Hrvatska
Svi VSS-ovci postaju magistri osim – učitelja?!

– Oni koji su završili razrednu nastavu po starom programu prepisuju se po bolonji kao prvostupnici. Taj je studij bio stručni, a ne sveučilišni. Budući da je sada “integriran”, u trajanju od 5 godina, prvostupnici ne mogu upisati još dvije godine razredne nastave, kazala je za Z NET glasnogovornica Sveučilišta u Zadru, Elija Vrsaljko.
Kako ih glasnogovornica zove, “oni” su učitelji koji imaju visoku stručnu spremu i četiri godine studija iza sebe te su ovim alarmantnim odlukama, na razini države, zakinuti za stečeno zvanje jer ih se u ovoj situaciji rangira kao da su završili po starom programu višu školu. Iako im nitko ne oduzima njihovu visoku stručnu spremu, upitno je hoće li pojam visoke stručne spreme uopće postojati u EU. Za sada je samo poznato da će učitelji koji su u stalnom radnom odnosu imati umanjenu plaću za razliku od onih diplomiranih po bolonji. Kakva će situacija biti pri zapošljavanju i hoće li prioritet imati oni “kvalificiraniji” još nije poznato, ali je poznat veliki broj učitelja na zavodima za zapošljavanje koji ni u ovoj situaciji ne mogu pronaći posao.
Donesenim odlukama, učitelji nemaju opciju doškolovanja na svom odjelu, već se mogu “prekvalificirati” i nastaviti na drugom studijskom odjelu. (?!)
– Mogu nastaviti neki drugi diplomski studij na odjelima koji u svom natječaju dopuštaju upis prvostupnika druge struke. Na primjer, Kultura i turizam dopušta upis u diplomski studij prvostupnicima razredne nastave, rekla je Vrsaljko te je iz njenih riječi vidljivo da se u terminologiji već počela koristiti riječ – prvostupnik, kad se govori o diplomiranim učiteljima.
Podsjetimo, nedavno smo pisali o donesenim odlukama po kojima se učitelje razredne nastave zakida za diplomu. Učitelji koji su navedeni studij upisali zaključno s 2004. godinom, zakinuti su za prijepis svoga zvanja. Svi oni, koji su diplomirali bilo koji studij svoje diplome imaju pravo tražiti potvrdu magisterija. Osim učitelja razredne nastave. U drugim zemljama bivše Jugoslavije odobreno je izjednačavanje profesorske i učiteljske diplome, no samo u Hrvatskoj – ne prolazi.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







Učiteljica
11. studenoga 2010. at 17:48
Sramota!!
još jedna učiteljica
14. studenoga 2010. at 12:16
pa to je da čovjek poludi! :/
x
7. ožujka 2011. at 22:51
Završila sam u roku i stekla naziv diplomirani učitelj raz.nastave sa pojačanom predmetom NJ. 4 godine sam slušala predavanja, pa premda sam sve ispite dala u roku fakultet sam tek uspjela završiti u roku od 5 godine, jer si neka predavanja tek odslušao pa nisi nikako mogao položiti tih 6 ispita u 2 mj. Eto tako..znači nije nam studij trajao 4 g. već punih 5. Sada nakon što smo poniženi što kod zapošljavanja sa pojačanim predmetom,profesori većinom uživaju ugled boljih stručnjaka još i muke oko nazivlja. Za takvo stanje najviše krivim vodeće osobe na Učiteljskim fakultetima, oni su ti koji bi se trebeli izboriti za naša prava. Smeta me i što se upisuju nenormalan broj ljudi na učiteljske fakultete, pa nas nemaju gdje zaposliti…KOMA..ŽALIM DAN KADA SAM UPISALA TAJ FAKULTET. NEMAŠ POSLA;NEMAŠ PRIZNANJA.. Ispada da mi koji smo se školovali isključivo za rad u osnovnoj školi,imamo najmanja prava. recimo profesori jezika mogu raditi u raznim uredima, srednjim školama, višim i nižim razredima za isti broj sati provedenih na fakultetu dok nama još i 100% stečena prava osporavaju.
Ana
21. studenoga 2011. at 10:02
i ja kažem. diplomirala sam 2004. i odstažirala itd. sve, sve pa i s vezom ne mogu naći posao. radila sam u dućanu, a sad ne mogu ni to…kažu da sam prekvalificirana, ha ha
Milan
19. prosinca 2011. at 14:33
također mucim muku s tim kao i vi.zavrsio sam 4 erogodisnji studij turistickog menadzmenta na veleucilistu u Šibeniku i stekao zvanje diplomirani ekonomist.a stari zakon kaze da smo prvostupnici ali nadajmo se da ce uskoro proci novi zakon o visokom obrazovanju pa bi trebali biti strucni magistri!!nadam se pozitivnom ishodu