Galerije
ZADAR: Posljednji ispraćaj S. Marije Benedikte Asje Perinčić
no images were found
Posljednji ispraćaj s. Marije Benedikte Asje Perinčić organizira je 1. prosinca. Misu zadušnicu u crkvi sv. Marije predvodio je o. Jozo Milanović, OSB, opatica zadarskog samostana Anastazija Čizmin predstavila je život s. Benedikte.
Na sprovodnom obredu na Gradskom groblju koji je predvodio zadarski katedralni župnik Josip Radojica Pinčić, gdje je pokopana u grobnici benediktinki, Pinčić je o s. Benedikti govorio temeljem i njenih zapisa u dnevniku kojeg je vodila. Uz opaticu Čizmin, s. Benedikta je zbog rada s generacijama djece, svoje poletne naravi i činjenice da je gradsko dijete, bila najpoznatija zadarska benediktinka, rodom iz poznate košarkaške obitelji Perinčić, radosna, vedra, vitalna, okretnog i zaigranog duha. Geslo njenog poziva bila je misao iz Lukinog evanđelja, „Marija je izabrala najbolji dio koji joj se neće oduzeti“.
S. Benedikta je nakon teške bolesti preminula u došašću, u ponedjeljak 28. studenog u 66. godini života i 46. godini monaškog posvećenja, a upravo je na drugu nedjelju Došašća, 7. prosinca 1975. g., položila vječne zavjete.
U spomen na svoju 24. godišnjicu polaganja vječnih zavjeta, 1999. g. je zapisala: „Nakon što me Bog zamilovao još u majčinoj utrobi i urezao moje ime u dlanove svoje, pozvao me da ostavim oca, majku, braću, sestru, kuću, imanje, rod i porod i da idem za njim. Željela sam mu uzvratiti svojim ‘Da’ i po zavjetima mu izreći da ga ljubim svim srcem, svom dušom, svom snagom i svim duhom svojim. Cijelom svojom osobom i čitavim svojim životom. Taj se prinos cijelog mog bića dogodio uoči svetkovine Bezgrešnog začeća BDM.
U samostanu, zatvorena za svijet a otvorena Bogu, u molitvi, osami, na brdu, na križnom putu, ovisna u svemu o Ocu, pod plaštem i okriljem njegove i naše Majke. Izabirući da ga slijedim u Svetoj Mariji koja se nalazi u srcu grada Zadra, željela sam biti kanal Božje ljubavi za sve žitelje ovog grada, ovog naroda, ove države i cijelog svijeta. Biti poput Mojsija – uzdignuti ruke znajući vrijednost molitve i življenja na slavu i hvalu Imena njegova. Svjesna sam da je to borba do posljednjeg daha. Za tu i takvu borbu Bog naoružava moje ruke. Poteškoće u življenju nisu prepreka između Boga i nas, nego su one siguran put k njemu. Svako jutro, poput Židova, naglas izgovorim prvu riječ Modehani, što znači ‘Hvala ti Bože što si mi vratio dušu iz sna’. Daj mi snage i svoju milost da ovaj dan proživim tebi na slavu. Sve je milost. Sve je njegov dar“.
Maja Kolega, nećakinja s. Benedikte, u sjećanju na svoju rođakinju kazala je:
„Bila je duša koja nikad nije imala mira. Činilo se kao da nije čvrsto vezana uz ovaj naš materijalni svijet, kao da bi mogla u svakom času odletjeti u prostranstva iz kojih je došla. Sad se njena duša odvojila od svega materijalnog i vratila u svoj nebeski dom, gdje će zauvijek biti slobodna i razigrana kao što je to bila i za vrijeme svog ovozemaljskog života“.
Galerije
Revizori: Hrvatska probila plafon u nepravilnom trošenju kohezijskog EU novca
Europska unija nije uspjela u značajnijoj mjeri ispraviti “tvrdokorne” nepravilnosti u potrošnji proračunskog novca koji bi trebao ublažiti razlike među članicama, a odgovornost za manjkave mehanizme kontrole snose i vlasti i revizori zemalja EU-a i Europska komisija, upozorio je Europski revizorski sud (ECA).
Od 2014. do 2022. Unija je za koheziju izdvojila 409 milijardi eura, otprilike trećinu proračuna, a kontrolni mehanizmi potrošnje tog novca i dalje su manjkavi, i to na svim razinama, pokazala je ECA-ina analiza, objavljena jučer.
Članice bi mogle otkriti i spriječiti više nepravilnosti, naglasili su revizori.
Kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a
Komisija je pak objavila prenisku procjenu nepravilno potrošenog novca i nije dovoljno koristila raspoložive alate kako bi potaknula članice da poboljšaju kontrolni sustav, dodali su.
Upravo kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji novca iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a, stoji u izvješću, a ukupna stopa nepravilnosti u potrošnji snižena je u razdoblju od 2014. do 2022. na 4.8 posto, sa šest posto u prethodnih sedam godina, izračunao je europski revizorski sud.
I Hrvatska probila plafon
Propisani plafon iznosi dva posto, a prekoračen je u svih sedam godina, u razdoblju od 2014. do 2022., dosegnuvši vrhunac od 6.7 posto u 2022.
“Naša analiza pokazuje da je Komisija u novim izračunima utvrdila da su stope neispravljenih grešaka značajno iznad propisanog plafona posebno česta pojava u pojedinim zemljama – u Grčkoj (u 45 posto “paketa jamstava”), Francuskoj (22 posto), Italiji (26 posto), Litvi (36 posto), Portugalu (36 posto) i Slovačkoj (39 posto)”.
Plafon je prekoračila i Hrvatska sa stopom neispravljenih grešaka u potrošnji kohezijskog novca od 15 posto, pokazuje izvješće. “Vlasti u paketima jamstava potvrđuju da su njihovi računi potpuni, točni i istiniti i da su interne kontrole programa (ili skupine programa) efikasne”, podsjećaju europski revizori.
Komisija potom prihvaća njihove račune i doznačuje preostali novac iz EU-a samo ako se u zaključku složi s tom tvrdnjom, uzimajući u obzir mišljenje revizora.
Propusne “linije obrane”
U piramidi kontrola prvu liniju obrane čine upravljačka tijela u državama članicama, koja su mogla spriječiti više od trećine grešaka, ističu revizori.
Drugu liniju obrane čine revizori zemalja-članica, koji su također odgovorni za propuste, “različite prirode i ozbiljnosti”, dodaju, navodeći da su otkrili greške u tom mehanizmu kontrole potrošnje kod 40 od 43 revizorska tijela.
Treća je linija obrane Europska komisija koja temelji procjene na kontroli članica. Ta je pak kontrola pouzdana tek u ograničenoj mjeri, upozoravaju revizori, istaknuvši i brojne nedostatke u EK-ovim alatima za otkrivanje, sprječavanje i ispravljanje pogrešaka.
Većina nepravilnosti u potrošnji kohezijskog novca rezultat je nepoštivanja propisanih uvjeta pri odobravanju rashoda i projekata. Na drugom je mjestu kršenje propisa o državnoj pomoći i javnoj nabavi.
Galerije
FOTOGALERIJA Đir po gradu
Galerije
FOTOGALERIJA Kneževa palača – „Slike, odore i znakovlje iz Domovinskog rata“
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…








Istina
3. prosinca 2016. at 9:30
Saučešće obitelji Perinčić
stokan sitnog zuba
3. prosinca 2016. at 9:47
‘rvat’no, reče se “sućut”
haha
4. prosinca 2016. at 15:16
E, stokane, da i tebi jednom priznam da si u pravu!
stokan sitnog zuba
4. prosinca 2016. at 15:20
nemoj, molim te, nevera će !
ma što nevera, KATAKLIZMA !
hihihi
stokan sitnog zuba
4. prosinca 2016. at 16:11
ps
pogledaj i komentar za:
“Zamjenski punjači za iPhone…”
GTJ
5. prosinca 2016. at 7:54
Ja vas molim,dragi komentatori,da ovaj nivo retorike ostavite za nekakav drugi članak,a ne ovaj posvećen ispraćaju naše drage Benedikte Asje! Znate,ima nas još uvijek onih kojima je nešto SVETO,pa i izgovorena riječ! Za par dana se održava mjesečni sajam u Benkovcu-pa izvolite tamo s ovakvim rječnikom!!!
stokan sitnog zuba
5. prosinca 2016. at 9:07
da, u pravu ste
treba li vam što iz benkovca ?
GTJ
5. prosinca 2016. at 9:33
@stokan
Hvala Vam na brizi,već će meni to donijeti moji dragi prijatelji iz Benkovca! Želim Vam lijep i ugodan dan !!!!
stokan sitnog zuba
5. prosinca 2016. at 10:32
hvala i vama i možda bih se trebao ispričati zbog malog slova pri “persiranju” (vam), ali u komentiranju (i pomalo glupiranju) ne uporabljujem velika slova