Hrvatska
Stiže novi pravilnik za liječnike: Mijenjaju se kriteriji za rad u privatnim klinikama
Prema prijedlogu novog pravilnika o dopunskom radu liječnika, uvodi se niz strožih mjerila za paralelan rad u javnom i privatnom sektoru, među kojima dominira dužina liste čekanja u matičnoj ustanovi, pa se dopusnicu neće moći dobiti ako je čekanje na pregled dulje od 150 dana.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je prijedlog novog pravilnika prošloga tjedna na konferenciji o komunikacijama u zdravstvu MedMed 2025. u Grožnjanu, poručivši da je cilj veća transparentnost, kontrola i zaštita javnog zdravstvenog sustava.
Predloženi kriteriji za izdavanje dopusnica za dopunski rad liječnika obuhvaćaju radno vrijeme, radno mjesto, radne obaveze i potrebe, izvršenje, vrijeme čekanja na preglede, radno iskustvo i vrstu ustanove za koju se traži suglasnost.
Liječnici koji obnašaju rukovodeće funkcije ili imaju znanstveno-nastavna zvanja mogli bi biti negativno bodovani jer se od njih očekuje da prioritetno upravljaju ustanovom ili sudjeluju u edukaciji kadrova. Također, više neće biti moguće dobiti suglasnost za dopunski rad bez jasnog navođenja koje će se pretrage ili zahvati raditi kod privatnika. U obzir će se pritom uzimati i uspješnost u provođenju tih istih postupaka u matičnoj ustanovi.
Novi pravilnik olakšava kontrolu
Jedan od glavnih kriterija za odobravanje dopunskog rada bit će duljina liste čekanja za određeni postupak u ustanovi u kojoj liječnik radi. Ako je čekanje kraće od 30 dana, negativnih bodova neće biti. No ako je čekanje dulje od 150 dana, dopusnica se neće izdati. Za čekanje do 60 dana predloženo je 30 posto negativnih bodova, do 90 dana 50 posto, do 120 dana – 80 posto. Dugoročni je cilj Ministarstva da prosječno čekanje na zdravstvene usluge ne bude dulje od 30 dana.
Za dopunski rad u privatnom sektoru dopusnica će se moći izdati samo za jednu ustanovu i na najviše godinu dana. To znači da će liječnik svake godine morati obnoviti dopusnicu. Osim toga, bit će potrebno najmanje pet godina radnog staža u djelatnosti za koju se traži dopusnicu.
Ravnatelji zdravstvenih ustanova dobit će dodatne mehanizme nadzora, uključujući tromjesečno praćenje izvršenja i prisutnosti na poslu, uz izuzeće za opravdane izostanke poput bolovanja ili rodiljnog dopusta.
“Javno zdravstvo nije samo proračunska stavka – to je javno dobro“, poručila je ministrica Hrstić najavivši da će pravilnik uskoro biti upućen u e-savjetovanje.
Aktualni pravilnik o dopunskom radu liječnika donesen je 2016. godine, za mandata ministra Darija Nakića. Po njemu, dopunski rad može obavljati zdravstveni radnik koji “kvalitetno, savjesno i redovito” obavlja poslove u matičnoj ustanovi. Ministrica je istaknula da će novi pravilnik, za razliku od aktualnog, biti konkretan, mjerljiv i kompleksan.
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić u raspravi na konferenciji MedMed pozdravio je donošenje novog pravilnika jer smatra da će olakšati kontrolu. “Vi sada vrlo teško možete nekome reći – ti ne možeš raditi privatno, ako imate pravilnik u kojem je apsolutno sve moguće”, ističe Vagić.
Što se provedbe kontrole tiče, kaže da će se u bolnicama ustrojiti informatički sustav za provjeru kriterija, a u praćenje će biti uključena kadrovska služba i predstojnici klinika.
S druge strane, Hrvatska liječnička komora smatra da postojeći pravilnik ne treba mijenjati jer nudi sve mehanizme kontrole po kojima su bolnički ravnatelji i šefovi odjela i do sada mogli uskraćivati dopusnice pojedinim liječnicima koji ne obavljaju savjesno poslove.
“Ako sada ne kontrolirate da netko odlazi u 11 sati u svoju privatnu polikliniku kako ćete nakon ovog pravilnika to kontrolirati”, upitala je u Grožnjanu dopredsjednica Komore Samija Ropar, koja poručuje da “novi pravilnik sigurno neće utjecati na smanjivanje lista čekanja”.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković rekao je da je prijedlog pravilnika “sjajno koncipiran” i podržao njegovo donošenje, no upozorio je i da sustav još uvijek nije u dovoljnoj mjeri informatiziran. Smatra i da HZZO ne bi trebao sklapati ugovore s privatnim ustanovama koje koriste liječnike i ostale radnike iz javnoga sektora.
Najtraženije pretrage u privatnom sektoru
Prema podacima iz listopada 2024., dopusnicu za privatan rad ima 1586 liječnika, što je oko 21 posto od ukupno 7500 liječnika u sustavu. Najveći broj njih radi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – ukupno 663 liječnika – dok ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 216, a u Primorsko-goranskoj 136. U Međimurskoj županiji nijedan liječnik nema dopusnicu, a u Ličko-senjskoj tek troje.
Od 677 liječnika koji dopunski rade u Zagrebu, njih 235 je na rukovodećim položajima u matičnoj ustanovi.
U najvećim zagrebačkim bolnicama koncentriran je i najveći broj djelatnika koji obavljaju dopunski rad. KBC Zagreb ih ima 180, KBC Sestre milosrdnice 172, a KB Dubrava 162.
Ministarstvo zdravstva ističe da raste broj dopusnica za rad u drugoj javnoj ustanovi, a ne u privatnom sektoru. Među liječnicima na specijalizaciji koji rade dopunski, najviše ih se angažira u zavodima za hitnu medicinu ili kroz posebna dežurstva u ordinacijama obiteljske medicine.
Najčešće specijalnosti među liječnicima u dopunskom radu su anesteziologija, radiologija, pedijatrija i ortopedija.
Magnetska rezonanca, ultrazvuk abdomena, dojki i srca, kolor dopler krvnih žila te kompjutorizirana tomografija najčešće su pretrage koje građani obavljaju u privatnom sektoru. Ministarstvo je svjesno tog trenda i poručuje da umjesto zabrana treba pronaći sustavne odgovore.
Ministrica Hrstić naglasila je i da, unatoč javnim percepcijama o velikim izdvajanjima prema privatnim zdravstvenim ustanovama, podaci pokazuju drukčiju sliku. Tako je 2020. godine svega 5,34 posto zdravstvenog proračuna otišlo prema privatnicima, a 2024. taj je udio čak i pao – na 4,87 posto.
Istraživanje provedeno 2023. pokazalo je da svega dva posto građana koristi isključivo privatno zdravstvo, a 53 posto samo javno zdravstvo.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







