Ispitima iz češkog i srpskog jezika te talijanskog i mađarskog jezika i književnosti, u ponedjeljak su počeli ispiti državne mature, kojoj ove godine pristupa više od 30 tisuća kandidata.

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović rekao je za Hinu da će se ispiti održavati u 386 srednjih škola i šest ispitnih centara.

Pravo pristupa državnoj maturi steklo je ukupno 30.250 pristupnika, među kojima je 25.963 redovnih maturanata i 4287 ostalih pristupnika s barem jednim prijavljenim ispitom.

Najviše kandidata prijavilo je ispit iz hrvatskog jezika, kojem će pristupiti 28.256 kandidata, dok će matematiku polagati 28.660, a engleski jezik 27.415 pristupnika.

Najpopularniji izborni predmeti su fizika (7556 prijava), biologija (5446), politika i gospodarstvo (4195), kemija (3858), psihologija (2761) i informatika (2341).

Ispit iz hrvatskog jezika piše se 15. lipnja, engleski jezik 19. lipnja, a matematika 25. lipnja. Posljednji ispiti održat će se 26. lipnja, dok će privremeni rezultati biti objavljeni 8. srpnja, a konačni 15. srpnja. Rok za prigovore je do 10. srpnja. 

Ovogodišnja državna matura provodi se prema novom pravilniku kojim se, među ostalim, ublažavaju sankcije za posjedovanje mobitela na ispitima pa će se ubuduće poništavati samo ispit tijekom kojeg je mobitel pronađen, a ne cijela matura.

Donosimo vremensku prognozu našeg meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Anticiklona nad Europom slabi, a topli zrak se premješta prema istoku i jugoistoku. Nad Europskim kopnom se uspostavlja visinsko zapadno strujanje u kojem će serija ciklona s Atlantika cijeli idući tjedan djelovati na vrijeme donoseći kišu, grmljavinske pljuskove, a sjeverno od Alpa može biti i jakih nevremena povezanih uz jak razvoj olujnih oblaka te je mjestimice nad Bavarskom moguća i pojava tornada.

Noćas je neočekivano i neprognozirano, kao uvod u predstojeću promjenu vremena preko naših krajeva brzinom od oko 80 km/h prošla manja količina nestabilnog zraka u obliku linije nestabiliteta uzrokujući mjestimice pojačan vjetar, rijetku grmljavinu i poneki pljusak.

Danas u nedjelju poslijepodne i navečer promjena vremena povezana uz približavanje hladnog nestabilnog zraka Atlantskog porijekla. Nad Genovskim zaljevom i sjevernom Italijom i sjevernim Jadranom razvit će se plitka ciklona koja će se brzo premještati prema jugoistoku. Tijekom prijepodneva sa zapada povećanje naoblake, a krajem dana jače naoblačenje u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Prije prolaza fronte jugozapadno strujanje će s Jadrana donijeti vlažan zrak te će vrijeme biti sparno. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti i na Jadranu od 28 do 34C.

U noći na ponedjeljak prolaz hladne fronte, oblačno s grmljavinskim pljuskovima, pojačan na mahove jak do olujan sjeverozapadnjak. U unutrašnjosti u sjeverozapadnim krajevima uz grmljavinske pljuskove moguća je tuča. Hladna fronta brzo će se premještati prema istoku i djelovati na vrijeme uglavnom u kontinentalnim krajevima te na sjevernom i srednjem Jadranu, a krajem dana i u noći na utorak u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti prestanak oborina i postupna stabilizacija vremena. Temperatura zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 17C, a na Jadranu oko 23C. Na Jadranu će puhati slabo do umjereno jugo, a nakon prolaza fronte zapuhati će bura i brzo se širiti sa sjevernog prema srednjem Jadranu.

Temperatura mora je od 19 do 21C međutim valovi podignuti vjetrom izmiješat će površinski sloj mora te dići hladniju vodu iz dubina na površinu. Ultra ljubičasto zračenje sunca je jako te je UV indeks visok, a u planinskim krajevima vrlo visok.

Državni hidrometeorološki zavod objavio je sezonsku prognozu za ljeto 2026. godine, odnosno za lipanj, srpanj i kolovoz. Prema dostupnim prognostičkim materijalima, uz naglasak na prognoze Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, vjerojatnost za toplije i suše ljeto prilično je velika.

DHMZ navodi da će ljeto 2026. vrlo vjerojatno biti još jedno u nizu iznadprosječno toplih ljeta. To znači da se uz vrlo veliku vjerojatnost očekuje srednja sezonska temperatura u Hrvatskoj viša od klimatološkog srednjaka za razdoblje od 1991. do 2020. godine.

Srpanj bi mogao posebno odstupati

Prema prognozi, u svakom ljetnom mjesecu postoji velika vjerojatnost za temperature više od prosjeka. Veće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature u odnosu na prosjek moguće je osobito u srpnju, ponajprije na istoku zemlje te ponegdje na Jadranu, posebno na jugu.

DHMZ napominje da se na mjesečnoj i sezonskoj skali ne može prognozirati pojava, duljina, učestalost ni rasprostranjenost toplinskih valova, iako je velika vjerojatnost da će ih tijekom ljeta biti. Zato se preporučuje praćenje kratkoročnih prognoza DHMZ-a, koje će, bude li potrebno, sadržavati i upozorenja na toplinske valove.

Iako se očekuje toplije ljeto od prosjeka, mogući su i kratkotrajni prodori hladnog zraka, primjerice pri prolasku hladne fronte. To znači da su moguća kraća razdoblja s temperaturom oko uobičajene za ljetne mjesece ili čak nižom od nje.

Oborina bi moglo biti manje od prosjeka

Prognoziranje oborine, osobito na sezonskoj skali, znatno je složenije od prognoziranja temperature, pa je i pouzdanost takve prognoze manja. Za ljeto koje je pred nama ukupna sezonska količina oborine očekuje se u većem dijelu zemlje uglavnom manja od višegodišnjeg prosjeka, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze.

Manjak oborine, moguće i znatniji u odnosu na mjesečni srednjak, izgledan je u većini krajeva u srpnju. S druge strane, u lipnju postoji signal za srednju mjesečnu količinu kiše ponegdje oko prosjeka, a lokalno moguće i veću od njega, ponajprije na Jadranu i uz njega.

DHMZ upozorava da je zbog pljuskovitog karaktera oborine u toplom dijelu godine te lokalnih faktora, poput reljefa, blizine mora i temperature mora, velika vjerojatnost za nejednoliko raspoređenu kišu tijekom ljeta. Ponegdje s pljuskom može pasti količina usporediva s tjednim ili čak mjesečnim prosjekom, dok drugdje oborina može izostati tjednima.

Treba pratiti kratkoročne prognoze

Za prognozu grmljavinskih nevremena, toplinskih valova i drugih opasnih vremenskih pojava tijekom ljeta posebno je važno pratiti prognoze za jedan ili dva dana unaprijed te upozorenja DHMZ-a.

Sezonska prognoza za ljeto 2026. u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu i klimatskog foruma za Mediteran, čija je članica i Hrvatska. DHMZ navodi da je sezonska prognoza vrsta dugoročne prognoze i rezultat interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala.