Velika lavina odronila se danas oko 14 sati u Claviereu, u talijanskoj dolini Val di Susa, na području između uređene staze i dijela za slobodno skijanje. Prema prvim informacijama, u lavini je zatrpano najmanje dvoje ljudi, no njihovo stanje zasad nije poznato, piše talijanski Rai News.

Odmah je pokrenuta opsežna akcija spašavanja. Na terenu su helikopteri i ekipe hitnih službi 115 i 118, gorska služba spašavanja s potražnim psima te karabinjeri skijaši. Navodi se kako je nesreću prijavio jedan učitelj skijanja koji se zatekao u blizini.

Upozorenje na snazi
Nadležne službe za današnji su dan izdale upozorenje na lavine, s trećom od pet razina opasnosti (“znatna opasnost”) za područja iznad 2000 metara nadmorske visine. Ispod te visine opasnost je ocijenjena kao “umjerena”, odnosno kao opasnost druge razine.

“Obilni svježi snijeg kao i nanosi vjetrom nošenog snijega koji su na nekim mjestima dosegnuli određenu debljinu, djelomično ostaju nestabilni. Aktivnost spontanih lavina će se smanjiti. Unatoč tome, moguće su spontane lavine srednje, a izolirano i velike veličine. Također, tijekom dana, posebno u podnožjima stjenovitih litica, moguće su vlažne i mokre male lavine, a izolirano i srednje veličine” stoji u službenom priopćenju.

“Samo jedan skijaš na nekim mjestima može izazvati odron lavina, čak i srednje veličine. Opasne točke nalaze se u područjima blizu grebena, kao i u udubinama, jarugama i iza promjena nagiba” dodaju.

Iran se nalazi u “totalnom ratu” sa Sjedinjenim Američkim Državama, Europom i Izraelom, izjavio je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, dodavši kako su vojne snage Teherana sada “daleko jače” nego tijekom kratkog, ali smrtonosnog rata s Izraelom ranije ove godine. Pezeshkianovi komentari objavljeni su u intervjuu na službenoj stranici iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija.

Ove izjave dolaze uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji bi se trebao održati u ponedjeljak u odmaralištu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi. Očekuje se da će Iran biti jedna od glavnih tema razgovora dvojice čelnika.

“Složenije od rata s Irakom”
Pezeshkian je trenutnu situaciju usporedio s dugotrajnim ratom koji je Iran vodio sa susjednim Irakom tijekom 1980-ih, ocijenivši je znatno težom.

“Ovaj rat je gori od iračkog rata protiv nas; ako se dobro razumije, ovaj je rat daleko složeniji i teži od tog rata”, rekao je. “U ratu s Irakom situacija je bila jasna: ispaljivali su projektile.” Prema njegovim riječima, SAD, Izrael i europske zemlje sada provode političku, ekonomsku i kulturnu “opsadu” Irana, što utječe i na nacionalnu sigurnost.

“S jedne strane, blokiraju našu prodaju, naše razmjene, našu trgovinu, a s druge strane, očekivanja u društvu su porasla”, dodao je Pezeshkian, referirajući se na dugogodišnje sankcije koje su Iranu nametnute zbog njegovog nuklearnog programa.

Sukob iz lipnja
Tijekom dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u lipnju ove godine, i Izrael i SAD napali su lokacije povezane s teheranskim nuklearnim programom i vojnim snagama. Prema iranskim dužnosnicima, u tim je napadima u Iranu ubijeno više od 1000 ljudi, a nekoliko tisuća je ozlijeđeno. U napadima na Izrael ubijeno je 28 osoba.

Sjedinjene Države pokrenule su koordinirani napad na tri iranska nuklearna postrojenja, koristeći više od 125 zrakoplova, krstareće projektile Tomahawk te, po prvi put u borbi, GBU-57 bombe za probijanje bunkera. Teheran je odgovorio napadom na američku vojnu bazu Al-Udeid u Kataru, u kojem nije bilo prijavljenih žrtava.

Upozorenje na “odlučniji odgovor”
Upitan o mogućnosti novih napada, Pezeshkian je poslao oštro upozorenje. “Ako se odluče na napad, prirodno će se suočiti s odlučnijim odgovorom”, izjavio je. “Unatoč svim problemima s kojima se suočavamo, sada smo – u smislu opreme i osoblja – daleko jači nego što smo bili tijekom njihovih prethodnih napada.” Iranski predsjednik zaključio je pozivom na unutarnje jedinstvo: “Svi moramo pomoći svom snagom da popravimo zemlju.”

U ovim danima se, jedna za drugom zatvaraju Sveta vrata koja su bila otvorena za Svetu godinu. Najmanje 30 milijuna hodočasnika je iskoristilo priliku biti navodno oslobođeni svih grijeha. Kao prva, u Rimu su još u četvrtak zatvorena Sveta vrata u bazilici Santa Maria Maggiore, vanjski znak Svete godine Katoličke crkve, piše Deutsche Welle. Na početku obreda kardinal Rolandas Makrickas, nadstojnik najveće marijanske crkve u Rimu, pomolio se pred lijevim portalom, a zatim ga u tišini zatvorio.

Kroz Sveta vrata ove bazilike u središtu Rima u neposrednoj blizini glavnog željezničkog kolodvora Rima je tijekom protekle godine prošlo više od 20 milijuna hodočasnika. Mnogi od njih su posjetili tu crkvu i kako bi odali počast pred grobom pape Franje koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak i koji je, po vlastitoj želji tamo pokopan. Takozvana Sveta vrata, velika vrata na četiri papinske bazilike u Rimu su u “normalnim” godinama zatvorena i otvaraju se samo u godinama koje su proglašene svetima. U pravilu bi to trebalo biti svakih 25 godina kako bi svaki vjernik tijekom svog života mogao na hodočašće u Rim barem jednom, možda i dva puta. No to je teorija, a praksa jest kako su Svete godine one koje papa kaže da jesu: u posljednjih 60 godina je bilo čak 6 Svetih godina jer su osim redovitih, pape Pavao VI. (1966.), Ivan Pavao II. (1983.) i onda papa Franjo (2016.) odredili i izvanredne Svete godine.

Milijuni vjernika oslobođeni svih grijehova?
Prolazak kroz Sveta vrata, prema katoličkom nauku, u povezanosti s ispovijedi i drugim uvjetima, preduvjet je za oprost vremenskih kazni za grijehe. Hodočasnici su za Rim od davnina bili važni izvor prihoda, a za oprost od grijeha je bilo potrebno proći kroz svih četiri vrata papinskih bazilika. Obzirom na opsežne mjere sigurnosti koje se još uvijek provode u Vatikanu, to je redovito značilo i dugo čekanje u repovima.

Sljedeća Sveta vrata zatvorila su se jučer, u subotu 27. prosinca, u Lateranskoj bazilici – katedrali i sjedištu pape prije nego što je izgrađen kompleks koji nam je danas poznat u Vatikanu. Obred je predvodio kardinal vikar Pape za Rimski biskupiju, Baldassare Reina.

Ove pak nedjelje kardinal James Harvey, kao nadstojnik te papinske crkve, zatvara Sveta vrata bazilike Svetog Pavla izvan zidina u sklopu svečanog bogoslužja. Druga po veličini crkva u Rimu stoji na mjestu gdje je, prema predaji, pokopan apostol Pavao.

Najpoznatija Sveta vrata ostaju otvorena još više od tjedan dana za hodočasnike
Najpoznatija i najposjećenija Sveta vrata, ona u bazilici Svetog Petra, ostaju otvorena još više od tjedan dana za hodočasnike. Na kraju će, prema procjenama organizatora, kroz njih tijekom 54 tjedna proći znatno više od predviđenih 32 milijuna ljudi – već sredinom prosinca je Vatikan objavio kako je do tada bilo toliko hodočasnika. To će onda biti kraj Svete godine koju je otvorio papa Franjo prošlog Badnjaka.

Njegov nasljednik Lav XIV. osobno će predvoditi ceremoniju svečanog zatvaranja brončanih krila bazilike Sv. Petra na svečanosti povodom sveta Tri kralja u utorak 6. siječnja.