Troje skijaša poginulo je u nedjelju u odvojenim lavinama u francuskim Alpama, samo dan nakon što je još troje ljudi stradalo u sličnim nesrećama, objavili su lokalni mediji.

U La Plagneu je britanskog državljanina, starog oko 50 godina,  zatrpao snijeg,  priopćilo je skijalište. Francuski mediji izvijestili su da je u potragu bilo uključeno 52 spasioca, potražni psi i helikopter, da im je trebalo 50 minuta da ispod 2,5 metra snijega pronađu muškarca, kojem međutim nije bilo spasa.

U obližnjem Courchevelu, lavina je zatrpala još jednu osobu koja je pronađena mrtva u kasnim jutarnjim satima, navode izvješća.

Regionalni dnevnik Le Dauphiné libéré također je izvijestio o više ozlijeđenih skijaša i snowboardera u skijalištima Tignes i Orelle.

Prema medijskim izvješćima koja se pozivaju na gorsku policiju, 32-godišnji muškarac poginuo je u lavini u Vallorcineu, blizu švicarske granice. Skijao je izvan označenih staza kada ga je lavina odbacila na stablo i kasnije je podlegao ozljedama.

Dan ranije, u istoj regiji poginule su još tri osobe. 

U nedjelju je diljem Savoje zabilježeno više lavina, zbog čega su lokalne vlasti pozvale stanovnike i turiste da budu „iznimno oprezni” i da ne idu izvan uređenih skijaških staza.

Fenomen La Niña, koji je posljednjih mjeseci imao snažan utjecaj na globalne vremenske prilike, počeo se brzo raspadati iznad tropskog dijela Tihog oceana. Najnoviji oceanski i atmosferski podaci pokazuju da hladne anomalije u Pacifiku slabe, osobito na zapadnom dijelu, što upućuje na veliki preokret u globalnom vremenskom sustavu tijekom 2026. godine, piše Severe Weather.

Iako će utjecaj La Niñe na atmosferu potrajati još dio zime i početak proljeća, dugoročni modeli sve jasnije signaliziraju prijelaz prema El Niñu, koji bi se mogao razviti već tijekom ljeta, a u potpunosti se učvrstiti do jeseni. Taj prijelaz ima važne posljedice za Europu, uključujući i Hrvatsku, osobito u kontekstu zime 2026./2027.

Što su La Niña i El Niño?

La Niña i El Niño dio su klimatskog sustava poznatog kao ENSO, koji opisuje izmjene hladnih i toplih faza u ekvatorijalnom Pacifiku. Iako se ti procesi odvijaju daleko od Europe, oni snažno utječu na raspored područja visokog i niskog tlaka u atmosferi te na smjerove velikih zračnih strujanja koja oblikuju vrijeme na sjevernoj hemisferi.

Tijekom La Niñe jačaju pasati, stalni istočni vjetrovi uz ekvator, koji guraju toplu površinsku vodu prema zapadu Pacifika, dok hladnija voda iz dubine izbija na površinu. No u posljednjim tjednima taj se obrazac počeo lomiti. U zapadnom i središnjem Pacifiku razvija se snažan zapadni nalet vjetra koji potiče zagrijavanje površine oceana i razgrađuje hladni sloj mora tipičan za La Niñu.

Znakovi promjene

Analize temperature mora pokazuju da se hladna anomalija već povlači sa zapada prema istoku, i to ranije nego što je uobičajeno za ovakve događaje. Istodobno se ispod površine oceana, na dubinama od otprilike 100 do 250 metara, širi velik bazen tople vode. Upravo takvo podzemno zagrijavanje jedan je od prvih i najpouzdanijih znakova nadolazećeg El Niña.

Unatoč tome, atmosferski učinci La Niñe ne nestaju trenutačno. Atmosfera reagira sporije od oceana, zbog čega se njezin utjecaj može osjećati još mjesecima nakon što se morska površina počne zagrijavati. Zbog toga se očekuje da će La Niña obilježiti barem rani dio proljeća 2026.

Utjecaj na Europu i Hrvatsku

U tom razdoblju, prema dugoročnim prosjecima, u Europi se vidi topliji trend nad zapadnim i zapadno-središnjim dijelovima kontinenta. Taj signal potaknut je nižim tlakom nad sjevernim Atlantikom, koji jača zapadno strujanje prema Europi. Takva cirkulacija obično donosi blaži zrak, umjerenije temperature i manju učestalost prodora hladnog kontinentalnog zraka s istoka.

Za Hrvatsku to znači promjenjivo, ali uglavnom blaže vrijeme u kasnoj zimi i ranom proljeću, s više kiše nego snijega u nizinama, dok će se snježne oborine uglavnom zadržavati u planinskim područjima. Hladniji prodori i dalje su mogući, ali bez dugotrajnog zimskog obrasca.

Što donosi druga polovica 2026. godine?

Ključna promjena dolazi u drugom dijelu godine. Svi relevantni sezonski modeli slažu se da La Niña završava relativno brzo te da bi se već tijekom ljeta 2026. mogao razviti El Niño. Do rane jeseni očekuje se potpuno formirana topla faza ENSO-a, koja bi svoj vrhunac mogla dosegnuti tijekom zime 2026./2027., uz mogućnost da potraje i dulje.

Za Europu El Niño obično donosi izraženije promjene u cirkulaciji nad sjevernim Atlantikom. Povijesni podaci pokazuju da takve zime češće donose nestabilne vremenske prilike, jače ciklone i veće temperaturne kontraste. Posebno je važno da se tijekom El Niño zima često oblikuje putanja hladnijeg zraka koja se može protezati od južnog dijela Ujedinjenog Kraljevstva, preko srednje Europe, prema jugoistoku kontinenta.

Duž tog takozvanog koridora hladnog zraka povećava se potencijal za snježne oborine, uključujući i središnje dijelove Europe. Takav obrazac može povremeno zahvatiti i jugoistočnu Europu, povećavajući vjerojatnost snijega i izraženijih prodora hladnog zraka prema Balkanu.

Dinamična zima 2026./2027.

Za Hrvatsku bi takav razvoj značio dinamičniju zimu, s većim izgledima za snijeg u unutrašnjosti zemlje, češćim izmjenama toplijih i hladnijih razdoblja te izraženijim ciklonalnim situacijama na Jadranu. Umjesto dugotrajne stabilnosti, veća je vjerojatnost naglih promjena vremena.

Iako je za konkretne prognoze još prerano, smjer razvoja je jasan. La Niña slabi brže nego što se očekivalo, ocean se zagrijava, a atmosfera će taj signal postupno slijediti tijekom 2026. godine. Proljeće će još nositi obilježja La Niñe, ali ljeto i jesen otvaraju put El Niñu, koji bi mogao snažno obilježiti zimu 2026./2027. u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

Kada se govori o ekstremnim zimama i golemim količinama snijega, većina ljudi najprije pomisli na Kanadu, Rusiju ili Skandinaviju. Međutim, prema meteorološkim podacima i dugogodišnjim statistikama, titulu najsnježnije zemlje na svijetu zapravo nosi Japan.

Podaci koje navodi AccuWeather pokazuju da se čak tri japanska grada s više od 100.000 stanovnika nalaze pri samom vrhu popisa mjesta s najvećom godišnjom količinom snježnih oborina. Ono što dodatno iznenađuje jest činjenica da Japan u tom pogledu znatno nadmašuje zemlje koje se tradicionalno povezuju sa surovim zimama, piše Nova.rs.

Grad s najviše snijega na svijetu

Grad Aomori, smješten na sjeveru najvećeg japanskog otoka Honšua, smatra se gradom s najviše snijega na svijetu. U prosjeku, tijekom jedne godine, u tom gradu padne oko 7,9 metara snijega. Od studenoga pa sve do travnja, ulice Aomorija prekrivene su debelim slojevima snijega, dok se visoki snježni zidovi uz nogostupe dodatno povećavaju svakim prolaskom ralica koje čiste prometnice.

Sličnu borbu sa snijegom vodi i Sapporo, najveći grad otoka Hokkaida. Ondje godišnje padne u prosjeku oko 4,85 metara snijega. Upravo zahvaljujući takvim zimskim uvjetima, Sapporo je domaćin poznatog festivala Yuki Matsuri, tijekom kojeg se svake godine izlažu impresivne i monumentalne skulpture od snijega i leda, koje privlače milijune posjetitelja iz cijelog svijeta.

Velike količine snijega bilježe se i u gradu Toyami, na obali Japanskog mora, gdje prosječna godišnja količina snježnih oborina iznosi oko 3,6 metara.

Što je uzrok ovih ekstrema?

Meteorolozi objašnjavaju da je uzrok ovako ekstremnih zimskih uvjeta jedinstvena kombinacija geografije i klime. Tijekom zime hladan zrak iz Sibira pomiče se prema istoku i prelazi preko Japanskog mora. Budući da je more toplije od zraka, dolazi do intenzivnog isparavanja i stvaranja gustih oblaka. Kada ti oblaci naiđu na planinske masive u unutrašnjosti Japana, zrak se naglo hladi, vlaga se kondenzira i pretvara u obilne snježne oborine. U takvim uvjetima snijeg može padati neprekidno danima.

Japan drži i svjetski rekord kada je riječ o visini snježnog pokrivača. Na planini Ibuki u veljači 1927. godine izmjereno je čak 11,82 metra snijega. Taj gotovo nevjerojatan rekord nije oboren već gotovo sto godina.

Zbog takvih prirodnih uvjeta, snijeg u Japanu nije samo sezonska pojava, nego sastavni dio svakodnevnog života, infrastrukture i kulture, osobito u sjevernim i planinskim dijelovima zemlje.