Hrvatska
KOŠTAJU K’O SUHO ZLATO / Zašto su trešnje (pre)skupe? Uzgajivač: “Urod je loš, a ovo su glavni razlozi”
Koncem veljače na tržnice u Zagrebu i drugim gradovima stigle su prve trešenje. Naravno, iz uvoza pa su i cijene bile uvozne i vansezonski vrtoglave – 35 eura za kilogram.
Mnogi su tada preračunavali kakav se ručak mogao pojesti za tu cijenu u restoranu.
Danas, tri mjeseca kasnije, kada je već počela sezona domaćih trešanja, cijene su umjerenije, ali i dalje visoke u odnosu na drugo voće. Na zagrebačkom Dolcu proteklih su dana kaštelanski hruštevi koštali 16 eura za kilogram, dok su domaće sa zagrebačkog područja koštale oko 10 eura. U Rijeci su ovih dana 12 eura, a u Osijeku 8 eura za kilogram.
Berba uranila zbog klimatskih promjena
Iako je to puno manje od onih uvoznih iz veljače, i dalje se doima skupim platiti desetak eura za kilogram voća.
Kakav je ovogodišnjni urod trešanja i zašto koštaju “kao suho zlato”, objsnio nam je Zlatan Kljaković Gašpić, uzgajivač iz Zagreba, vlasnik OPG-a Trešnja i predsjednik udruge ZG trešnja.
“Ove godine, u odnosu na prethodne, berba je uranila za dva tjedna. To je posljedica klimatskih promjena koje su proteklih godina bile vrlo nagle. Većina kontinentalnih uzgajivača ima jako loš urod jer je u vrijeme cvatnje trešanja bilo više od 25 dana lošeg vremena”, kazao je.
Loše vrijeme, kaže, podrazumijevalo je da su dnevne temperature rijetko prelazile 12 stupnjeva, što nije odgovaralo pčelama, bumbarima i ostalim insektima koji oprašuju cvijet trešnje.
“Pčela ne leti kada je temperatura niža od 12 stupnjeva. Vjetrovi su tih dana bili od 8 do 11 metara u sekundi, dakle olujni, a pčela ne leti kada puše brže od 6 metara u sekundi. I povrh svega, stalno su lijevale kiše. Kod nas je uglavnom oprašivač europska divlja pčela, takozvana samica, koja ne leti u rojevima. I ne leti po kiši.”
“Svaka sorta trešnje ima svoj dan”
Kljaković Gašpić, koji je diplomirani agronom od 1978. godine, uzgojem trešanja bavi se već 23 godine. Uzgaja oko 25 sorti trešanja te objašnjava da prosječne sorte obično cvatu šest do osam dana, a neke iznimno do 14 dana. Ako se dogodi da je vrijeme u tom razdoblju cvatnje loše, tada i urod biva lošiji.
“Svaka sorta ima svoj dan. Ako određenog dana trešnja ne dobije pčelu, izostane kvalitetno oprašivanje i nema uroda. To je glavni razlog smanjenog uroda ove godine. Drugi razlog bile su tri noći s mrazom početkom travnja, a kod trešnje već na -1,5 stupnjeva Celzijevih počinju štete, dok su na -2 stupnja štete već ozbiljne. Najavljuje se da će od ove subote biti najmanje dva tjedna lijepog vremena pa bi sorte koje tada dolaze mogle dobro proći”, kaže.
Uzgajivači diljem Europe u problemima
Uzgajivači trešanja diljem Europe, naročito južne i jugoistočne, ove godine su u problemima.
“Talijani jedva da imaju za svoje tržište. Španjolci isto imaju smanjeni urod, ali oni gotovo sve izvoze u Njemačku gdje postižu nevjerojatne cijene jer trešanja nedostaje na tržištu. Grčka i Turska također imaju smanjene urode. Kada je početkom travnja stogla ciklona iz Skandinavije, Hrvatsku je tek rubno okrznula pa smo relativno dobro prošli za razliku od Grčke, Turske, Srbije… Njihove štete su velike i teško da će imati za izvoz. Kod nas je ove godine bilo trešanja iz Italije, na početku i iz Španjolske (to su bile one skupe iz veljače, nap.a.) te nešto sitno iz Grčke i Turske”, objasnio je naš sugovornik.
“Iako su u tim zemljama imali smanjeni urod pa nisu imali dovoljno ni za svoje tržište, da ne naruše poslovnu suradnju simbolično su davali u izvoz po pola palete. Zato su cijene bile tako visoke. Zapravo, na našem tržištu nema pritiska uvozne trešnje”, dodao je.
“Cijenu formira tržište, mi se prilagođavamo”
Cijene trešanja na domaćim tržnicama i u trgovinama mnogima su previsoke čak i sada kada se mogu kupiti po desetak eura za kilogram.
“Cijena je takva kakva je, ja je ne formiram. Formira je tržište, a mi uzgajivači se prilagođavamo. Kad mi dođu ljudi kupiti nekoliko kilograma, prodam im po veleprodajnoj cijeni plus jedan ili dva eura. Pa kada su u gradu bile 20 eura za kilogram, ja sam ih na plantaži (u Mijakovcu kod Svete Helene, nap.a) davao za 11 do 12 eura. Sada je i u gradu cijena pala na nekih 8 do 10 eura za kilogram. S tim da govorim o visokokvalitetnoj trešnji, krupnog kalibra”, kaže.
“Nema tu velike love, samo pristojne zarade”
Ozbiljan uzgoj trešanja u Hrvatskoj, kaže, posljednjih se godina sveo na Istru gdje se puno sadi i na područje oko Zagreba te nešto manje u Ravnim kotarima u Dalmaciji.
“Udruga kojoj sam na čelu prije četiri godine imala je 23 hektara zasada trešanja, a sada ih ima devet. Tada nas je bilo 13 uzgajivača u udruzi, a sada nas je ostalo šest. To više nije posao kao nekad. Nikad to i nije bio veliki biznis. Nije bila velika lova, ali se na kraju sezone moglo prostojno zaraditi – pet, šest pa i deset tisuća eura, što je unutar obitelji super zarada. Sada više nije tako”, kazao je naš sugovornik.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






