenuti na početak

koji se naravno dogoditi neće

I u Varoši u kocki vedrine proviri

kocka Straduna, a u njoj pronađena zemlja[2]

i djeva što na naše male tajne sliči

što gajimo ih u očima i vinu

Učinit nam je nešto od svih ovih kula –

možda kod Tovara jedno jutro svane

I u Čađavici Studentskog kluba

u božansku ponoć govori Luko pjesmu

jezikom punim nakita što miriše

na jorgovan i jantar i svjetlucavo vino

što teče dostojno dokolice i noći

pune sklada što povlači se

u svjetlo u srcu upaljeno

Kad danas na to pomislim vidim

dušu što čezne i lista stare knjige

s posvetama iz onog vremena

I dok na Trgu hitamo jedan drugome

zatvarajući nemir dok vjetar nam nudi

prolaz, negdje visoko

u ljubičastom zraku pjeva ptica

ispunjena zorom iz koje, već po običaju,

dolazimo pješice i sami, pomalo pijani,

ili posve, kao i sve što je stvoreno

Na turističkim tržištima Skandinavije i Baltika, Njemačke, Francuske, Češke i Slovačke te Kine potražnja za Hrvatskom veća je nego lani te se može očekivati veći turistički promet nego lani, ističu za Hinu direktori predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

U Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju se već odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se “požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja”, iznosi za Hinu direktor HTZ-a za Skandinaviju i Baltik Vedran Sušić.

Prepričava i da su zajedno s veleposlanstvom u Švedskoj pojačali promotivne aktivnosti na tom tržištu zbog nastupa na natjecanju u Malmou i vjeruje da će to uz ostale aktivnosti kao i veći broj letova ove godine povećati turistički promet s tog, ali i iz drugih nordijskih i baltičkih zemalja koje pokriva.

“Na tim tržištima turistička Hrvatska raste iz godine u godinu i krećemo se u dobrom smjeru, a kako i avioprijevoznici otvaraju nove linije to pokazuje i zanimanje za nas. Sve više uključuju se individualni turisti i to sa značajnijim porastima od oko 20 posto, ali i u odnosu na organizirane grupe. To pokazuje i određeni oprez njihovih touroperatora zbog cijena u Hrvatskoj, koje su veće, kao i cijene letova, što ih uz nedostatak kapaciteta donekle ometa, ali i dalje dosta rade”, kaže Sušić.

Među svim skandinavskim zemljama iz Švedske je prema Hrvatskoj najveći turistički promet, a iz baltičkih zemalja, odakle se također najavljuju nove sezonske aviolinije za ovu sezonu, pojedinačno su to još male brojke, no, kako dodaje, “kada ih se kupi, to i nije tako malo”, a kako im standard raste moguće će ih biti i više.

Najveća konkurencija Hrvatskoj na skandinavskom tržištu su Španjolska, Grčka i Turska, ali imaju sličan rast kao i u Hrvatskoj, s time da je u 2023. imala i veći porast i posjetu u postocima nego Grčka, čemu dodaje da Hrvatska nije za njih još elitna destinacija poput Italije i Francuske, ali podjednako nam dolaze i turisti srednje i malo više klase.

“Prvi puta ove godine će mladi iz Stockholma, njih na stotine, doći u Split ovo ljeto u srpnju, na svoj tzv. Stockholm week, koji provode izvan zemlje, i već se naveliko kupuju aviokarte za Split te je to trenutno i najveći trend, ljetovanje u Hrvatskoj, među njihovim mladim turistima”, najavljuje Sušić.

Rast u Njemačkoj, utjecaj dijelom ima i nogometni EURO

Kako Eurosong u Švedskoj, tako se u Njemačkoj vidi određeni utjecaj nogometnog EURO-a na turističku potražnju, što može ovisiti i o plasmanu Hrvatske, ali i bez obzira na to, za lipanj i srpanj se po sadašnjim pokazateljima vidi rast potražnje njemačkih turista, kaže direktor HTZ-a u Njemačkoj Romeo Draghicchio.

Podsjeća da EURO ni prijašnjih godina nije umanjio dolaske Nijemaca u Hrvatsku, pa se to ne očekuje ni sada, nego da će Nijemaca normalno dolaziti i u lipnju i ukupno više njih nego lani.

“Dobro smo konsolidirani na tom tržištu i možemo i ove godine očekivati dobar rezultat, što je već vidljivo od početka godine, a trenutno je Hrvatska među prve četiri strane zemlje za ljetne odmore Nijemaca. Dugo godina radimo intenzivno na imidžu i promociji turizma, ove godine ima i više letova nego lani, pa i za Berlin, što će sigurno utjecati i na više dolazaka sa sjevera Njemačke, uz već tradicionalno dobar odaziv iz Bavarske i drugih njihovih pokrajina”, ističe Draghicchio.

Važnim drži i razne marketinške aktivnosti HTZ-a na tom tržištu za potporu sportu, ali i i drugim atrakcijama, čega je dio i otvaranje hrvatskog paviljona u najpoznatijem njemačkom zabavnom parku Europapark, što je također važno za Hrvatsku i za dobiti goste i nekih drugih profila nego do sada.

U Francuskoj velika potražnja, zbog Olimpijade Parižani žele izvan grada i zemlje

“Puno veća potražnja za Hrvatskom nego lani primjetna je u Francuskoj i mislim da možemo ove godine očekivati rekordne brojke, što pokazuju i već prva četiri mjeseca i s više od 30 posto više dolazaka i noćenja nego lani”, kaže direktorica HTZ predstavništva u toj zemlji Danijela Mihalić Đurica.

Kaže da Francuzi sve više otkrivaju Hrvatsku, da ih sve više dolazi i u pred, glavnoj i posezoni i svim vrstama prijevoza, i individualno i organizirano, i mladi i stariji, kao i obitelji, čemu pridonose i više letova zadnjih godina, što će biti i ove godine, ali i to što putuju nekoliko puta godišnje jer imaju i puno dana godišnjeg i slobodnih dana povezanih s praznicima i blagdanima.

“Ove godine cijela je Francuska pokrivena letovima za Hrvatsku, a osim Dubrovnika kojeg tradicionalno vole, sve više ih dolazi i u Split, regije Istre i Kvarnera, Zagreb, Slavoniju i drugdje i raste nam i tržišna pozicija na tom tržištu, s kojeg raste i potrošnja njihovih turista u Hrvatskoj. Zanima ih priroda i more, ali i kontinent, još i više kultura i baština, kao i gastronomija, a shvatili su i da smo im relativno blizu i sigurna destinacija, te su stoga i jako dobri gosti za produljenje sezone”, iznosi Mihalić Đurica.

Na pitanje oko Olimpijade u Parizu, smatra da je i to plus za nas, jer Pariz i inače ima problema s prometom te se već sada zna da će mnogi Parižani u srpnju zbog toga potražiti odmore izvan grada ili i zemlje i Hrvatska tu, kaže, “definitivno figurira na listi najpopularnijih destinacija”.

U Češkoj i Slovačkoj stabilna pozicija

“Hrvatska na češkom i slovačkom turističkom tržištu ove godine ima stabilnu poziciju, a nakon lanjskog blagog pada zbog oporavka konkurencije i rekordnih rezultata u godini prije (2022.). Prema najavama za glavnu sezonu očekuje nas još jedna jako dobra godina iz Češke, što su potvrdili i dosadašnji rezultati s porastima dolazaka i noćenja od oko pet posto u odnosu na isto vrijeme 2023.”, kaže za Hinu direktor HTZ predstavništva za te dvije zemlje Miodrag Mlačić.

Napominje i da su češki turisti sve zahtjevniji, traže kvalitetu, hotele sa četiri i pet zvjezdica, apartmane i kuće za odmor, kao i aktivni odmor, pa traže i sve više kvalitetne kampove, iako su cjenovno skuplji, ali time, kao i u nautici, gdje su lani bili na trećem mjestu, zapravo ulaze u tzv. premium segment gostiju.

Iz Slovačke se također očekuje dobra, pa moguće i rekordna posjeta ove godine, čemu će pridonijeti, kao i iz Češke, novi letovi, ali i novi vlak iz Bratislave do Splita, koji je za cijelu sezonu već sada dobro popunjen, a važnim Mlačić ističe i to što sada u Hrvatsku i iz Češke i iz Slovačke dolaze turisti svih profila i iz gotovo svih dijelova tih zemalja.

Povratak Kineza

Direktorica HTZ-a u Kini Franka Gulin kaže da nakon pandemijskih godina, može ponovo normalno raditi na kineskom tržištu, koje se zaželjelo putovanja svijetom.

“Cijelo vrijeme smo radili i održavali radionice i druge aktivnosti za zadržavanje vidljivosti i turističke potražnje za Hrvatsko, i to se sada vrednuje u konkretnim dogovorima te se nadamo većoj posjeti kineskih turista Hrvatskoj. Teško da ćemo brzo stići 2019., kada su i Kinezi, ali i turisti iz Indonezije, Malezije i sličnih ‘potentnih’ tržišta rekordno dolazili, ali trend je jako pozitivan”, dodaje Gulin.

Kaže da je primjetno da se turisti iz Kine vraćaju u Europu, pa i u Hrvatsku, sve je više i individualaca koji traže posebne ponude, duže ostaju i više troše, ali ima dosta upita i za velike grupe, i to najviše za Dubrovnik, Zagreb i Plitvička jezera, ali raste zanimanje i za druga odredišta.

“Hrvatska nudi stvarno puno u smislu prirodne, kulturne i povijesne baštine, raznoliku kuhinju i ukupnu ponudu, što Kineze uvijek najviše privlači, a vole otkrivati i novo. Iako se piše o padu njihove ekonomije, oni dobro financijski stoje i mogu si priuštiti putovanja, a na nama je da se na tom tržištu nastavimo što bolje pozicionirati”, kaže Gulin.