Hrvatska
Spajaju se Znanstvena i Sveučilišna knjižnica!
Znanstvena i Sveučilišna knjižnica uskoro bi se mogle naći ne samo u zajedničkoj zgradi nego i dijeliti zajednički fundus, što bi značilo da postaju jedna knjižnica. Da se pregovori vode već duže vrijeme potvrdio nam je ravnatelj Znanstvene knjižnice Miro Grubić kao i zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić.
Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
-Istina je da su pregovori u tijeku, ali smatram da ne bi bilo dobro da se knjižnice spoje. Stvar je komplicirana zbog građe, kako zbog seljenja iste tako iz zbog činjenice da, kad ta građa dođe u ruke novom vlasniku, dolazi do problema. Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
No Grubić je dodao kako su se ranije pregovori uglavnom vodili na ruku Sveučilištu, a sad su ipak krenuli na ruku Znanstvenoj knjižnici.
Vraničić je potvrdio kako su pregovori u tijeku, no on ne misli kako će, ako dođe do spajanja, građa Znanstvene doći u vlasništvo države:
-Pregovore vodimo na obostrano zadovoljstvo svih. Naime, ako do spajanja dođe Grad kao vlasnik Znanstvene, zatražiti će da njezin fundus ostane u vlasništvu Grada. Ipak je građa Znanstvene knjižnice jedna od najbogatijih u državi i mi ćemo se boriti da to ostane u našem vlasništvu, dodaje Vrančić.
Zajednička knjižnica trebala bi biti smještena u novu i moderno opremljenu zgradu Sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti u Novom kampusu Sveučilišta. Ravnatelj Znanstvene knjižnice Grubić, iako je načelno protiv spajanja, ne negira da im pod hitno treba nova zgrada, što zbog količine građe, što zbog krova koji se urušava.
Iz Sveučilišta ističu kako je sadašnja knjižnica Sveučilišta se nalazi na nekoliko lokacija i ne zadovoljava u potpunosti potrebe korisnika, a zbog nedostatka prostora ne nabavlja dovoljno naslova niti dovoljan broj primjeraka za potrebe studenata. Elija Vrsaljko glasnogovornica Sveučilišta kaže kako u novoj zgradi sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti na Novom kampusu objedinile bi se zbirke Sveučilišne, Znanstvene i knjižnice Nadbiskupije.
-Radni naziv buduće knjižnice je Znanstvena i Sveučilišna knjižnica. Prijedlog za spajanjem proizišao je iz razgovora predstavnika Sveučilišta i predstavnika Grada Zadra u protekle tri godine. Obje knjižnice sada djeluju u neodgovarajućem prostoru i to je osnovni razlog zbog kojeg ne mogu u potpunosti razviti prijeko potrebne nove službe i usluge. Predloženo rješenje je optimalno za studente i znanstvenike Sveučilišta kao i za građane Zadra, istaknula je Vrsaljko.
Izgradnja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru se planira na prostoru bivše vojarne Franka Lisice, između gradskih četvrti Višnjika i Jazina II. Studiju razvoja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru, u okviru projekta Novi svjetionici hrvatskog Jadrana, izradio je Studio de Architekten Cie. Izgradnja Novog kampusa će teći u tri etape, a kraj izgradnje je predviđen za 2030. god. U novoj knjižnici bi trebalo biti uposleno od 57 do 60 djelatnika, a pitanje upošljavanja novih djelatnika ovisit će o broju uposlenih u obje knjižnice u trenutku spajanja. Do izgradnje knjižnice, Sveučilište će vjerojatno biti financirano na osnovi programskog ugovora s MZOŠ-om te će se njeno financiranje uklopiti u financijski plan Sveučilišta.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
Hrvatska
Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.
U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.
Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.
“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”
Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.
Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.
Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.
“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”
Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.
Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.
“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.
“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
-
magazin3 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
magazin4 dana prije
Internetom se dijeli hashtag #SettleForCroatia. Evo o čemu je riječ
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
znet
2. prosinca 2010. at 11:06
bravo
patricija
2. prosinca 2010. at 13:22
Svakako treba ostaviti autonomnost Znanstvenoj knjižnici, pa neće valjda grad dopustitit toj knjižničarskoj mafiji sa faksa da uništi blago ovog grada.
marijana
2. prosinca 2010. at 13:23
sentimentalno sam vezana uz Znanstvenu, nekako mi je žao da se utopi
ja
2. prosinca 2010. at 15:26
o čemu se priča uopće
a ko će to platiti?
Knjižničar
2. prosinca 2010. at 17:34
Piše:
Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
Ovo gore govori direktor Grubić! Pa Grubiću u čemu je problem? Valjda ne misliš da je Hrvatska država okupatorska država da bi ti smetalo da knjige budu u njenom vlasništvu ili da bi bio neki problem da se hrvatsko ministarstvo brine za fundus knjiga Znanstvene knjižnice. Kako nešto što radi Hrvatska država za knjige može biti gubitak za Zadar? Ma tko je ovdje lud te za koga i što čuva Grubić? Zna li tko odgovor?
patricija
2. prosinca 2010. at 18:21
Mislim da je čovjek puno rekao, čuva fond od kulturne mafije, a vi sa zneta istražite i napišite.
pero
5. travnja 2011. at 12:58
e patricija ili tanja kako se već zoveš , ti znaš da nisi u pravu a mi znamo da imaš privatne motive da pišeš gluposti
wonderwoman
5. travnja 2011. at 13:38
Znančilišna knjižnica ili Svestvena knjižnica ?
wonderwoman
5. travnja 2011. at 13:43
Kad krenu nestajati naslovi … pogotovo rijetki … koliko će se knjiga koje znanstvena generacijama čuva ko oči u glavi naći kod profesora doma, na regalu, a koliko na e-bayu … Da nema opasnih namjera, ne bi bilo ni interesa. Koliko u Zagrebu ima knjižnica? Kome bi palo na pamet da objedini knjižnicu Filozofskog i NSK? Nikome. Samo zadarskim mutikašama, sveučilišnim masonima. A Nadbiskupija se isto rješava svojih vrijednosti…Izbacite sve, izbacite … Jel tako i u Vatikanu isto, daju knjige državi? Sramota