Connect with us

Svijet

Na Hvaru otkriveni tragovi cunamija od udara asteroida! VIDEO

Objavljeno

-

Na Hvaru su otkriveni jedinstveni tragovi kataklizmičkog cunamija koji je prije 66 milijuna godina izazvan udarom asteroida odgovornog za izumiranje dinosaura, početak vladavine sisavaca i razvoj čovjeka, pokazalo je novo istraživanje međunarodne skupine znanstvenika koju je predvodio Hrvatski geološki institut

Znanstvenici se danas slažu da je u području Yucatana, odnosno Meksičkog zaljeva prije 66 milijuna godina udario golemi asteroid. Potvrđuje to postojanje samog kratera, ali i nekoliko desetaka lokaliteta oko njega i u svijetu u kojima su pronađene dubokovodne naslage koje sadrže specifične čestice nastale u eksploziji što su se rasprostranile po cijelom planetu. Udar asteroida izazvao je katastrofalan potres koji je pokrenuo urušavanje američkih obala, a time i golemi cunami koji je potom udario u europske i afričke obale.

‘Posebnost hvarskog nalaza je u tome što je to prvi trag cunamija pronađen u plitkovodnim naslagama jedne od tada brojnih tropskih karbonatnih platformi, ali i prvi nađen na području nekadašnjeg oceana Tetisa’, objasnio je geolog, dr. sc. Tvrtko Korbar, voditelj istraživanja koje je objavljeno u časopisu Bulletin Američkog geološkog društva.

‘Cunami je izazvan urušavanjem rubova kontinenta na području Meksičkog zaljeva i Sjeverne Amerike. Na svom putu zasigurno je ostavio puno nereda. No njegovi tragovi u plitkovodnim naslagama vrlo su rijetki. Postoji nekoliko lokaliteta u okolini Meksičkog zaljeva za koje je dokazano da su posljedica cunamija izazvanog udarom asteroida. Osim što su u takvoj blizini udarnog kratera očekivane, sve te naslage su dubokovodne, istaložene na dubinama između 100 i 3.000 metara. Takve naslage se lakše očuvaju jer ih odmah prekrivaju mlađe. Naš nalaz je prvi u plitkom moru, ali i prvi na tako velikoj udaljenosti od mjesta udara. Na području Jadrana i današnjih krških Dinarida u to je vrijeme, na granici krede i paleogena, postojala plitkovodna tropska platforma, gotovo identična današnjim Bahamima. Udar asteroida obilježio je kraj mezozoika, doba gmazova, odnosno početak kenozoika, doba sisavaca, a uz njega su vezane drastične promjene klime na Zemlji. Istrijebljeni su do tada najopasniji predatori dinosauri, što je pak omogućilo razvoj sisavaca, pa tako i ljudske vrste’, pojasnio je Korbar.

Kako je cunami od Meksičkog zaljeva došao do Jadrana?

Poznato je da se Afrička kontinentalna ploča zadnjih 50-ak milijuna godina približavala Europi. U tom procesu došlo je do kolizije u kojoj su uzdignuti brojni gorski lanci alpskog sustava, Alpe, Apenini, Dinaridi itd. Na mjestu današnjeg Mediterana prije 66 milijuna godina postojao je nešto širi ocean Tetis. Jadranska karbonatna platforma u to je vrijeme bila smještena unutar Tetisa. Drevni, paleo Gibraltar bio je mnogo širi nego danas, najmanje 400 km, i imao je vezu s Atlantskim oceanom pa je put za cunami bio širom otvoren.

‘Jedna od značajki ovog rada jest da upućuje na to da je Gibraltarski prolaz bio puno širi, tako da je kroz njega mogao proći transatlantski cunami. On je do europskih i afričkih obala stigao za pet do sedam sati. U to vrijeme nije bilo Apeninskog poluotoka, a Sardinija i Korzika bile su smještene sjevernije, u području današnje Provanse.

Paleogeografija je bila potpuno drugačija pa pretpostavljamo da je cunami bez prepreka prošao zapadnim dijelovima Tetisa. Vjerojatno zadnja značajnija prepreka na koju je naišao bila je Jadranska karbonatna platforma, na kojoj se razbio i ostavio tragove u sedimentima – mulju i pijesku – koji su kasnije postali naslage karbonatnih stijena’, rekao je naš geolog.

Naslage pronađene na Hvaru nazivaju se cunamit, a čine ih uglavnom karbonatne breče nastale komadanjem starijih naslaga koje je potrgao cunami na svom rušilačkom putu preko plitke zaravnjene platforme. U brečama se nalaze i mali fragmenti, odnosno komadići pretaloženi iz dubljih područja ruba platforme, koje je s dubina većih od 100 metara podigao cunami.

‘Kada je udario u tadašnji zaljev smješten zapadno od otoka Visa, on se kanalizirao i zbog toga uzdigao do visina većih od 30 metara, a moguće i do 100 metara. Konačno je udario u karbonatne naslage pa se sediment iz dubina pomiješao s plitkovodnim. Naš tim je našao velike fragmente, veće od pola metra, pomiješane s dubokovodnim materijalima, odnosno muljem. To je pokazalo da je cunami bio vrlo moćan, a budući da je njegova starost procijenjena na oko 66 milijuna godina, zaključili smo da je povezan s udarom asteroida u području Yucatana’, pojasnio je Korbar.

Cunami je nastao u moćnom potresu

Cunami nije bio izravna posljedica udara asteroida, već katastrofalnog potresa koji je bio jačine između 10 i 11 po Richteru. Za usporedbu, najsnažniji nedavni cunami u Japanu 2011. izazvao je potres jačine oko devet. Dakle, potres iz vremena dinosaura bio je čak dva reda veličine jači od japanskog. Oznake za jačine potresa ne rastu usporedno s brojkama – npr. potres jakosti 4,0 prema Richterovoj ljestvici ima 100 puta veću amplitudu i 1.000 puta veću energiju od potresa koji iznosi 2,0 stupnja. Drevni potres snage 11 uzrokovao je urušavanje između 50 i 150 tisuća kubičnih kilometara materijala s rubova američkog kontinenta u duboki Atlantski ocean. To urušavanje pokrenulo je cunami koji je došao čak do područja današnjeg Hvara.

Koliki su bili razmjeri ovog urušavanja, dobro ilustrira činjenica da je kolaps vulkanskog otoka La Palma u Kanarskom otočju (blizu sjeverne Afrike) prije 500-tinjak tisuća godina izazvao cunami duž obala sjeverne Amerike visine 30-ak metara. Tada je urušeno ‘samo’ 500-tinjak kubičnih kilometara materijala.

Tragovi na Hvaru, vjeruje Korbar, mogli bi se pretvoriti u turističku atrakciju. No neupućeni prolaznici takve detalje teško mogu zapaziti, pa bi bilo korisno urediti lokalitet u lijepoj uvali Majerovica i napraviti informativnu ploču kako bi turisti znali što gledaju.

U ovom istraživanju sudjelovalo je više naših znanstvenika, među kojima Vlasta Premec Fućek i Ladislav Fuček, stručnjaci za planktonske mikrofosile, na temelju kojih je određena starost naslaga. Jedan od autora bio je i talijanski znanstvenik Alessandro Montanari, podrijetlom s Hvara, jedan od ključnih istraživača koji su otkrili sam udar asteroida u području Yucatana.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati

U trendu