Connect with us

Magazin

Što jesti za zaustavljanje proljeva?

Objavljeno

-

Jeste li se ikada našli u situaciji kada vas proljev uhvati u najnezgodnijem trenutku? Znate onaj osjećaj kada ste vezani za kupaonicu i svaki izlazak iz kuće postaje prava avantura? Vjerujte, niste sami. Proljev je jedan od najčešćih probavnih problema s kojim se susreću ljudi svih dobnih skupina. Dobra vijest je da uz prave prehrambene izbore možete značajno ubrzati oporavak.

Što je zapravo proljev i zašto je prehrana tako važna?
Proljev nije samo neugodan problem – radi se o poremećaju probave koji karakterizira više od tri tekuće stolice dnevno. Kada se to dogodi, vaše tijelo ubrzano gubi dragocjenu tekućinu i elektrolite, što može dovesti do dehidracije ako se pravilno ne tretira.
Ono što mnogi ne znaju jest da proljev nastaje zbog prebrzog kretanja sadržaja kroz vaš probavni trakt. Kada hrana prebrzo prolazi kroz crijeva, vaše tijelo jednostavno nema dovoljno vremena apsorbirati tekućinu i važne nutrijente. Rezultat? Česti odlasci na toalet i osjećaj iscrpljenosti.

Ali što je s onim starim narodnim savjetima poput “nemoj ništa jesti dok ne prođe”? Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako restriktivna prehrana u većini slučajeva ne pomaže u zaustavljanju proljeva. Zapravo, stručnjaci danas ne preporučuju post. Umjesto toga, fokus je na pametnom odabiru namirnica koje mogu pomoći u stabilizaciji probave.

Ključni principi prehrane za zaustavljanje proljeva
Jeste li znali da je dehidracija najveća opasnost kod proljeva? Zato je prvi i najvažniji princip adekvatna hidratacija. Ali tu priča tek počinje. Evo nekoliko ključnih smjernica koje vam mogu pomoći:

Pijte 8-10 čaša tekućine dnevno, ali u malim gutljajima
Jedite manje obroke svakih 3-4 sata
Povećajte unos namirnica bogatih kalijem i natrijem
Smanjite unos masne, začinjene i slatke hrane
Privremeno smanjite unos namirnica bogatih vlaknima
Izbjegavajte svježe povrće i voće sa sjemenkama i korom
Birajte mliječne proizvode bez laktoze
Što je najvažnije zapamtiti? Svaka osoba je različita i svaki oblik proljeva zahtijeva ponešto drugačiji pristup prehrani. Zato je ključno pratiti kako pojedine namirnice utječu na vaše simptome.

Hidratacija – zlatno pravilo kod proljeva
Kada imate proljev, vaše tijelo gubi tekućinu alarmantnom brzinom. Zato je nadoknada izgubljene tekućine apsolutni prioritet. Ali pazite – nije svaka tekućina dobar izbor.

Najbolji izbori tekućine kod proljeva su:

Obična voda (sobne temperature)
Razrijeđeni voćni sokovi (izbjegavajte sok od šljive)
Izotonični napitci
Razrijeđena multivitaminska zrnca (poput Cedevite)
Slabi čajevi bez kofeina
Jušni temeljci
Kokosova voda
Jeste li primijetili da je većina preporuka usmjerena na blage, razrijeđene napitke sobne temperature? Postoji dobar razlog za to. Intenzivni okusi, hladni napitci i gazirana pića mogu dodatno iritirati vaš već osjetljivi probavni sustav.
A koje napitke izbjegavati? Klonite se kofeinskih napitaka poput kave, jakih čajeva i kole. Također, standardni mliječni proizvodi mogu pogoršati simptome, kao i napitci sa šećernim alkoholima poput sorbitola.

Znate li da kod težih oblika proljeva obična voda nije dovoljna? Potrebna vam je i nadoknada elektrolita. Iako možete kupiti gotove rehidracijske otopine u ljekarnama, u hitnim slučajevima možete napraviti i jednostavnu verziju kod kuće: u litru vode dodajte 6 žličica šećera i ½ žličice soli. No, imajte na umu da je bolje koristiti komercijalne pripravke kad god je to moguće, jer su preciznijeg sastava.

Namirnice koje pomažu – fokus na kalij i natrij
Proljev ne uzrokuje samo gubitak tekućine – gubite i važne elektrolite, posebno kalij i natrij. Ovi minerali ključni su za normalno funkcioniranje vašeg tijela, od srčanog ritma do mišićnih kontrakcija.

Za dodatan unos kalija, fokusirajte se na:

Banane (jedan od najboljih izbora)
Kokosovu vodu
Kuhani krumpir
Mlijeko ili jogurt bez laktoze
Nektar od breskve
Sok od naranče (bez pulpe)
Za dodatan unos natrija, dobri izbori su:

Slani temeljci i juhe
Nisko-masni krekeri
Pereci i štapići
Sir
Sok od rajčice
Zanimljivo je da su neke namirnice, poput soka od rajčice, dobre za nadoknadu oba elektrolita istovremeno. Međutim, uvijek imajte na umu da je ključna umjerenost – pretjerivanje s bilo kojom namirnicom može dodatno opteretiti vaš probavni sustav.

Što izbjegavati – smanjite unos vlakana
Ovo možda zvuči kontraintuitivno za mnoge ljude koji su navikli na savjete o važnosti vlakana za zdravu probavu. Međutim, kod proljeva situacija je drugačija. Visok unos vlakana može dodatno potaknuti rad crijeva, što je zadnje što vam treba kada pokušavate zaustaviti proljev.

Prehrana sa smanjenim udjelom vlakana ograničava unos vlakana na 10-13 g dnevno, što je znatno manje od uobičajene preporuke od minimalno 25 g. Ali ne brinite – ovo je privremena mjera dok se vaša probava ne stabilizira.

Koje namirnice s niskim udjelom vlakana možete jesti:

Banane
Kaša od jabuke
Konzervirano voće
Kuhano voće bez kože ili sjemenki
Voćni sokovi bez pulpe
Bijeli kruh i peciva
Tjestenina (ne integralna)
Bijela riža i rižini krekeri
Zobena kaša
Corn flakes
S druge strane, namirnice koje treba izbjegavati uključuju:

Svježe i suho voće
Povrće poput brokule, prokulica, kupusa, cvjetače
Kukuruz, grašak, papriku, špinat
Cjelovite žitarice
Cjelovite orašaste plodove
Jeste li znali da je jedina vrsta vlakana koja bi mogla pomoći kod proljeva psyllium? Istraživanja pokazuju da ova topljiva vlakna koja nisu podložna fermentaciji mogu imati blagotvoran učinak na simptome proljeva kod nekih osoba. Međutim, zbog različitih vrsta proljeva, psyllium ne djeluje povoljno u svakom slučaju.

Uloga probiotika u borbi protiv proljeva
Vjerojatno ste čuli za probiotike – “dobre” bakterije koje mogu pomoći u održavanju ravnoteže crijevne flore. Ali jeste li znali da određene vrste probiotika mogu biti posebno učinkovite protiv određenih vrsta proljeva?
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Clinical Gastroenterology otkrilo je da sojevi LGG i S. boulardi mogu biti učinkoviti u liječenju akutnog gastroenteritisa i proljeva uzrokovanog antibioticima.

Probiotike možete unijeti kroz fermentiranu hranu ili kroz dodatke prehrani. Međutim, važno je naglasiti da nisu svi probiotici jednako učinkoviti protiv svih vrsta proljeva, pa je najbolje posavjetovati se s liječnikom o najboljoj opciji za vašu situaciju.

Primjer jelovnika za dan s proljevom
Kako bi vam olakšali planiranje prehrane tijekom proljeva, pripremili smo primjer jelovnika za jedan dan. Ovaj jelovnik uzima u obzir sve smjernice koje smo do sada spomenuli, uključujući adekvatan unos tekućine, namirnice bogate kalijem i natrijem, te smanjen unos vlakana.

Doručak:
Čaša soka od naranče bez pulpe
Corn flakes
Sojino mlijeko
Banana
Kava bez kofeina
Prijepodnevni međuobrok:
Rižini krekeri
Kaša od jabuke
Čaša vode
Ručak:
Bistra pileća juha
Kuhana pileća prsa
Kuhani krumpir
Žličica parmezana
Čaj od kamilice
Poslijepodnevni međuobrok:
Šnita bijelog kruha
Žličica maslaca od kikirikija
Džem
Čaj od šipka
Večera:
Kuhana riža
Kuhane mahune
Jaja
Kompot od breskve
Čaša vode
Imajte na umu da je ovaj jelovnik samo primjer i da ga trebate prilagoditi svojim osobnim potrebama i preferencijama. Najvažnije je da unosite dovoljno tekućine tijekom cijelog dana i da birate namirnice koje ne pogoršavaju vaše simptome.

Kada potražiti liječničku pomoć?
Iako su prehrambene intervencije često dovoljne za ublažavanje simptoma blagog proljeva, važno je znati kada je vrijeme za posjet liječniku. Trebali biste potražiti medicinsku pomoć ako proljev traje duže od nekoliko dana ili ako primjećujete zabrinjavajuće simptome kao što su:

Prisutnost krvi u stolici
Jaki bolovi u trbuhu
Veliki gubici tekućine i znakovi dehidracije
Izrazita nadutost
Visoka temperatura
Proljev koji se vraća nakon prolaska
Zapamtite, proljev može biti simptom ozbiljnijeg zdravstvenog problema, pa nemojte odgađati posjet liječniku ako primijetite ove znakove upozorenja.


Najvažnije preporuke za zaustavljanje proljeva
Na kraju, dopustite da sažmemo najvažnije točke koje trebate zapamtiti kada se borite s proljevom:

    Hidratacija je ključna – pijte dovoljno tekućine, prednost dajte vodi, razrijeđenim sokovima i izotoničnim napicima.
    Jedite manje, ali češće obroke – ovo će olakšati rad vašem probavnom sustavu.
    Povećajte unos namirnica bogatih kalijem i natrijem – poput banana, kuhanog krumpira, bistrih juha i rižinih krekera.
    Privremeno smanjite unos vlakana – izbjegavajte cjelovite žitarice, svježe voće i povrće sa sjemenkama i korom.
    Razmislite o probioticima – posebno sojevima LGG i S. boulardi koji su pokazali učinkovitost kod određenih vrsta proljeva.
    Izbjegavajte namirnice koje pogoršavaju simptome – to uključuje masnu, začinjenu i slatku hranu, kao i napitke s kofeinom.

    Proljev je neugodna, ali najčešće privremena smetnja. Uz pravi pristup prehrani, većina slučajeva proljeva riješit će se unutar nekoliko dana. Međutim, uvijek se posavjetujte s liječnikom ako simptomi potraju ili ako se jave znakovi upozorenja. Vaše zdravlje je najvažnije, a pravodobna medicinska pomoć može spriječiti komplikacije i ubrzati oporavak.

    Jeste li znali da pravilna prehrana ne samo da može pomoći u zaustavljanju proljeva, već može i ojačati vaš imunološki sustav i pripremiti vaše tijelo za borbu protiv budućih probavnih smetnji? To je još jedan razlog više zašto je važno pridržavati se ovih smjernica i obratiti pažnju na to što unosite u svoje tijelo tijekom i nakon epizode proljeva

     
    Nastavi čitati
    Kliknite za komentar

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

    Magazin

    Znakovi koji sami sebi najviše odmažu u životu

    Objavljeno

    -

    Neki znakovi stalno preispituju svoje odluke, sumnjaju u sebe i sabotiraju vlastiti napredak. Iako imaju sve potrebne sposobnosti, njihova unutarnja borba sprečava ih da uspiju.

    Djevica
    Djevica je perfekcionist koji se rijetko zadovoljava postignutim. Umjesto da cijeni ono što ima, neprestano vidi ono što nedostaje. Kritična prema sebi više nego prema ikome, često odustaje od stvari jer nisu “dovoljno dobre”.

    Ribe
    Ribe znaju što žele, ali ne i kako to ostvariti. Lako ih preplave emocije, izgube se u maštanjima i često ne djeluju kad bi trebale. Sumnjaju u sebe, čak i kad im drugi vjeruju.

    Blizanci
    Blizanci imaju mnogo ideja, ali rijetko koju provedu do kraja. Njihova unutarnja rastrganost, strah od pogreške i stalno preispitivanje odluka često ih zakoče u ključnim trenucima.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Znanstvenici: Jedna krvna grupa nosi znatno veći rizik od opasnog oštećenja jetre

    Objavljeno

    -

    Osobe s krvnom grupom A mogle bi imati veći rizik od razvoja autoimune bolesti jetre – ozbiljnog stanja koje može dovesti do opasnog oštećenja organa. Suprotno tome, osobe s krvnom grupom B pokazuju znatno manju vjerojatnost da će oboljeti od primarnog bilijarnog kolangitisa (PBC), bolesti koja postupno može uzrokovati zatajenje jetre.

    Krvna grupa određena je genetikom, odnosno prisutnošću A, B ili H antigena na površini crvenih krvnih stanica. Postoje četiri glavne krvne grupe, A, B, AB i O. U analizi provedenoj na više od 1200 sudionika, među kojima je 114 imalo dijagnosticiranu autoimunu bolest jetre, upravo je krvna grupa A bila najzastupljenija među oboljelima. Slijedile su je O, B i AB.

    Studija, objavljena u časopisu Frontiers in Medicine, usporedila je krvne grupe dviju skupina, 114 oboljelih od autoimune bolesti jetre te 1167 zdravih pojedinaca. Od pacijenata, 44 su imala autoimuni hepatitis, a 70 PBC.

    “Može se reći da su osobe s krvnom grupom A imale veću vjerojatnost za razvoj PBC-a nego osobe s krvnim grupama AB i O”, izjavio je dr. Yi Hong, stručnjak za transfuzijsku medicinu i vodeći autor rada.

    Razlika je bila osobito izražena kod pacijenata s PBC-om, dok kod autoimunog hepatitisa ta povezanost nije bila tako jasno vidljiva. Istaknuto je i da su osobe s krvnom grupom B bile najmanje sklone razvoju ove bolesti.

    Zašto baš krvna grupa A? Moguće genetsko objašnjenje
    Znanstvenici smatraju da je objašnjenje skriveno u genetici. Osobe s krvnom grupom A češće nose alele HLA-DRB103:01 i DRB104:01, gene koji su u prethodnim istraživanjima povezani s većim rizikom od autoimunih bolesti jetre.

    Ovi geni imaju ključnu ulogu u funkcioniranju imunološkog sustava jer pomažu tijelu da razlikuje vlastite stanice od patogena. No ako sustav zakaže, imunološki odgovor može krenuti u pogrešnom smjeru i napasti vlastito tkivo. Autori studije napominju i da su žene znatno podložnije autoimunim bolestima jetre od muškaraca, što bi moglo biti povezano sa spolnim hormonima, fetalnim mikrohimerizmom i genetikom. Rizik raste i s godinama.

    Podmukla bolest koju je teško prepoznati
    Kad se spomene bolest jetre, mnogi prvo pomisle na prekomjernu konzumaciju alkohola ili pretilost. No kod autoimunih bolesti jetre problem nastaje kad imunološki sustav napada vlastite stanice jetre, uzrokujući ožiljke, odnosno cirozu.

    Primarni bilijarni kolangitis (PBC) razvija se kada imunološki sustav napada žučne kanale, što dovodi do nakupljanja žuči i oštećenja jetre.
    Rani simptomi često izostaju, a najčešći prvi znakovi su umor, svrbež kože, suhe oči i usta, bolovi u kostima i zglobovima te nelagoda ili bol u trbuhu.

    Kod mnogih se bolest sasvim slučajno otkrije na rutinskim krvnim pretragama. Do trenutka dijagnoze, čak trećina pacijenata već ima razvijenu cirozu.

    Ograničene mogućnosti liječenja
    Liječenje bez transplantacije svodi se na terapiju steroidima i lijekovima koji smanjuju upalu i imunološku aktivnost, no ti se lijekovi moraju uzimati cijeli život i mogu uzrokovati nuspojave poput bolova u trbuhu i proljeva. U nekim slučajevima mogu čak pogoršati stanje.

    Kada jetra počne otkazivati, pacijentu često preostaje vrlo malo vremena. Transplantacija je jedina preostala šansa, no broj potrebnih jetri dvostruko nadmašuje broj dostupnih donora.

    Stručnjaci ističu da su i PBC i autoimuni hepatitis u porastu, a među mogućim okidačima navode se virusne infekcije i izloženost toksinima iz okoliša.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije i zašto ih nikada ne smijemo ostavljati u sudoperu?

    Objavljeno

    -

    By

    Klasična kuhinjska spužvica popularan je pribor za pranje posuđa. Nažalost, upravo spužvice stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje bakterija. Objašnjavamo kako najbolje očistiti kuhinjske spužvice, kada je vrijeme za novu i koje higijenskije alternative postoje.

    Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije?
    Kuhinjske ručnike i krpe većina kućanstava redovito pere, no spužvicu često zanemarimo. Upravo se u njoj nalazi ogromna količina bakterija. Razlog je jednostavan: porozna struktura s mnogo šupljina zadržava vlagu, toplinu i ostatke hrane – idealno okruženje za mikrobe. Prema podacima njemačke studije iz 2017., jedan kubični centimetar spužvice može sadržavati do 50 milijardi bakterija. Ukupno su istraživači pronašli više od 350 različitih vrsta bakterija, piše govorise.si.

    Kako očistiti kuhinjsku spužvicu?
    Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) preporučuje da kuhinjske krpe mijenjate barem jednom tjedno. Spužvice, međutim, nisu posebno prikladne za čišćenje kuhinjskih površina.

    Ključni savjeti:
    Nakon svake uporabe operite spužvicu deterdžentom i dobro je osušite.
    Spužvicu držite na prozračnom mjestu kako bi se mogla osušiti, a ne u sudoperu gdje obično uvijek ima vode.
    Nakon kontakta sa sirovim mesom, jajima ili ribom odmah je zamijenite ili očistite.
    Radije koristite papirnate ručnike za brisanje ostataka hrane.
    Operite spužvicu u perilici rublja
    Spužvice možete oprati na 60 °C uz sredstvo za pranje koje sadrži izbjeljivač. Nakon pranja trebaju se sušiti na zraku. Kako biste zaštitili ostalu odjeću, perite ih u vrećici za pranje.
    Napomena: Blaga sredstva bez izbjeljivača ne uklanjaju dovoljno bakterija. Sredstva s izbjeljivačem uništavaju mikrobe već na 30 °C – ovaj savjet vrijedi u slučaju veće mikrobiološke kontaminacije.

    Zašto pranje nije trajno rješenje?
    Studija njemačkih znanstvenika pokazala je da pranje spužvica samo privremeno smanjuje broj bakterija, koje se potom brzo ponovno razmnože. Rezultat: oprana spužvica nije ništa čišća od neopranе.

    Mikrovalna pećnica – opasan mit?
    Čest kućanski trik je staviti spužvicu u posudu s vodom i zagrijati je u mikrovalnoj pećnici. No to se ne preporučuje – određene bakterije preživljavaju i zatim se mogu proširiti i po mikrovalnoj pećnici. Stručnjaci preporučuju da spužvicu mijenjate barem jednom tjedno.

    Koje su bolje alternative spužvicama?
    Zamjena spužvice bolja je i održivija opcija:

    Kuhinjske krpe od pamuka
    Krpe od mikrovlakana
    Lufa spužve (biljnog podrijetla)
    Najbolja alternativa je: četka za pranje posuđa.

    Studija iz 2021. pokazala je da se na četkama bakterije razmnožavaju mnogo sporije nego na spužvicama. Razlog je glatka struktura vlakana i brže sušenje ako su obješene. Bakterije poput salmonele presuše preko noći.

    Plastične četke možete prati i u perilici posuđa. Možete ih očistiti i mješavinom octa ili sode bikarbone.

    Nova opcija su i silikonske spužvice koje su antibakterijske i otporne na plijesan. Ne upijaju tekućinu i prikladne su za manje zaprljano posuđe.

    Međutim: proizvodnja silikona energetski je zahtjevna, a materijal nije razgradiv.

    Kako postupati s otpadnim spužvicama?
    Iskorištene spužvice i krpe spadaju u miješani otpad (ne u biootpad ili plastiku).

    Posebno upozorenje: osobe oslabljenog imuniteta
    Većina bakterija na spužvicama bezopasna je za zdrave ljude, no za osobe oslabljenog imuniteta mogu predstavljati ozbiljan rizik – npr. bakterije poput:

    Acinetobacter johnsonii
    Moraxella osloensis
    Chryseobacterium hominis

     
    Nastavi čitati
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi

    U trendu