Connect with us

Hrvatska

Otvoreno pismo-reakcija na rušenje zgrade Zaraušek u Zadru

Objavljeno

-


Gdje i kako započeti…
U ovom pismu neću se baviti pozadinom rušenja zgrade Zaraušek, da li se radi o kojekakvim interesima, pogodovanjima i “pripremanju terena” za danas popularne malverzacije ili samo o genijalnoj viziji razvitka našeg grada po principu “sruši da bi napravio parking”. Nadalje, iako je to dio i moje struke, tema neće biti ni maćehinski odnos zadarskih konzervatora prema graditeljskom nasljeđu ovoga grada i njihovim kriterijima valorizacije na primjerima kojih bi se moglo nabrojiti napretek, pogotovo kad se radi o arhitektonskim ostvarenjima 20. stoljeća.
Ovdje će se govoriti o višedesetljetnom sramotnom odnosu gradskih vlasti prema nezavisnoj kulturnoj sceni i o stanju svijesti o infrastrukturnoj podršci koju bi jedan grad morao osigurati tom društveno-kulturnom “organu” koji bi u svakom gradu morao biti jedan od najvitalnijih. Naime, nezavisna kulturna scena bi trebala biti jedna od glavnih platformi za razvoj kreativne energije, mjesto susreta i razmjenjivanja ideja, konstruktivnih misli i vizija, mjesto formiranja novih društveno-kulturnih, pa ako hoćete i političkih pokreta, te općenito novih pogleda na život u cjelini. Platforma koja će iznjedriti neke nove genijalne umove, ali isto tako i educirati i osposobiti pojedinca za dostojanstven pristup životu u današnje vrijeme globalne dekadencije, otuđenja i svih ostalih negativnih posljedica ljudske bahatosti i pohlepe u kojem grca ovaj svijet.
Međutim, percepcija gradskih vlasti, a nažalost i šire javnosti, je takva da se čitava ta scena etiketira kao gomila pijanaca i narkomana koji unište sve čega se dotaknu i kvare idiličnu sliku tritisućljetnog nam voljenog grada. I što je najgore, djelomično ste u pravu. Ali zapamtite, i vi ste ti koji ste svojim sustavnim zanemarivanjem odgojili nove generacije mladih koji nakon što dobiju porciju pranja mozgova u školskim klupama, bezglavo srljaju u prvi najbliži dućan i opskrbljuju se enormnim količinama tekućih opijata, pripremajući se tako za pohod i haranje zadarskih ulicama. Slika toliko često viđena u posljednje vrijeme. I tako ona u teoriji već isklišeizirana izreka “na mladima svijet ostaje”, pretvorila se u praksi u užasavajuću ” mladima ništa ne preostaje” – osim igle, boce i ulice. Na svu sreću, i u takvim okolnostima dogodi se da se netko ipak uspije oduprijeti većini i formira svoju osobnost i pozitivne životne stavove. Na žalost, takvi primjeri su rijetki.
Počevši od Doma hrvatske mladeži, toliko bolne teme i trakavice koju također neću otvarati, danas smo svjedoci najnovijeg primjera klasičnog zanemarivanja i zatvaranja očiju pred jednim od idealnijih rješenja udomljavanja cjelokupne nezavisne kulturne scene. Zar je stvarno moguće da gradske vlasti ne prepoznaju izuzetan rad i doprinos kulturnom životu u posljednje dvije dekade, umjetničkih organizacija i udruga kao što su Zadar Snova, Teatro Verrdi, Zadarski Plesni Ansambl i ostalih, pa tako i udruge Šigureca u posljednjih nekoliko godina. Zar sav taj uloženi trud i odricanja za dobrobit ostalih i komadić unutrašnje satisfakcije i samoostvarenja, nije zaslužio da se to goruće pitanje egzistencije čitave priče riješi dodijeljivanjem zgrade Zaraušek u svrhu njene revitalizacije i osnutka jedinstvenog kulturnog centra koji bi poslužio kao pozornica kako hrvatskim umjetnicima, tako i onima iz čitave Europe, pa i svijeta. Obrazloženje je da Grad Zadar nema novaca i da se više isplati zgradu srušiti nego uložiti u njenu obnovu. Ako već grad nema novaca, postoje europski fondovi i natječaji koji upravo financiraju takve vrste projekata i daju nepovratna sredstva za infrastrukturu u kojoj će se dalje razvijati kulturna produkcija, to već zna svaka ptica na grani. A na kojoj grani sjede ljudi u Gradskoj upravi, to samo oni znaju.
Za kraj, gledajući kroz prizmu vladajućih, ako ćemo o taktici u izbornoj godini, lukavstvo je iskazano na “vrhunskoj” razini. Da li ste svjesni koliko ste bodova mogli osvojiti dodijeljivanjem zgrade Zaraušek nezavisnoj sceni? Ovo nije poziv na revoluciju, niti nikakav bojkot, samo znam da ću ja na nadolazećim izborima prekrižiti svoj glasački listić uzduž i poprijeko…Kao što to uostalom učinim na svakim izborima. Onog trenutka kad netko zasluži moj glas, sa zadovoljstvom i ponosom ću ispuniti svoju građansku dužnost.
Vedran Miočić-Stošić, dipl. ing. arh.
predsjednik udruge

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Ivan

    10. veljače 2011. at 21:16

    Bravo 🙂

     
  2. Ja

    11. veljače 2011. at 7:57

    E moj Vedrane.
    Da ti što znaš onda bi zna da pisanjem ovolikoga teksta nisi privuka niti jednoga čitatelja, jer je već početak bija dosadan. Može biti siguran da ga nitko u GU pije pročita.
    Drugo, ne znaš da križanjem listića glas daješ trenutno vladajućoj garnituri, što dosta definira tvoj intelekt.
    Treće, da nešto znaš “o svojoj struci” uopće ne bi pisa neki ovakav tekst, jer bi se prvo malo zainteresira o toj zgradi a tek onda pisa ovakve gluposti.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu