Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MJESTO MIRA / Na samostan sv. Frane postavljena Oznaka europske baštine

Objavljeno

-

Danas je u samostanu sv. Frane upriličeno svečano otkrivanje ploče s Oznakom europske baštine. Oznaka europske baštine dodijeljena je Samostanu sv. Frane u Zadru u selekciji 2025. – 2026. godine, u sklopu zajedničke transnacionalne prijave „Mjesta mira“ koju čini sedam lokaliteta iz šest europskih država (Portugal, Španjolska, Mađarska, Slovačka, Hrvatska i Bugarska) na svečanoj dodjeli 23. travnja u Bruxellesu. Postavljanjem ploče trajno se obilježava činjenica da je Zadar, kao član mreže Mjesta mira, jedna od 80 lokacija u 23 europske zemlje s ovom oznakom.

Ploču su zajednički otkrili gradonačelnik Šime Erlić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Na svečanosti prije otkrivanja ploče, okupljene uzvanike iz društvenog, kulturnog, političkog i javnog života pozdravio je domaćin – fra Stipe Nosić, gvardijan Samostana sv. Frane koji je kazao da je ova ploča znak priznanja koje je samostanu, kao Mjestu mira – u spomen na znameniti Zadarski mir iz 1358., potpisan u našoj sakristiji – dodijelila Europska komisija, zajedno s još šest europskih lokaliteta mira.

“U ime naše franjevačke zajednice izražavam iskrenu zahvalnost svima koji su prepoznali važnost mirovnog sporazuma sklopljenog ovdje prije 668 godina. Među njima su zasigurno djelatnici Ministarstva kulture i medija, Ureda gradonačelnika – osobito gospođa Anita Gržan-Martinović, bez čijega zalaganja ove oznake zasigurno ne bi bilo – djelatnici Sveučilišta u Zadru, bivši gvardijani samostana, djeca i odgojitelji iz zadarskih škola i vrtića, članovi različitih udruga te mnogi drugi koji su posljednjih godina svečano obilježavali obljetnice Zadarskoga mira. Poseban doprinos u prepoznavanju važnosti ovoga mjesta i u tome da dobijemo ovu oznaku dao je i gospodin Eduardo Basso, predsjednik Europske mreže mjesta mira, koji je nekoliko puta posjetio naš samostan. Poznato je zašto je mirovni sporazum sklopljen upravo u Zadru. Zadar je tada bio najveći i najvažniji grad kraljevstva, za kojega su se vodile borbe. Anžuvinac Ludovik I. Veliki, ne mogavši ga izravno osvojiti, iskoristio je uspjehe u osvajanju zaleđa Venecije te različite diplomatske pregovore kako bi s Mlecima uspostavio mir. Za mjesto potpisivanja mira, zahvaljujući čemu smo danas postali i europsko Mjesto mira, odabrao je franjevački samostan zbog višestruke povezanosti anžuvinske dinastije s franjevačkim redom. Zadarski mirovni sporazum pratilo je čak osam dokumenata. U našoj sakristiji nalazi se samo djelomični relativno novi prijepis onog glavnog, drugog, koji je u njoj i potpisan, a koji počinje riječima: PAX CUM DOMINO REGE HUNGARIAE (MIR S GOSPODINOM KRALJEM UGARSKE).”, istaknuo je fra Nosić.

Dodao je da je u prostorima franjevaca ostalo je puno toga što podsjeća na veze Anžuvinaca i franjevaca. Ostali su, rekao je, prikazi anžuvinskih svetaca na različitim sakralnim i umjetničkim djelima. Njihovi likovi, između ostalog, nalaze se na koru, na procesijskim križu koji je iz samostana 1974. godine bio ukraden, a 2023. ponovno vraćen. Na tom križu predočena su tri sveca izravno povezana s Anžuvincima: sveta Elizabeta Ugarska, sveti Ljudevit IX., kralj, i sveti Ljudevit, biskup tuluški. Taj vrijedni križ – sakralni predmet, ali i iznimno vrijedno umjetničko djelo – kako se čini, darovan je franjevcima upravo prigodom potpisivanja mira. Anžuvinski vladari i sveci predočeni su i na vrijednoj staroj slici Gospe od Milosti.

“Na ovom tlu bio je, 1212. kako predaja kaže, i sam Franjo Asiški veliki zagovornik mira. Mnogo starih dokumenata, koji su vezani uz njegov Red, čuva ovaj samostan. Među najvažnijima je ipak bula na pergameni koju je ovom samostanu („ad conventum Jadrensem“) još 8. srpnja 1228. poslao papa Grgur IX. Riječ je zasigurno o najstarijem dokumentu o sv. Franji u Hrvatskoj, u kojemu papa javlja biskupima Istre, Dalmacije i Slavonije da Franjo Asiški „treba biti uvršten u popis svetaca“ i da njegov blagdan 4. listopada svečano slave. Da su franjevci u Crkvi već u to vrijeme na ovim prostorima igrali značajnu ulogu pokazuje činjenica da je samo 75 godina poslije zadarski franjevac Jeronim Maschi postao papa, kao prvi papa franjevac s imenom Nikola IV. (1288-1292.). Zasigurno je on, koji je već prije toga živio u Rimu kao general Reda isposlovao da naša crkva kao najstarija franjevačka na ovim prostorima 1280. bude proglašena bazilikom. “, poručio je fra Nosić.

Uz mnoge vrijedne umjetnine, dodao je je, samostanski prostori i danas čuvaju brojne predmete koji se mogu povezati s europskom kulturnom baštinom. Nadamo se da će ova oznaka pridonijeti još većoj prepoznatljivosti hrvatske baštine te biti znak promicanja i zagovaranja mira, ali i podsjetnik svim namjernicima – kako i piše na ploči – da je Europa počela ovdje.

Pozdravni govor imao je i gradonačelnik Šime Erlić.

“Čast mi je i zadovoljstvo i ponosan sam kao gradonačelnik Zadra što u ovom monumentalnom klaustru koji govori o povijesti održavamo ovu svečanost. Nedavno sam u Briselu preuzeo priznanje. Veliko je to priznanje gradu koje nas sada svrstava i stavlja na kartu europskih povijesno – baštinskih i važnih odrednica. Slojevita je naša povijest, kao što je slojevita i povijest Europe. Dio nje utkan je u ovaj samostan. Zadarski mir je jedan od najvećih srednjovjekovnih događaja, i prekretnica u razvoju i procvatu Dalmacije. Danas kada nam mir treba više nego ikada, Zadarski mir nas podsjeća kako su civilizacije i generacije prije nas vrednovale mir. Mir je taj koji čuva život, omogućava rast i razvoj. Zahvaljujem se još jednom svima koji su doprinijeli da ova markica mira dođe u Zadar.“, rekao je gradonačelnik Erlić.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek iskazala je zadovoljstvo i čestitala svima koji su bili uključeni u cijeli proces.

“To je priznanje ne samo vama koji ste radili na kandidaturi, nego svima onima koji su baštinu znali kroz stoljeća čuvati. Drago mi je da stojimo u ovom samostanu, u ovom gradu koji je posebno stradao, i to za vrijeme 2. svjetskog rata. Tada je Zadar izgubio jako puno od svoj baštine, no mnogo se toga sačuvalo i preneseno je našoj i generacijama koje dolaze. Mi smo svi pozvani čuvati ju dalje i vrednovati i prezentirati njezinu vrijednost. Ovakva priznanja i upisi nisu jednokratna medalja, to je zaista jedan zalog i poziv da se tu baštinu vrednuje i čuva, i da se znanje o njoj prenosi dalje.”, kazala je ministrica Obuljen Koržinek te dodala je Zadar uz Hušnjakovo i Vučedol treće mjesto mira u Hrvatskoj.

Oznaku Europska komisija dodjeljuje lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti, koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Europske unije, europskih vrijednosti i ljudskih prava na kojima se temelji postupak europskih integracija. Cilj je Oznake europske baštine jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji koji se temelje na zajedničkim vrijednostima, elementima zajedničke europske povijesti i kulturne baštine, poštivanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga.

Mreža „Mjesta mira“ transnacionalna je europska baštinska cjelina koja povezuje sedam lokaliteta iz šest europskih zemalja: Samostan sv. Frane u Zadru (Hrvatska), Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcaices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka). Na tim su lokalitetima u razdoblju od 13. do 19. stoljeća sklapani mirovni sporazumi te su oni povezani svojom ulogom u dugoj europskoj diplomatskoj tradiciji. Oni nam, premda su nastajali unutar različitog vremenskog, političkog i umjetničkog konteksta, svjedoče okretanju mirnom rješavanju sukoba, uvođenju načela dijaloga i razvoju pravnog poretka koji su postepeno zamijenili nasilne sukobe u sustavima upravljanja, uređenju odnosa i rješavanju sporova među državama i zajednicama diljem Europe.

Rating: 5.00/5. From 1 vote.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Zadarska županija dodijelila potpore za sunčane elektrane za 31 kućanstvo: program se nastavlja i 2027.

Objavljeno

-

By

Župan Josip Bilaver uručio je u Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije ugovore o sufinanciranju izgradnje sunčanih elektrana za 31 kućanstvo. Za ovogodišnji program osigurano je 100.000 eura, a njegova je provedba najavljena i za 2027. godinu.

Zadarska županija sufinancira do 40 posto prihvatljivih troškova ulaganja, a najviše 4.000 eura po korisniku. Time građanima olakšava ulaganje u vlastitu proizvodnju električne energije i smanjenje troškova kućanstava.

Župan Bilaver istaknuo je kako ulaganje u obnovljive izvore energije postaje sve važnije u okolnostima nestabilnosti energetskog tržišta i rasta životnih troškova.

„Svjedočimo brojnim izazovima, od energetske nestabilnosti do rasta cijena nafte i električne energije. Danas građani zahvaljujući mjerama Vlade Republike Hrvatske plaćaju znatno nižu cijenu električne energije nego što bi je plaćali bez državnih subvencija. Međutim, ne možemo dugoročno računati na to da će takve mjere uvijek biti dostupne. Upravo zato važno je ulagati u vlastitu proizvodnju električne energije i smanjivati ovisnost o kretanjima na tržištu“, poručio je župan.

Naglasio je kako županijske potpore ulaganje u sunčane elektrane čine pristupačnijim većem broju kućanstava.

„Možda potpora od četiri tisuće eura ne pokriva cjelokupno ulaganje, ali vjerujem da je riječ o značajnoj pomoći svakom kućanstvu. Ugradnjom sunčanih elektrana postajemo energetski neovisniji, a uz pomoć Županije takvo ulaganje postaje još pristupačnije“, istaknuo je župan.

Novost ovogodišnjeg programa je proširenje mogućnosti sufinanciranja i na stambene zgrade s najviše šest stanova. Prema riječima župana, već su zaprimljene i prve prijave iz te kategorije.

„Drago mi je što ste prepoznali važnost ovog ulaganja i prijavili se na naš program. Čestitam svima koji su ostvarili pravo na sufinanciranje, a onima koji se ove godine nisu prijavili poručujem da se pripreme za sljedeći poziv. Mogu najaviti da ćemo s ovom mjerom nastaviti i iduće godine, kako bismo omogućili još većem broju kućanstava ulaganje u vlastite sunčane elektrane“, najavio je župan Bilaver.

Korisnici potpora

Pravo na sufinanciranje izgradnje sunčanih elektrana ostvarili su: Veronika Tomić, Regnis Modrić, Ivanka Kovač, Luka Desnica, Marko Pavelić, Nina Kolega Grzunov, Božo Rakvin, Marina Fuzul Marin, Tomislav Čorić, Karlo Martin Kalcina, Ante Buterin, Anka Čulina, Dražen Zekanović, Filip Baričević, Zara Štrbac, Viktor Rušev, Ivan Poljaković, Milena Brižić, Oleg Hajnc, Andreas Bjeličić, Božidar Batistić, Dalibor Fabijanić, Mile Barić, Mladinko Perković, Nenad Pećanac, Vjera Klanac, Marija Pavičić, Klara Eškinja Glavan, Ante Erceg, Ante Marasović i Jole Petrićević.

    Nastavi čitati

    ZADAR / ŽUPANIJA

    PROGNOZA / Nakon kišnog vikenda stiže preokret: Pred nama je niz sunčanijih i toplijih dana, temperature ponovno do 21 stupanj!

    Objavljeno

    -

    By

    foto: Saša Čuka

    U petak, 23. listopada, u većem dijelu zemlje očekuje se izmjena sunčanih i oblačnih razdoblja. Na Jadranu će biti razmjerno toplo, dok će u unutrašnjosti jutro biti osjetno hladnije. U Zadru se očekuje djelomice sunčano vrijeme uz najvišu dnevnu temperaturu oko 20 stupnjeva. U Zagrebu će biti do 14 stupnjeva.

    Veća promjena vremena stiže u subotu, kada će u mnogim krajevima biti kiše, mjestimice i izraženijih pljuskova. Na Jadranu će zapuhati bura, lokalno s olujnim udarima, zbog čega je za područje Zadarske županije izdano žuto meteorološko upozorenje. Najizraženiji udari očekuju se tijekom poslijepodneva i večeri.

    U Zadru će subota biti promjenjiva i kišovita, uz temperaturu do 18 stupnjeva. Kiša je moguća već u noći na subotu, a povremeni pljuskovi očekuju se i tijekom dana. U unutrašnjosti će biti hladnije, uz dnevne temperature koje će se u Zagrebu kretati oko 10 stupnjeva.

    Nedjelja donosi postupno smirivanje vremena. U Zadru se očekuje promjenjiva naoblaka, uglavnom bez dnevnih oborina, uz temperaturu oko 18 stupnjeva. U kontinentalnim krajevima zadržat će se više oblaka, a jutra će biti hladna.

    Početak novog tjedna donosi postupnu stabilizaciju. Ponedjeljak će na zadarskom području još biti promjenjiv, uz mogućnost povremene kiše, ali će temperatura porasti do 21 stupnja. U unutrašnjosti se očekuju sunčana razdoblja, uz najviše dnevne temperature oko 15 stupnjeva u Zagrebu.

    Od utorka do četvrtka prognoza za Dalmaciju znatno je povoljnija. Prevladavat će sunčano ili djelomice sunčano vrijeme, uz dnevne temperature oko 21 stupanj. U unutrašnjosti će također biti stabilnije, s temperaturama do 16 stupnjeva, ali uz hladna jutra, ponegdje i samo nekoliko stupnjeva iznad nule.

    Prema trenutačnim dugoročnijim izgledima, razmjerno stabilno vrijeme na zadarskom području moglo bi se zadržati i tijekom posljednjeg listopadskog vikenda te na samom početku studenoga. Dnevne temperature kretale bi se oko 19 stupnjeva, uz dosta sunčanih razdoblja i malu vjerojatnost oborina.

    Takav razvoj vremena značio bi ugodan završetak listopada, osobito na obali, dok će u kontinentalnim krajevima razlika između hladnih jutara i razmjerno ugodnih poslijepodneva ostati izražena.

    Ipak, prognoze za početak studenoga još su podložne promjenama, osobito kada je riječ o vjetru i mogućim novim prodorima hladnijeg zraka.

    Nastavi čitati

    ZADAR / ŽUPANIJA

    Zadarska županija pokrenula novi program kreditiranja poljoprivrednika: krediti do 200 tisuća eura uz subvenciju kamatne stope do 2,5 postotnih bodova

    Objavljeno

    -

    By

    Župan Josip Bilaver potpisao je u Domu Zadarske županije ugovore s poslovnim bankama o provedbi novog Programa kreditiranja poljoprivrednih proizvođača putem subvencioniranja kamata – AGRO UP. U programu sudjeluje šest banaka, a javni poziv bit će objavljen idući tjedan na mrežnim stranicama Zadarske županije. Cilj programa je olakšati ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i preradu te povećati konkurentnost domaćih proizvođača.

    U programu AGRO UP sudjeluju OTP banka, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska poštanska banka, Agram banka, Raiffeisen banka i Zagrebačka banka.

    Župan Bilaver istaknuo je kako je jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje važno za gospodarski razvoj, ali i za veću samodostatnost u vremenu sve izraženijih globalnih izazova.

    „Želimo pomoći našim poljoprivrednicima, posebno mladima koji tek ulaze u proizvodnju, ali i onima koji žele proširiti postojeće kapacitete. Najveću priliku vidimo u preradi poljoprivrednih proizvoda. Nije svejedno hoće li netko prodati mlijeko ili će od njega proizvesti sir, kao što nije isto prodati grožđe ili proizvesti vino. Preradom naši proizvođači mogu ostvariti veću vrijednost svojih proizvoda i bolje prihode“, poručio je Bilaver.

    Dodao je kako Zadarska županija ima iznimne potencijale za razvoj različitih oblika poljoprivredne proizvodnje, od Ravnih kotara i ličkog dijela županije do otočnog područja.

    „Imamo kvalitetne proizvođače, tradiciju i prirodne resurse, ali i snažan turistički sektor koji može biti važan potrošač domaćih proizvoda. Želimo da naši poljoprivrednici ne budu samo proizvođači sirovina, nego da stvaraju prepoznatljive i konkurentne gotove proizvode“, naglasio je župan.

    Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Ante Sjauš predstavio je uvjete novog programa.

    „Poljoprivrednicima će biti dostupni krediti od 30.000 do 200.000 eura, s rokom otplate do deset godina i mogućnošću počeka do 12 mjeseci, uključenog u rok otplate. Za mlade poljoprivredne proizvođače mlađe od 40 godina na dan prijave Županija će subvencionirati kamatnu stopu za 2,5 postotnih bodova godišnje, a za ostale korisnike za dva postotna boda. Važno je naglasiti da je subvencija fiksna tijekom cijelog trajanja kredita, uključujući korištenje, poček i otplatu“, pojasnio je Sjauš.

    U ime poslovnih banaka okupljenima se obratio Krešimir Marinović iz Erste banke, istaknuvši važnost suradnje financijskog sektora i Županije.

    „Drago nam je što zajedno sa Zadarskom županijom možemo pomoći poduzetnicima u njihovim ulaganjima. Banke se nastoje uklopiti u uvjete ovakvih programa i pružiti najbolju moguću podršku“, istaknuo je Marinović.

    Tko se može prijaviti i što se financira

    Program je namijenjen obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, zadrugama, obrtima i poduzećima sa sjedištem i poslovanjem na području Zadarske županije koji ispunjavaju uvjete programa i kreditne uvjete odabrane banke.

    Među uvjetima su upis u Registar poreznih obveznika, obavljanje djelatnosti tijekom cijele godine te najmanje jedna stalno zaposlena osoba, uključujući vlasnika, u mjesecu prije objave javnog poziva. Vlasnik se smatra zaposlenom osobom ako nema zasnovan radni odnos kod druge pravne ili fizičke osobe. Korisnici moraju imati podmirene obveze prema Zadarskoj županiji i po osnovi javnih davanja te ne smiju imati blokiran račun.

    Subvencionirat će se krediti za kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata te nabavu opreme za unaprjeđenje i modernizaciju poljoprivredne djelatnosti. Prihvatljiva ulaganja obuhvaćaju:

    • plastenike i staklenike za proizvodnju povrća, cvijeća i presadnica
    • objekte za preradu meda
    • objekte za preradu mlijeka i proizvodnju sira
    • peradarske farme
    • objekte za preradu mesa i proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda
    • objekte za proizvodnju vina.

    Uvjeti i prijava

    Po korisniku se može odobriti najviše jedan kredit, a program nije namijenjen refinanciranju postojećih kredita ni zatvaranju postojećih obveza prema bankama. Troškovi ulaganja priznaju se za aktivnosti izvršene od dana objave javnog poziva.

    Zahtjeve za odobrenje subvencije zaprimat će Upravni odjel za gospodarstvo i turizam Zadarske županije, a obrađivat će se prema redoslijedu zaprimanja. Banke će o odobravanju kredita odlučivati sukladno svojim pravilima.

    Detaljni uvjeti, potrebna dokumentacija i način prijave bit će dostupni u javnom pozivu koji će idući tjedan biti objavljen na službenim mrežnim stranicama Zadarske županije.

    Nastavi čitati
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi

    U trendu