Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan koji se slavi u nedjelju prije Uskrsa.

Cvjetnica (Cvjetna nedjelja) je uvod u Veliki tjedan, Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Svojim sadržajem započinje veliku temu Isusove muke smrti i uskrsnuća, takozvano “vazmeno otajstvo”.

Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.

Sama misa je posvećena Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja. Ako nema pjevača muka se dakle može čitati. Običaj je da se grančice ponesu kući i stave za križ na zidu, a dio odnese u staju i polja.

Liturgijskim sadržajem, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi υ svoju slavu.

Staro је ime ονе nedjelje υ rimskoj liturgiji 4. і 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, јеr uvodi υ tajnu Velikog petka. Kasnije joj је ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja cvjetnica. Do nаšіh dana ѕυ se sačuvala ova oba naziva і spojila ѕυ se υ jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica muke Gospodnje.

Inače, običaj posvećivanja maslinove ili grane nekog drugog stabla datira zapravo iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznoraznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar, u kuću iznad ulaznih vrata i slično, a sve to prije ili nakon neke od svetkovina vezanih bilo za početak proljeća, žetve, ili pak kraja žetve ili vremena kad se obralo svo voće i povrće za tu godinu.

Slične blagdane poznaju i neki stari latinoamerički Indijanci, koji su također imali cvjetne svetkovine kojim asu pozivali bogove da prekriju zemlju cvijećem i plodovima.

Danas je uobičajeno o Cvjetnici vjerovati da je to običaj koji potječe iz Biblije. Najčešće se u tom smislu navodi, kako je već navedeno, Isusov ulazak u Jeruzalem na magarcu, kad su mu svi vikali “Hosana sinu Davidovu” i mahali palminim granama.

Na nedjelju Muke Gospodnje, Cvjetnicu, 29. ožujka, misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Misa će početi okupljanjem nadbiskupa, svećenika i vjernika u crkvi sv. Marije kod benediktinki u 11 sati, gdje će nadbiskup blagosloviti maslinove grančice i u crkvi će se navijestiti Evanđelje. 

Potom će nadbiskup i puk krenuti u procesiju s maslinovim grančicama od crkve sv. Marije do katedrale sv. Stošije, gdje će se za vrijeme mise u katedrali pjevati Muka našeg Gospodina Isusa Krista.

Zadar, 27. ožujka 2026. – U nakladi izdavačke kuće 3000 godina Za dar objavljena je Spomenica 2025. posvećena stvaralaštvu Tomislava Marijana Bilosnića. Riječ je o opsežnom izdanju na 232 stranice koje donosi pregled njegova književnog, umjetničkog i javnog djelovanja tijekom 2025. godine.

Spomenica započinje uvodnim tekstom simboličnog naslova „Spomenica iznova potvrđuje vjeru u stvaranje“, a zatim se razvija kroz više tematskih cjelina: Posvete, Knjige, Nagrade i zahvalnice, Antologije i zbornici, Poezija, Putopisi, Eseji i kritike, Vijesti, Bibliografija 2025. i Foto-album.

Posebno se ističe dio s posvetama: među Bilosnićevim posvetama nalaze se one upućene Luki Modriću, Ivi Kalinskom, Stjepanu Čuiću i Krešimiru Marceliću, dok su njemu posvete napisali David Cortes Caban, Robert Hajszan Panonski, Michael White i Boris Domagoj Biletić.

U poglavlju o knjigama predstavljena su njegova izdanja iz 2025., uključujući naslove poput „Od mora i zlata, Moj Zadar, moj zavičaj“, „Itaka“, „Na velikom bijelom otoku“, „Spomenica 2024“ i „Odisej pod murvom“. Također se navode brojni zbornici i antologije u kojima su mu pjesme objavljene.

Godina je bila iznimno uspješna i po nagradama: dobio je Veliku zlatnu plaketu za najbolju ljubavnu pjesmu, nagrade na natječaju „Anka Petričević“ za duhovnu poeziju, priznanje za pjesmu o Hrvatskom Kraljevstvu te posebnu nagradu za književni putopis. Na međunarodnoj razini nagrađen je priznanjem Prix d’Excellence odbora za umjetnost i književnost HLC.

Spomenica uključuje i izbor njegovih novih pjesama, putopisa i kritika, kao i tekstove drugih autora o njegovu radu. Posebno opsežan dio čine Vijesti (69 stranica), koje dokumentiraju njegovu bogatu kulturnu aktivnost, te Bibliografija 2025. na čak 72 stranice, što jasno svjedoči o iznimnoj produktivnosti.

Cijelo izdanje potvrđuje Bilosnića kao autora iznimne energije i kontinuiteta – stvaratelja čije djelo uistinu „potvrđuje vjeru u stvaranje“.