Connect with us

Hrvatska

U jakoj konkurenciji naši znanstvenici dobili 14 mil kn

Objavljeno

-

Sedam mjeseci pred ulazak Hrvatske u EU, Europska je komisija odobrila hrvatskim znanstvenicima 14 milijuna kuna za razvoj personalizirane medicine, objavljeno je danas na konferenciji za novinare.

Nakon “GlowBraina” koji je nedavno “povukao” više od 3,7 milijuna eura za istraživanje liječenja moždanog udara matičnim stanicama, to je drugi veliki hrvatski medicinski projekt koji je dobio značajnu financijsku potporu EU.

Projekt nazvan IBD-BIOM predstavljen je na Prirodoslovno metematičkom fakultetu u Zagrebu, a prezentaciji je prisustvovao i veleposlanik Europske komisije u Hrvatskoj prof. dr. Paul Vandoren. U trenucima najveće recesije u novijoj povijesti Europe vijest da će hrvatski znanstvenici s Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Genos od Europske komisije dobiti više od 14 milijuna kuna kroz naredne četiri godine, svakako je prava senzacija.

Na natječaje Europske Komisije za istraživačke projekte iz područja medicine u 2012. godini javila su se 1173 istraživačka konzorcija iz svih europskih država, SAD-a, Izraela, a za financiranje je odobreno svega 10% projektata među kojima je i naš. U situaciji smanjivanja proračuna u skoro svim državama EU, konkurencija za projekte Europske komisije postaje sve veća, pa je odobravanje ovog projekta veliko priznanje i potvrda da je i u Hrvatskoj moguće provoditi istraživanja konkurentna onima u Europi.

Projekt IBD-BIOM usmjeren je razvoju novih dijagnostičkih metoda koji će omogućiti personalizirani pristup bolesniku i osigurati najučinkovitije liječenje prilagođeno svakom pojedincu. Činjenica da vodeću ulogu u ovom projektu ima tvrtka Genos d.o.o. veliko je priznanje. Genos zapošljava 25 djelatnika i s četiri aktivna FP7 projekta jedno je od najuspješnijih malih poduzeća u Europi u natječajima za europske istraživačke projekte.

Ključni partner u projektu je i PMF, jedna od vodećih javnih znanstveno-istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Voditelji istraživačkih skupina iz Hrvatske su prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, voditeljica istraživačke skupine na PMF-u i prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a u projekt je od početka uključen i jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika prof. dr. sc. Dragan Primorac.

“Odobravanje projekta IBD-BIOM je za našu malu grupu vrlo veliko priznanje, no istovremeno i vrlo velika odgovornost budući da u sljedeće četiri godine moramo ispuniti vrlo ambiciozan istraživački plan. Naš dio zadataka unutar konzorcija je ispitati epigenetičke elemente koji su povezani s upalnom bolesti crijeva, te tako pridonijeti razumijevanju patoloških procesa koji dovode do razvoja bolesti.” izjavila je prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, koja zahvaljujući ovom projektu zapošljava dva nova doktoranda i jednog doktora znanosti.

Prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos, ističe: “Europska komisija prepoznala je značaj provođenja istraživanja u malim i srednjim tvrtkama te potiče njihovo sudjelovanje u istraživačkim projektima. Primjerice, u ovom konkretnom natječaju 30% sredstava moralo je ići malim i srednjim poduzećima, a vodeću ulogu u projektu morali su imati znanstvenici iz privatne tvrtke. Laboratorij Genos akreditiran je kao znanstvena institucija i vrlo je rano prepoznao mogućnost uključivanja u europske projekte koju nam je otvorila vizionarska politika tadašnjeg ministra znanosti, prof. dr. Dragana Primorca. IBD-BIOM je četvrti projekt kojeg nam je Europska komisija odobrila za financiranje i velikim dijelom zahvaljujući europskim projektima u Genosu danas radi 14 mladih doktoranada i posljedoktoranada. Uvjeti za istraživački rad u Genosu su jednaki ili bolji od onih u najboljim europskim laboratorijima, te sve više svjedočimo situaciji da mladi znanstvenici iz inozemstva dolaze raditi u Genos. Genos je danas jedan od vodećih laboratorija za analizu glikozilacije u svijetu, te nam je u ovom konkretnom projektu povjerena analiza 12.000 uzoraka pacijenata s upalnom bolesti crijeva koje su prikupili kolege iz Škotske, Italije i Kalifornije.”

Prof. dr. sc. Dragan Primorac, istraživač na projektu rekao je: “Veseli me vidjeti danas predstavnike nekoliko hrvatskih istraživačkih timova s raznih znanstvenih institucija koji su uspješni i prepoznati na Europskoj razini i povukli su velike novce iz fondova Europske unije. Nevjerojatan je uspjeh tvrtke Genos koja je u posljednjih 5 godina povećavala prihode i broj zaposlenih za više od 50% godišnje. Kada bi u Hrvatskoj svaki deseti znanstvenik osnovao na znanju utemeljenu tvrtku koja bi bila podjednako uspješna, Hrvatska bi već danas izašla iz krize.”

Veposlanik EU u RH, Paul Vandoren je rekao da se rast gospodarstva za koji se u svojim strateškim dokumentima odlučila Europska unija zasniva na gospodarstvu utemeljenom na znanju i inovacijama. “Cilj Europske unije je do 2020. godine ulagati 3% BDP-a u istraživanje i razvoj. To može izgledati kao ambiciozan cilj, no to je apsolutno nužan cilj koji moramo ostvariti. Prosjek ulaganja zemalja EU u istraživanje i razvoj u 2009. godini bio je 2.1%. Stoga je potrebno uložiti velike napore u tom pogledu. To nije lako u teškoj gospodarskoj sutaciji kada je potrebno štediti, no nužno je ukoliko želimo rast i razvoj. Ja mislim, a nadam se da će se svi složiti, da raste odlučnost za stavljanje znanosti u središte Europe, a Europe u središte znanosti. Čvrsto vjerujem da u europskoj znanosti moramo imati organizacije poput ovih koje su danas uspješno započele novi europski istraživački projekt”, rekao je Vandoren.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu