Connect with us

Nekategorizirano

Župan, pročelnik i majmun

Objavljeno

13 godina prije

-


Kada je uhvatio hladnu kvaku vrata svoga stana, zadarskog je pročelnika oblio hladan znoj. Cijelim putem do doma mislio je što će reći ženi, kako će opravdati nedovoljnu ocjenu na ocjenjivanju koje je, prema slovu zakona, vršio župan. Može reći da ga župan ne voli, ali tko će mu to uzeti kao olakotnu okolnost? Vjerojatno nitko, naravno, pa ni njegova žena.
Ušao je u vlastiti stan i odmah omirisao napetost koja je kuljala iz stana kao uzavreli vulkan na jugu Italije. Do njegovih strahom ustreptalih nosnica dopirao je i vonj friško pripremljenih pohanih tikvica koje je njegova supruga jutros kupila u nekom trgovačkim centru.
– Bog, draga, cmoknuo je suprugu željevši poljupcem zakamuflirati strah.
– Onda, zagrmjela je supruga koja je sjedeći na kožnom trosjedu u dnevnom boravku gledala jednu od turskih serija.
– Što onda, pravio se Englez.
– Pa, kako si prošao na ocjenjivanju kod župana?
– Hm, ne baš dobro, rekao je kažiprstom odvezujući kravatu s grla.
– Što to znači ne baš dobro?
– Dobio sam nedovoljan.
– Moooolllliiiimmm, razrogačila je svoje žablje oči supruga i u trenu se osovila na noge.
– Ma župan me ne voli! A godinama mu se već ulizujem. Trčim mu po kavu, po Mentole na trafiku… Kupujem mu novine, masiram noge, ali jednostavno me ne voli, pokušao se opravdati pred nabujalim ženinim bjesom.
– Idiote! Majmune, pjenila se njegova ljepša polovica.
– Ali zar sam ljubavi ja kriv što me on ne voli?
– Ne, kretenčino jedna. Kriv si što si mu potrčko, što tobom briše stražnjicu kada mu treba nešto napraviti, a ti u vječnom strahu od ocjene bezglavo jurcaš i radiš što god on traži od tebe. Je li istina?
– Pa znaš da moram. Ali opet, sve to nije urodilo plodom, rekao je u samoobrani.
– Naravno da nije. Pa nitko ne voli ulizice i beskičmenjake koji će za pišljivu ocjenu jednog lošeg amaterskog slikara napraviti sve što im se kaže. I više od toga. A to si ti. Sjećaš se kada si lajao na žarulju u njegovom uredu jer ti je on tako rekao? Cijela Županija ti se poslije smijala. A onda i meni jer imam muža pročelnika koji laje na žarulju, bjesnila je žena.
– Ali što da radim? Ako ne napravim ono što mi kaže, potjerat će me. A meni je tu dobro. Ne radim ništa, osim što njemu ponekad skočim po što me pošalje.
– Idiote jedan! Nikada nisi imao poštovanja ni prema sebi ni prema meni. Da si nešto vrijedio, ostavili bi te bili da radiš u školi, a ne bi danas radio u Županiji i bio potrčko. Sram me je što si mi muž, procijedila je žena dok su joj teške suze ispirale jutrošnju maskaru s lica.
– Sutra, čim dođeš na posao, hoću da mu se javiš i da konačno već jednom pokažeš zube, da mu pokažeš da si muško i da s tobom ne može mlatiti svaki mlatimudan koji se sjeti.
– Hoću, ljubavi, obećavam, rekao je samo da ugasi trenutni požar.
Donio je potom svojoj ženi koja se od umora i nervoze vratila na kožni kauč čašu vode i tabletu za smirenje.
Sutradan, kada je uhvatio hladnu kvaku vrata Županije, razmišljao je što će reći županu kada ga pozove. Izvikat će se na njega. Jebati mu mater za sva zlostavljanja i sve loše ocjene kojima ga je ovaj častio, iako mu je cijelo vrijeme bio podatan i odan, iako je radio što god je on htio.
Tiho je ušao u svoj ured, ispolirani parketi su zaškripali. Odložio je aktovku na veliki masivni stol kada je zazvonio telefon.
– Molim, javio se oštrim glasom.
– Trebam te minutu, čuo je s druge strane žice glas župana od kojeg je već počeo dobivati osip.
Župan je sjedio u svom uredu nogu dignutih na stol. U jednoj je ruci držao veliku staklenu teglu Nutelle, a u drugoj malenu žlicicu koju je svaki čas oblizivao jezikom.
– Sjedi, rekao mu je župan pokazujući rukom na praznu stolicu preko puta svog stola.
– Trebao bi mi otići do ribarnice. Ženi sam obećao da ću kupiti danas par kila srdela. Znaš, ona ih jako voli. I usput odi do cvjećare pa kupi neko cvijeće, ali ništa preskupo. Danas nam je godišnjica, želim je iznenaditi, rekao mu je župan sav zamrljan čokoladnim namazom oko usta.
– Kako vi kažete, gospodine župane. Idem odmah. Hoćete li mi dati novca da vam sve to kupim?
– Pa zar ti nisi dobio plaću? Moraš i ti nešto napraviti za svog župana. Ajde, ajde, bit će bolja ocijena sljedeći put.
Izletio je iz županovog ureda, pogledao lijevo i desno na hodniku i uletio u wc. Sjeo je na školjku i zaridao suze u tri reda. Podigavši glavu ugledao je ispred sebe ogledalo i kriknuo onoj spodobi koja ga je gledala u oči:
– Majmune. Nikad od tebe pročelnika!

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

15 sati prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

7 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu