Connect with us

Hrvatska

STRUČNJAK UMIRUJE JAVNOST / Učestali napadi poskoka: “Nije to nikakva najezda, postoji jednostavno objašnjenje”

Objavljeno

-

Vijest da je proteklog vikenda na plaži Dubovica na otoku Hvaru petogodišnju djevojčicu ugrizao poskok te da je spašena u posljednji čas uznemirila je mnoge, pogotovo roditelje male djece.

Naime, u zadnja tri mjeseca bio je to već treći slučaj da poskok ugrize dijete. U lipnju je kod Dvora na Baniji jedna od tih zmija otrovnica ugrizla šestogodišnjeg dječaka. Srećom, na vrijeme mu je pružena pomoć i dan protuotrov pa nije bio životno ugrožen.

Sredinom kolovoza na jednoj plaži u Istri poskok je ugrizao sedmogodišnjaka za stopalo. Noga mu je smjesta otekla, a njemu je pozlilo. No i on je brzom intervencijom prebačen u KBC Rijeka gdje je dobivši protuotrov spašen.

djevojčicu na Hvaru poskok je ugrizao prošloga petka dok se igrala pored kafića na plaži. Njezina majka kaže kako je malenoj odmah pozlilo te je počela gubiti svijest. Hitno je prevezena helikopterom u splitski KBC gdje joj je dan protuotrov.

“Poskok na plaži? Nije neobično”

Je li taj niz slučajeva neuobičajen i je li neuobičajeno da se poskoci, jedna od tri vrste zmija otrovnica koje obitavaju na području Hrvatske, pojavljuju na plažama pitali smo Vladu Lađarevića, dopredsjednika udruge Zmijolovac i magistra specijalne zootehnike.

“Kolovoz i rujan mjeseci su kada se poskoci kote. Jedan odrasli poskok, ovisno o svojoj dobi, može okotiti i do dvadeset malih poskoka. Gdje će u to vrijeme poskoci najčešće biti ovisi o vremenskim prilikama i o tome gdje traže hranu. Zmije se hrane glodavcima i najčešće cirkuliraju na mjestima gdje ima miševa i drugih glodavaca. A što se tiče plaže – zašto ne? Nije plaža samo pijesak, šljunak i kamenčići. Oko plaža najčešće ima šumaraka u kojima zmije obitavaju”, kaže.

Za poskoka koji je ugrizao djevojčicu na Hvaru Lađarević pretpostavlja da je došao iz nekog obližnjeg šumarka.

“Vrućine su, sušno je vrijeme i moguće da u šumarku gdje je taj poskok bio nema vode. A pored kafića uvijek ima neke vode, obično kaplje iz klima-uređaja ili nešto slično. Vjerojatno je došao tražiti vodu”, smatra naš sugovornik.

Nijedna zmija neće napasti iz čista mira

Zmija najčešće ugrize kada je čovjek napadne ili ako, ne videći je, stane na nju. Djeca često u neznanju pokušavaju dodirnuti zmije.

“Tada se ona osjeća ugroženom i brani se. Nijedna zmija, pa ni poskok, neće sama od sebe napasti ljude. Učinit će to tek kada se osjeti ugroženom. Zmije inače bježe od ljudi, ne napadaju ih. Zaredalo je nekoliko slučajeva pa se čini da je riječ o nekakvoj najezdi, ali nije. Mi imamo nešto veći broj intervencija u zadnje vrijeme no ne može se govoriti o najezdi zmija. Ljudi zapravo vide i susretnu se s vrlo malim brojem zmija od onih koliko ih ukupno ima u našim krajevima”, objašnjava Lađarević.

Kaže i da ne postoji mjesto gdje se zmija ne može naći. Hvatao ih je, kaže, čak i u pepelu u kojemu je još bilo žara.

“Za razliku do drugih zemalja, Hrvatska ima prilično dobro očuvanu prirodu pa zato ovdje imamo čak petnaest autohtonih vrsta zmija. I nisu one, kako se to često govori, sve bliže ljudima, nego smo im mi, ljudi, oduzeli prostor u kojem prebivaju. A gdje ima ljudi ima i hrane, a gdje ima hrane tu su i glodavci kojima se zmije hrane. Tako da nema išta neobično u tome. Doduše, ljudima je to teže shvatiti, pogotovo kad čujemo da je zmija ugrizla neko dijete”, napominje.

“Otići će sama ako se ne osjeti ugroženom”

Lađarević savjetuje da se pri susretu s poskokom ili bilo kojom drugom zmijom nastoji ne paničariti.

“Zmija je tu, pa što sad? Ona će otići, neće nikoga napasti osim ako se ne osjeti ugroženom. Nema potrebe ići štapom na nju, dirati je ili odgurivati. Taman i da stanete kraj nje, ona će otići dalje od vas i neće napadati iz čista mira.”

Poskoka u Hrvatskoj jedino nema u nizinskim krajevima poput Slavonije. No, ima ih gdje god je brdovitije i gdje je kamenjar jer se tamo mogu skloniti od jake zime – objašnjava zmijolovac Vlado.

“Primorje i cijeli središnji dio Hrvatske područja su gdje poskoci obitavaju”, kazao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu