Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) 8. DANI MASLINE I ULJA / Ulja iz Paljuva nauljila sukošansku Peljuzicu

Objavljeno

-

„Ugodno sam iznenađen“, rekao je  Ante Pedić, mladi maslinar iz Paljuva. Njegovo višesortno ulje (lastovka, leccino, pendolino i picholine) osvojilo je 102,35 od mogućih 110 bodova. Drugoplasirani  Marko Buterin također iz Paljuva i trećeplasirani Marin Gulan iz  Galovca osvojili po 102 boda. Zašto treba filtrirati maslinova ulja i kako od murge napraviti sapun?

Piše: NEDJELJKO JUSUP

Foto: TZ Sukošan 

Ovogodišnja osma po redu manifestacija Dani masline i maslinovog ulja Peljuzica 2026 u Sukošanu neće ostati zapamćena po rekordnom broju uzoraka. Ali hoće po ekudativnom, sajamskom, gastronomskom i zabavnom programu. Po kvaliteti ulja također.

-Iz godine u godinu ulja su sve bolja, potvrđuje i agronom Denis Protić, inicijator i jedan od organizatora ove sve prestižnije priredbe.

Od ukupno 61 uzorak, pristigao uglavnom iz Zadarske i Šibensko- kninske županije te jedan iz istarskog Labina, čak 50 ili 82 posto njih ocijenjena su kao ekstra djevičanska, osam uzoraka svrstano je u kategoriju djevičanskih i samo tri u kategoriju djevičansko maslinovo ulje lampante.

Trijumf Pedića, Buterina i Gulana   

Na svečanom proglašenju održanom na sukošanskoj šetnici Donje more najviše razloga za zadovoljstvo imao je Ante Pedić, mladi maslinar iz Paljuva. Njegovo višesortno ulje (lastovka, leccino, pendolino i picholine) osvojilo je 102,35 od mogućih 110 bodova.

“Ugodno sam iznenađen”, rekao je Pedić dok je šampionsku medalju od maslinovog drva primao iz ruku Dubravke Dević, direktorice Turističke zajednice Sukošan.  Uz medalju za šampionsko ulje primio je i  vrijedne nagrade –  tresač za masline i umjetničku sliku sukošanskog slikara Domagoja Rogoznice.

Drugoplasirani Marko Buterin također iz Paljuva, osvojio je 102 boda i dobio bačvu od 100 litara, mrežu za masline 12×12 i ručne škare .

Trećeplasirani Marin Gulan iz Galovca  za također osvojena 102 boda  nagrađen je bačvom od 50 litara i baterijskom pilom. Drugoplasirani Buterin i trećeplasirani Gulan  također su dobili Rogozničine  umjetničke slike.

Uz direktoricu Dević nagrade najboljima dodijeljivali su Denis Protić i Stjepan Dević mladi  direktor sukošanskog Komunalnog poduzeća Zlatna luka, a cijeli program na šetnici Donje more dojmljivo je vodila Ivana Rončević, inače profesorica zadarskog MIOC-a.

Mali sajam i pun kotao  gulaša od janjetine

Pozornost je privukao i tradicionalni  Mali sajam domaćih proizvoda, gdje su  brojni posjetitelji mogli kušati razne delicije. Počevši od kroštula i fritula koje su pripremile članice KUD-a Zlatna Luka. Nije nedostajalo ni strišanja.  OPG vlasnice Feranije Luštice predstavio je svoje slatkiše  od maslinovog ulja – marmelade, aromatična ulja, mendulate i narančine.

Riba Dražin d.o.o. iz Kaštel Kambelovca nudila je ribu i morske plodove u maslinovom ulju, marinirano povrće i marmelade. “Brmbeč” Ivane Haberle  sokove, marmelade i domaće rakije, a OPG Anđela limunsku travu i prirodne  sokove “Naš okus” što je, ako se čita obrnuto.  ime  Sukošan. Duhovito, zar ne?! Bio je tu i neizostavni  Goran Pavić sa svojim  učijakom.

Ugodnom ozračju na Donjem moru pridonijela je zadarska klapa Kuntrada, a da  ne fali “ni tičijeg mlika” pobrinuo se Gastro kutak poznatog zadarskog kuhara Renata Kraljeva. On je za ovu prigodu, u povećem kotlu pripremao gulaš od domaće janjetine, biža i mladih krumpira. Koliko porcija nitko nije brojao, bilo je, kako se kaže ”i kuci i maci”, a sve je “planulo” do posljednjeg  zalogaja.

Subotnjoj fešti na Donjem moru dan ranije,  u petak  predhodila su predavanja, radionice i vođene degustacije.

default

Proizvedeno 1096,5 hektolitara ulja

Kako prepoznati dobro od lošeg ulja pokazivali su Anastazia Milardović, voditeljica profesionalnog panela Udruge senzornih  analitičara maslinovog ulja  Olea Zadar i Željko Vrsaljko, vlasnik uljare Nadin, a ujedno i član spomenutog panela.

 Ulja od posljednje “škrte berbe” (45 posto slabije od predhodne) dala su u prosjeku ulja srednjeg intenziteta voćnosti, gorčine i pikantnosti. Na području Zadarske županije ukupno je ubrano 6450 tona ploda iz  čega   je proizvedeno 1096,5 hektolitara ulja uz prosječni randman od 17 posto.  

Zašto ulje filtrirati i kako od “murge” napraviti sapun?

O tome zašto “tekuće zlato” treba  filtrirati odmah nakon prerade ili tijekom skladištenja zanimljivo predavanje održao je već spomenuti mladi agronom Stjepan Dević. On maslinarima sugerira nabavku manjih, kućnih  prijenosnih filtera koji su posebno praktični za manje proizvođače, a nisu ni skupi.  Nihova prednost je jednostavna upotreba , lako prenošenje i pristupačna cijena, a mogu značajno  produžiti vijek trajanja ulja  i očuvati njegovu kvalitetu.

 Posebno je važno, kazao je Dević,  što se korištenjem prijenosnih filtera smanjuje potreba za višestrukim  pretakanjem ulja , čime se ulje manje izlaže zraku i izolaciji.

A što sa talogom ili “murgom”, kako se narodski kaže?    

“Od taloga, murge se svakako može napravit sapun, i ja takve sapune radim već dugo. Sapun se radi kuhanjem u kotlu, onako kako su radile naše bake, metodom potpunog prokuhavanja. Sapun je idealan za pranje robe, najbolji sapun za pranje mrlja i ima druge primjene u kućanstvu”, odgovorila je Ana Karabatić, osnivačica Saponerije Rystica iz zaleđa Tučepa podno Biokova koja je na  Peljuzici održala radionicu izrade prirodnih sapuna na bazi maslinovog ulja.

Talog se može koristiti i kao gnojivo plitkim ukopavanjem ispod stabla masline, voćaka i vinove loze u kasnu jesen ili rano proljeće. Korištenje „murge“ za  kompostiranje je, tvrde stručnjaci, najbolja  metoda za povrtnjak.  No,  to je već tema za neku drugu prigodu.

Možda za sljedeću Peljuzicu u organizaciji Općine Sukošan,  Denisa Protića,  Stjepana Devića, Mirjane Nadinić   i Turističke zajednice na čelu sa direktoricom  Dobrilom Dević.

Prvih 10

1. Ante Pedić, Paljuv, 102,35 bodova  

2. Marko Buterin, Paljuv, 102,00

3. Marin Gulan. Galovac 102,00.

4. OPG Mate Dušević, Ljubač  101,85

5. OPG Selić, Primošten, 101,40.

6. Josip Pavlica, Zadar, 101,00.

7. Niko Buterin, Paljuv, 101,00.

8. Borislav Pedić, Zadar 100,90.

9. OPG Andrija Nadinić, Sukošan, 100,75.

10. Zdravko Mamić, Lišane Ostrovičke, 100,50.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ NOVI LAUREAT CROATIE REDIVIVE / Maslinov vijenac 36. jezično-pjesničke smotre pripao uglednom hrvatskom pjesniku

Objavljeno

-

By

SELCA – Na Trgu Stjepana Radića u Selcima na otoku Braču, pred doslovno ispunjenim prostorom i brojnim ljubiteljima hrvatske književnosti, u petak, 7. kolovoza 2026. godine, održana je 36. manifestacija svehrvatske jezično-pjesničke smotre Croatia rediviva – ča-kaj-što. Jedna od najvažnijih hrvatskih pjesničkih manifestacija i ove je godine okupila pjesnike, književnike, jezikoslovce, kulturne djelatnike i ugledne goste iz Hrvatske i inozemstva, potvrdivši svoju trajnu ulogu u promicanju hrvatske jezične i pjesničke baštine.

Središnji događaj večeri bio je proglašenje ovogodišnjeg laureata. Maslinovim vijencem 36. Croatie redivive ovjenčan je ugledni hrvatski pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić, čime je njegovo ime upisano među istaknute hrvatske književnike koji su tijekom proteklih desetljeća primili ovo prestižno pjesničko priznanje.

Bilosnić se tako pridružio nizu velikih imena hrvatskoga pjesništva koja su u Selcima okrunjena Maslinovim vijencem, među kojima su Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić. Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak,Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Mate Ganza, Tatjana Radovanović, Igor Zidić, Ante Stamać, Branimir Bošnjak, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Delimir Rešicki, Tomislav Domović, Zvonimir Sutlović, Mile Stojić, Mirna Weber, Ivan Kramar, Vera Grgac, Dražen Katunarić, Sibila Petlevski i Tomislav Milohanić Slavić.

Ovogodišnja je Croatia rediviva održana pred crkvom Krista Kralja, na središnjem selčkom trgu. Među brojnim uglednicima manifestaciji je nazočila i dr. Anita Gamulin, ravnateljica Konzervatorskog zavoda u Splitu, kao izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek. Dr. Gamulin uputila je pozdrave sudionicima i publici, istaknuvši važnost manifestacije i njezin doprinos očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i jezične baštine. Među uzvanicima bili su i Božo Biškupić, bivši ministar kulture Republike Hrvatske, te prof. Maciej Czerwinski, pročelnik Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu. Manifestaciji je nazočio i goste pozdravio i Petar Bezmalinović, zamjenik načelnika Općine Selca, kao i brojni drugi predstavnici kulturnoga, društvenoga i javnog života.

Prije natjecateljskog pjesničkog programa predstavljen je zbornik 7. Maslinov vijenac, vrijedan prilog proučavanju i dokumentiranju višedesetljetne povijesti Croatie redivive.

Zbornik donosi poeziju pet posljednjih ovjenčanika Maslinovim vijencem – pokojnog Ivana Kramara, Vere Grgec, Dražena Katunarića, Sibile Petlevski i Tomislava Milohanića Slavića – ali i brojne članke, oglede i rasprave posvećene samoj manifestaciji. U njemu je na različite načine dokumentirano i promišljeno 36 godina trajanja Croatie redivive, njezina poetika, kulturna uloga i mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Zbornik je biranim riječima predstavila prof. dr. sc. Sanja Knežević sa Sveučilišta u Zadru, posebno istaknuvši značenje zlatne formule ča-kaj-što, koja predstavlja jedno od temeljnih obilježja Croatie redivive. Zlatna formula ča-kaj-što, naime, u međuvremenu je nadrasla okvire same pjesničke manifestacije. Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske proglašena je zaštićenim nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom, a njezino je značenje prepoznato i u Zakonu o hrvatskom jeziku, koji je donio Hrvatski sabor.

Upravo se kroz formulu ča-kaj-što u Croatii redivivi susreću i prožimaju različiti hrvatski jezični i pjesnički izrazi, stvarajući svojevrsni književni prostor zajedništva hrvatske jezične baštine.

Pjesnička večer započela je pozdravnim govorima, a potom i izvedbom pjesme Maslina Vladimira Nazora, koju je krasnoslovio dr. Drago Štambuk, utemeljitelj i voditelj Croatie redivive. Prije samog početka pjesničkog programa otvorena je i 35. ploča Zida od poezije, na kojoj su uklesani stihovi prošlogodišnjeg laureata Tomislava Milohanića Slavića. Time je nastavljen jedan od posebnih običaja Croatie redivive, kojim se pjesnički trag svakoga laureata trajno upisuje u javni prostor Selaca.

U natjecateljskom dijelu programa nastupio je niz pjesnika različitih generacija i pjesničkih senzibiliteta. Pred publikom su svoje stihove kazivali Stanko Jerčić, Dražen Katunarić, Maja Tomas, Goran Gatalica, Sanja Mošić, Tomislav Marijan Bilosnić, Danica Bartulović, Drago Štambuk, Vlasta Vrandečić Lebarić, Davor Grgurić, Silvija Buvinić i Maciej Czerwinski.

Posebnost ovogodišnje smotre bila je i međunarodna dimenzija sudjelovanja prof. Macieja Czerwinskog, pročelnika Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu, čime je još jednom potvrđena otvorenost Croatie redivive prema slavističkom i europskom kulturnom prostoru. Pjesnički program dodatno je obogaćen glazbenim nastupom Domagoja Dorotića, tenora i prvaka Hrvatskoga narodnog kazališta, koji je svojim nastupom dao posebnu umjetničku dimenziju večeri.

Vrhunac ovogodišnje manifestacije bilo je proglašenje Tomislava Marijana Bilosnića 36. laureatom Croatie redivive i dobitnikom Maslinova vijenca. Bilosnić pripada među istaknute suvremene hrvatske pjesnike, a njegovo je književno stvaralaštvo poznato i izvan hrvatskih granica. Njegovim uvrštavanjem među laureate Croatie redivive nastavlja se tradicija kojom Selca svake godine u središte hrvatskoga književnog života dovode jedno od najvažnijih pjesničkih imena. Maslinov vijenac pritom nije samo književno priznanje pojedincu. On je i simbolična poveznica laureata s dugom tradicijom hrvatskoga pjesništva te s idejom Croatie redivive kao mjesta susreta različitih hrvatskih jezičnih i književnih izraza.

Ovogodišnja, 36. Croatia rediviva još je jednom pokazala da ta ideja nije ostala samo na razini kulturnog koncepta. Ona živi u pjesničkim nastupima, u knjigama i zbornicima, na Zidovima od poezije, u Maslinovu vijencu, ali prije svega u susretu pjesnika i publike. Nakon pjesničkog programa druženje pjesnika, uzvanika i gostiju nastavljeno je u restoranu Ružmarin u Selcima, gdje je u neformalnom ozračju nastavljen razgovor o poeziji, jeziku i kulturi.

Z. D.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DARUJ KRV – SPASI ŽIVOT / Ljetna akcija darivanja krvi u atriju Providurove palače

Objavljeno

-

By

Udruga dobrovoljnih darivatelja krvi „DARUJ KRV – SPASI ŽIVOT” nastavlja s organizacijom akcija dobrovoljnog darivanja krvi na području Zadra i Zadarske županije.

Nakon uspješne prve uskrsne akcije održane u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar, na kojoj je prikupljeno 40 doza krvi, Udruga je u svibnju ponovno pokrenula darivanje krvi u Poličniku. Nakon nekoliko godina pauze, u Poličniku je prikupljeno čak 30 doza krvi, čime je pokazano da postoji velik interes građana za uključivanje u ovu humanitarnu aktivnost.

Sljedeća akcija održat će se 13. kolovoza 2026. godine, povodom blagdana Velike Gospe, u atriju Providurove palače u Zadru, u vremenu od 14:00 do 18:00 sati. Evo najave organizatora:

“Pozivaju se svi dobrovoljni darivatelji krvi, kao i građani koji do sada nisu darivali krv, da se odazovu akciji i svojim humanim činom pomognu onima kojima je krv najpotrebnija.

Posebno pozivamo stanovnike Grada Zadra i Zadarske županije, kao i sve građane koji se tijekom ljetnih mjeseci nalaze u Zadru, da odvoje dio svog vremena i pridruže se akciji. Poslijepodnevni termin od 14 do 18 sati odabran je kako bi se omogućio što veći odaziv građana, uključujući i one koji se zbog radnih obveza ne mogu odazvati jutarnjim terminima.

Dobrovoljno darivanje krvi jedan je od najhumanijih načina pomaganja drugima. Jedna odluka da darujete krv može nekome značiti novi početak, još jedan rođendan, još jedan zagrljaj i još jednu priliku za život.

Naš cilj je da akcije dobrovoljnog darivanja krvi postanu redovite i prepoznate na području Zadra i Zadarske županije te da se što veći broj građana uključi u ovu plemenitu aktivnost.

Pozivamo sve građane da nam se pridruže 13. kolovoza u atriju Providurove palače od 14 do 18 sati.

Daruj krv! Spasi život! ❤️

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

NOĆ PUNOG MISECA / Večeras na Poluotoku posebna regulacija prometa!

Objavljeno

-

By

Posebna regulacija prometa vrijedit će od 19:30 do 01 sat.

U subotu, 8. kolovoza za vrijeme održavanja manifestacije Noć punog miseca, na području Poluotoka vrijedit će posebna regulacija prometa. Od 19:30 do 01 sat u nedjelju (9. kolovoza), privremeno će biti zatvoren promet na potezu od Liburnske obale i Lančanih vrata do Kopnenih vrata u Foši. Privremena regulacija obuhvatit će Trg tri bunara te ulice Božidara Petranovića, Zadarskog mira 1358., Mihovila Pavlinovića, Ruđera Boškovića i Ante Kuzmanića.

Tijekom trajanja posebne regulacije prometa, uz asistenciju policijskih službenika i redarske službe, bit će omogućen prolazak vozila žurnih službi, vozila komunalnih službi te vozila stanara navedenog područja.

Učinak ovakve prometne regulacije analizira se u okviru Studije zone regulacije pristupa vozilima na Poluotok, čiju je izradu Grad Zadar lani naručio od Fakulteta prometnih znanosti.

Na isti način promet je bio reguliran i u utorak, 4. kolovoza, a za vrijeme posebne regulacije prometa provodi se povremeno ručno brojenje (snimanje) prometa u određenim vremenskim intervalima na ključnim mikrolokacijama na Poluotoku radi prikupljanja osnovnih parametara prometnog toka, kao i podataka o prostornoj distribuciji istih. Osim toga, evidentira se udio domaćih i stranih vozila kako u prometnom toku tako i na parkirališnim površinama unutar zone obuhvata.

Za potrebe Studije i razmatranja eventualnog uvođenja zone posebnog režima u dogledno vrijeme provest će se i brojanje prometa kod Lančanih vrata, a cilj je stvoriti podatkovnu bazu i saznati distribuciju tokova, odnosno koliko vozila je ušlo u zonu posebnog režima, a koliko ih se polukružno okrenulo.

Cijeli sustav regulacije prometa na Poluotoku dio je šire prometne strategije koja osim ograničavanja prometa na Poluotoku, podrazumijeva i parkirne površine van Poluotoka i dodatno poboljšanje javnog prijevoza i uređenje parkirne politike i širenje parkirnih zona izvan Poluotoka. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu