Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Nova knjiga Brunislava Marijanovića otkriva tajne naselja iz 4. tisućljeća prije Krista: za što su im služile brojne jame? 

Objavljeno

-

Rezultati iskapanja velikog eneolitičkog naselja s brončanodobnim i srednjovjekovnim nalazima na lokalitetu Zdenci-Tomašanci kod Đakova, provedenih u okviru zaštitnih istraživanja na trasi autoceste Osijek-Đakovo 20007. godine, predstavljeni su u novoj značajnog knjizi zadarskog arheologa, dugogodišnjeg profesora i voditelja poslijediplomskog studija Arheologija istočnog Jadrana, professora emeritusa Brunislava Marijanovića: „Zdenci-Tomašanci: prapovijesno naselje kod Đakova”.

Na površini od oko 20 tisuća metara četvornih istraženo je preko 90 jamskih objekata koji najvećim dijelom pripadaju Retz-Gajary kulturi i s njom asociranom lasinjskom kulturom. Takvo veliko istraživanje ne bi bilo moguće da nije bilo prolaska autoceste i s njom obveze da se financiraju istražni arheološki radovi. Zaštitna istraživanja, istaknula je na predstavljanju knjige u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru jedna od recenzentica prof. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, arheolozi u načelu ne vole jer “robuju” rokovima i i vremenskim prilikama, ali s druge strane imaju mogućnost istraživanja velikog prostora i sagledavanja cjelovitije slike neke kulture koja je na njemu boravila.

– Istraživanja su očigledno ušla u jedan periferni dio naselja u kojem nije bilo izrazitih stambenih objekata, već niz grupiranih, različitih jamskih objekata. Pronađena je keramika lasinjske kulture iz doba eneolitika, ne osobito bogata, pa se profesor Marijanović više pozabavio naseobinskim pokazateljima i organizacijom naselja. Nikada nećemo doći do konačnih zaključaka za što su svi objekti služili, budući da je od 91 istraženog samo osam njih imalo stambenu namjenu. Imamo ipak neke specifične nalaze poput cijelog kostura goveda, zbog čega autor zaključuje kako se u dijelu njih radi o kultnim objektima u kojima su se izvodile neke ritualne radnje, rekla je Težak-Gregl.

Lasinjska kultura bila je rasprostranjena u 4. tisućljeću prije Krista na području današnje kontinentalne Hrvatske i okolnih prostora susjednih država. Nastala je na temeljima kasnih neolitičkih kultura, a u većini naselja otkrivene su uglavnom zemunice i poluzemunice, kakve su istražene i na ovom lokalitetu. Tijekom istraživanja pronađeni su fragmenti keramičkih posuda, mikrolitički i kameni materijal, opsidijanski nožići, kućni lijep, veliki keramički utezi, kao i uzorci ugljeniziranog drva, koji su naveli prof. Marijanovića na tumačenje svrhe njihovog postojanja i načina na koji su pripadnici ove kulture živjeli na tom prostoru.

– Između najvećih objekata koji su morali imati stambeni karakter pronađena je gomila manjih jamskih objekata, relativno pravilnih kružnih oblika. Prvi je zaključak da svakom stambenom objektu pripada jedan broj manjih, koncentriranih oko njih, ali pitanje je čemu su služili. Nećemo nikada biti u prilici spoznati sustav razmišljanja, model po kojem su stanovnici organizirali svoj život i aktivnosti koje su ih vodile u međusobnom povezivanju pojedinih struktura, ali možemo isključiti da se radilo o odlagalištima otpada, neiskorištenih dijelova životinja, jer to nitko ne bi držao i kasnije palio pred svojim pragom.

Male plitke jame s tragovima goveda vidim kao peći u kojima se termički obrađivala hrana, što imamo i u suvremenom kulinarstvu i nije njegova izmišljotina. U njima se, barem na kraće vrijeme, može i konzervirati hrana. U dubljim objektima vidljivi su tragovi pečenja zemlje kako bi se zapeklo dno. Njih vidim kao svojevrsne kontejnere za čuvanje jedne vrste namirnica. Žito koje bi se poželo nije se moglo odmah sve konzumirati – jedan dio trebalo je ostaviti za kasnije, a drugi za iduću sjetvu. Na ovakvim mjestima se osiguravaju kontinuirana vlažnost i temperatura  koji neće dovesti do klijanja i truljenja, smatra Marijanović.

Ova knjiga otvara niz pitanja koja će trebati razriješiti kada se objave i radovi s drugih lokaliteta koji su istraživani na tom prostoru. Velika su vrijednost i kvalitetne fotografije, koje će drugim arheolozima dati priliku da lokalitet usporede sa svojim nalazima, istaknula je na predstavljanju jedna od recenzentica dr. sc. Jacqueline Balen.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NABAVKA NOVOG UREĐAJA / OB Zadar nastavlja s vrhunskom dijagnostikom jetrenih bolesti!

Objavljeno

-

By

Napredni medicinski uređaj FibroScan, koji omogućava brzu, jednostavnu, neinvazivnu i bezbolnu procjenu zdravlja jetre mjerenjem elasticiteta tkiva jetre, instaliran je na Odjel za gastroenterologiju Opće bolnice Zadar. Ova se pretraga u OB Zadar koristi više od 10 godina i gotovo svi gastroenterolozi imaju certifikat za njezino provođenje.

Tijekom ove godine stari se uređaj pokvario, pa je prisilno „umirovljen“, no nabavkom novog pretrage se neometano obavljaju.

„FibroScan jetre predstavlja zlatni standard među neinvazivnim, elastografskim metodama jer može vrlo precizno, a ujedno potpuno bezbolno, odrediti tvrdoću i elastičnosti jetre. Ovom se pretragom koristimo u procjeni i praćenju oštećenja jetre kod kroničnih bolesti kao što su hepatitis B i C, autoimuni hepatitis, MASLD (metabolički poremećaj povezan s masnom jetrom), alkoholna bolest jetre, genetske bolesti (Wilsonova bolest, hemokromatoza) te u praćenju odgovora na terapiju. Tijekom pregleda, koji je sličan ultrazvuku, liječnik prislanja malu sondu na kožu koja odašilje mehaničke i ultrazvučne valove. Pacijent to može osjetiti kao lagane vibracije na mjestu sonde. Pretraga je bezbolna, sigurna i kratkotrajna, traje svega oko deset minuta. Može u potpunosti zamijeniti biopsiju jetre i možemo je ponavljati neograničeni broj puta. Za pretragu ne postoji posebna priprema bolesnika. Rezultati pretrage gotovi su odmah, no potrebno ih je tumačiti u odnosu na anamnestičke, kliničke i biokemijske parametre. FibroScan pruža precizne rezultate o stupnju fibroze (ožiljkavanja tkiva jetre) i steatoze (masne infiltracije jetre), što je ključno za rano otkrivanje bolesti poput masne jetre ili ciroze. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje i sprječava daljnji razvoj bolesti“,  kazala je doc.prim.dr.sc.Melanija Ražov Radas, dr.med., voditeljica Odjela za gastroenterologiju.

FibroScan svakako ima svoje mjesto i u procjeni statusa jetrenog parenhima kod manje čestih bolesti i stanja, kao što je celijakija (jedan od mogućih uzroka steatoze jetre), potom kod srčane bolesti s razvojem zastojne jetre, cistične fibroze, ali i brojnih drugih situacija u kojima mjerenje gustoće jetrenog parenhima FibroScanom daje dodatnu vrijednost u dijagnostici i liječenju.

Vrijednost medicinskog uređaja FibroScan iznosi 215.901,25 eura. Dio sredstava, 120.000,00 eura, osigurao je Grad Zadar i tako omogućio još jedan iskorak u podizanju zdravstvene zaštite za sve pacijente.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST / U utorak bez vode četiri ulice u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 09.12.2025. (utorak) u vremenu od 07:00 h do 15:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u mjestu gradu Zadru u slijedećim ulicama:

Put Dikla, od križanja sa ulicama Asje Petričić i Antuna Mihanovića do križanja sa ulicama

 Augusta Šenoe i Valerija De Ponte

Ulica Brune Bušića, kućni brojevi 5 i 7

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / U Zadru održana dodjela priznanja „Volonterska ruka“ povodom Međunarodnog dana volontera

Objavljeno

-

By

Danas, 5. prosinca, na Međunarodni dan volontera i u organizaciji Volonterskog centra Zadar,  u Providurovoj palači   održana je svečana dodjela priznanja „Volonterska ruka“. Najveće priznanje u kategoriji organizatora volontiranja dobila je Udruga dragovoljnih darivatelja krvi Vir, dok je priznanje za najbolju volonterku osvojila Lana Kasalo.

U ime Zadarske županije, prisutnima se obratio zamjenik župana Robertino Dujela, naglašavajući važnost volontera: „Vaša predanost i spremnost da pomognete drugima čine nas ponosnima i nadahnjuju sve oko vas. Neka vaša plemenita djela budu primjer svima nama.“

Prisutnima su se također obratili zamjenik gradonačelnika Zadra Ante Ćurković, voditelj Volonterskog centra Andrej Fric i Christian Vugner, podpredsjednik Udruge socijalnih radnika Zadar.

Fric je u svom govoru istaknuo: „Volonteri pokreću val dobrote i pokazuju da je svaki čin, ma koliko malen, vrijedan i važan za zajednicu. Hvala vam što oblikujete bolji svijet svojim vremenom, znanjem i suosjećanjem.“

Osim glavnih dobitnika, dodijeljene su zahvalnice za poseban doprinos volonterstvu: Stolnoteniski klub Pag, Erasmus studentska mreža Zadar (ESN Zadar), Volonterski klub Gimnazije Franje Petrića, Volonterski klub OŠ Šime Budinića Zadar, Udruga mladih „Jarac – Lukoran“, Marina Ljubičić, Ljiljana Kapović, Đurđica Burić, Valentina Buhin, Željko Cik, Ema Marić, Ana Lukanović-Grgurović, Lucija Šundov, Marul Nekić, Olena Korolishyn i Oksana Potoroča.

Volonterski centar Zadar, osnovan 2013. godine, od tada surađuje s više od 120 organizacija i broji 2907 volontera, kontinuirano potičući razvoj volonterstva i širenje pozitivnih impulsa unutar zajednice.

Ovim priznanjem, Grad, Županija i Volonterski centar Zadar odaju zahvalnost svima koji svojim nesebičnim radom doprinose solidarnijoj, humanijoj i aktivnijoj zajednici.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu