Connect with us

Hrvatska

Zadrani (uglavnom) ne brinu za WikiLeaks

Objavljeno

-


Zviždačka stranica WikiLeaks Hrvatska kroz tjedan do dva počet će sa objavljivanjem informacija na način kako je to činila puno poznatija Assangeova zviždačka stranica WikiLeaks. Na istoj bi se, dakle, mogle naći informacije i o mnogim “interesantnim” zadarskim političarima, dužnosnicima, poduzetnicima i inima. Naravno, ne po principu “rekla-kazala”, već potkrijepljeno fizičkim dokumentima.
Kontaktirali smo, stoga, nekoliko “bitnijih” Zadrana kako bi saznali očekuju li svoje ime na tim stranicama?
Postavili smo im dva pitanja – znate li da je pokrenuta zviždačka stranica WikiLeaks Hrvatska, odnosno očekujete li da bi i vaše ime moglo biti objavljeno na toj stranici? Dobili smo sljedeće, vrlo zanimljive odgovore…
Đuro Župan, osnivač jedinice specijalne policije “Poskoci”:
– Nisam znao da je pokrenuta ta stranica kod nas. Ne očekujem svoje ime na njoj, ali nikad se ne zna. Obavljao sam nekakve poslove u prošlosti. Mislim da ipak nisam toliko značajna figura.

Ive Mustać (Foto: Žeminea Čotrić)

Ive Mustać


Ive Mustać, generalni direktor Tankerske plovidbe:
– Ne znam ništa o toj stranici i što se mene tiče – mogu slobodno. Neka pišu, ali samo istinu. Sve što je istina neka izađe na vidjelo.
Boris Babić, sudac Županijskog suda u Zadru:
– Ne znam ništa. Ja radim svoj posao. Ništa me ne može iznenaditi. I portale i novine slabo čitam. Ne obraćam previše pažnju ni kada me kude, ni kada me hvale.
Zdenko Mičić (Foto: Ivan Katalinić)

Zdenko Mičić


Zdenko Mičić, direktor Košarkaškog kluba Zadar:
– Nisam ništa čuo. U svakom slučaju, ne vidim razloga zašto bi se nešto pisalo. Ali svaka javna funkcija, pa i ova na kojoj ja radim, podložna je kritici.
Bobi Longin (Foto: Ivan Katalinić)

Božidar Longin


Božidar Longin, dopredsjednik Uprave Hrvatskih šuma:
– Nešto sam slušao po medijima o tome. Danas je sve za očekivati. Što se toga tiče, može svatko pisati o svemu.
Zvonimir Vrančić (foto: Žeminea Čotrić)

Zvonimir Vrančić


Zvonimir Vrančić, gradonačelnik Zadra:
– Nisam čuo. Ne znam zašto bi ili zašto ne bi. Čim sam gradonačelnik, može se sve očekivati. Sve javne institucije, državne i lokalne vlasti, moraju biti što je moguće više javne, pa ne bi trebalo biti straha od objavljivanja bilo kakvih informacija.
Svemir Vrsaljko, savjetnik Uprave Hrvatskih autocesta i bivši načelnik PU Zadarske
– Nešto samo o tome čuo. Totalno sam neopterećen time. Nisam uopće o tome razmišljao.
Petar Šale, bivši državni pravobranitelj, danas odvjetnik u Zagrebu:
– Nemam pojma. Objavljuju se uglavnom informacije vezane uz neke državne poslove i tajne, a ja sve što sam radio bilo je javno. Sumnjam da bi se moje ime moglo pojaviti, ali ne mogu reći da neće. Ono što je potkrijepljeno argumentima neka se objavi.
Kristijan Kapović (foto: Žeminea Čotrić)

Kristijan Kapović


Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir:
– Jesam, čuo sam. Ne očekujem svoje ime, ne vidim u kojem smislu. Ako se budu objavljivali sadržaji po principu rekla-kazala onda bi se vjerojatno moje ime moglo naći tamo, ako budu samo argumentirane informacije onda ne očekujem.
Zdravko Livaković (Foto: Žeminea Čotrić)

Zdravko Livaković


Zdravko Livaković, bivši državni tajnik
– Nisam čuo za stranicu i ne očekujem svoje ime tamo.
Ana Lovrin, saborska zastupnica
– Nisam ništa čula. Ako je točno da će objavljivati informacije za koje budu imali fizičke argumente, onda to pozdravljam. Mislim da netko treba javnost obavještavati jer javnost ima pravo znati.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.

U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.

Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.

Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.

U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.

U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.

Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.

Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa

Objavljeno

-

By

Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.

Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.

Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.

Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.

Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije

Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.

Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.

Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici

Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.

Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.

Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu