Connect with us

Hrvatska

STOTINE OGLASA / Grobna mjesta i grobnice od 200 do 130.000 eura. Neke se nude u zamjenu za stan ili auto

Objavljeno

-

Koncem travnja Hrvatski sabor je usvojio konačni prijedlog Zakona o grobljima, prvi nakon 1998. godine.

Tim Zakonom se preciznije propisuje upravljanje grobljima, njihovo korištenje kao i izgradnja novih groblja te organizacija, rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih mjesta ukopa.

Među ostalim, jasnije se propisuju i načini ustupanja prava korištenja grobnog mjesta i obveze javnih bilježnika da prijave ustupanje ili nasljeđivanje tih prava.

Rigoroznije odredbe novog Zakona

Neke odredbe Zakona o grobljima su znatno rigoroznije u odnosu na dosadašnji zakon. Primjerice, premještanje desetljećima nekorištenih groblja ili dijelova takvih groblja, uvjetovano gradnjom nekih infrastrukturnih projekata smanjeno je sa stotinu na samo 30 godina. Također su rigoroznije mjere u slučaju neuređivanja grobnih mjesta ili neplaćanja naknade za njih. Upravitelj groblja od sada može samostalno poduzeti potrebne radove na neodržavanom grobnom mjestu i ispostaviti račun za troškove korisniku koji ga nije održavao.

Stroža su i pravila oko neplaćanja godišnje grobne naknade. Primjerice, prema članku 23. novog Zakona o grobljima, kada dug za grobnu naknadu prijeđe iznos od deset godišnjih grobnih naknada, upravitelj groblja mora pozbvati korisnika grobnog mjesta da plati sve neplaćene naknade sa zakonskim zateznim kamatama u roku od 30 dana. Ako ovaj to ne učini u tom roku može izgubiti pravo korištenja grobnog mjesta.

Grobna mjesta ne smiju se prodavati

U domaćim oglasnicima i ranije je bilo puno grobnih mjesta i grobnica ponuđenih na prodaju, odnosno ustupanje istih, a čini se da je nakon donošenja Zakona o grobljima ponuda još i veća.

U pravilu se grobna mjesta u Hrvatskoj ne smiju prodavati jer se nalaze na zemljištima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Fizičke osobe formalno su korisnici grobnih mjesta (jedino mogu biti vlasnici nadgrobnih ploča i spomenika na grobnim mjestima) pa ih stoga ne mogu prodavati, nego ustupati drugim osobama na korištenje sklapanjem ugovora kod javnog bilježnika. Dakako, uz novčanu naknadu.

Da grobna mjesta mogu biti unosne nekretnine vidi se ne samo po broju ponuđenih u oglasnicima, nego i po cijenama. A i tu se uočavaju razlike između pojedinih gradova i regija u Hrvatskoj, pa tamo gdje su nekretnine inače skuplje skuplja su i grobna mjesta. I obrnuto.

Grobnica kod arkada za 135.000 eura

Na Njuškalu, najvećem internetskom oglasniku u Hrvatskoj, u ponudi je nekoliko stotina grobnih mjesta ili grobnica na koja se ustupaju prava korištenja. Najskuplja su, naravno, na središnjem zagrebačkom groblju Mirogoj, naročito ona bliže tamošnjim čuvenim arkadama i Aleji velikana. Tamo smo uočili i dvije najskuplje grobnice, koje se nude za više od stotinu tisuća eura.

Za 135.000 eura ustupa se grobno mjesto u Aleji Velikana sa šest ukopnih mjesta i neograničen broj mjesta za urne. Visoka cijena obrazložena je položajem grobnice kakva se iznimno rijetko nađe u ponudi te blizinom počivališta nekih istaknutih ljudi iz hrvatske povijesti.

U Mirogojskim arkadama nude se i dva grobna mjesta po cijeni od 110.000 eura, a korisnik nudi i mogućnost zamjene za stan ili kuću izvan Zagreba.

Blizu tim cijenama su i dvije grobnice onuđene po cijeni od 90.000 eura u, kako je navedneo, blizini grobnice grobnice prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Zamjena za automobil ili nekretninu

U blizini arkada na Mirogoju u ponudi je i nekoliko grobnica s više ukopnih mjesta po cijenama u rasponu od 20.000 do 50.000 eura. Neki ih nude uz mogućnost zamjene za automobil ili neku nekretninu. Na dijelovima Mirogoja udaljenijima od glavnog ulaza i arkada, cijene grobnih mjesta u rasponu su od 6.000 do 20.000 eura, a najviše po cijeni od 15.000 eura.

Na druga dva veća zagrebačka groblja cijene su niže. Na Miroševcu su od 4.000 do 15.000 eura, a jedna se s praznom nadgrobnom pločom) prodaje po 20.000 eura. Grobna mjesta na Markovom polju, gdje je manja ponuda u oglasnicima, ustupaju se po cijeni od 2.000 do 8.000 eura, ovisno o položaju i uređenosti.

Skupe grobnice u Dubrovniku, Zadru, Rijeci…

U prosjeku najbliža zagrebačkima, cijene su grobnih mjesta na dvama od ukupno osam groblja u Rijeci – Trsatu i Kozali. Na Trsatu se među ostalima nude grobnice s više mjesta (četiri do šest) po 25.000, 30.000 i 38.000 eura. Na Kozali se prodaje nekoliko grobnica po cijeni od 15.000 eura (dva mjesta) do 30.000 eura (šestmjesta). Pojedinačna grobna mjesta su oko 3.000 eura.

U Zadru se, na starom dijelu Gradskog groblja, nudi grobnica sa šest mjesta po cijeni od 63.000 eura.

U oglasnicima nismo uočili puno grobnica i grobnih mjesta u Dubrovniku. No na tamošnjem groblju Boninovo jedna grobnica ustupa se po cijeni od 80.000 eura, a pola udjela u jednoj obiteljskoj grobnici vlasnici, traže 35.000 eura.

Grobno mjesto za 200 eura

Gradsko groblje u Varaždinu je park-groblje u francuskom stilu koje se smatra jednim od najljepših u Europi pa i ta činjenica sigurno utječe na cijenu. U glavnoj aleji tog groblja nekoliko je grobnica u ponudi po cijeni od 20.000 do 40.000 eura. Na drugim dijelovima varaždinskog groblja cijene grobnih mjesta ponuđenih u oglasnicima kreću se od 3.000 do 5.000 eura.

Otprilike takve su i za desetak grobnih mjesta na groblju Lovrinac u Splitu – od 3.500 do 5.000 eura. Također i na nekoliko groblja u Osijeku gdje su grobna mjesta u pravilu od 2.000 do 4.000 eura, iako se nađu neka skuplja, primjerice grobno mjesto sa spomenikom na Aninom groblju koje se ustupa na korištenje za 12.000 eura.

U manjim gradovima manja je i ponuda u oglasnicima, a i cijene grobnih mjesta ili grobnica. U Sisku i Slavonskom Brodu cijene su od 2.000 do 4.000 eura. U Đakovu i Đurđevcu cijene su oko 2.000 eura, s tim da ih, naravno, ima i jeftinijih, ali i skupljih. U Bjelovaru, Virovitici i Popovači većinom su od 500 do 1.000 eura. U oglasima smo pronašli jedno grobno mjesto u Čazmi koje se ustupa po cijeni od 200 eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu