Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Nova knjiga Brunislava Marijanovića otkriva tajne naselja iz 4. tisućljeća prije Krista: za što su im služile brojne jame? 

Objavljeno

-

Rezultati iskapanja velikog eneolitičkog naselja s brončanodobnim i srednjovjekovnim nalazima na lokalitetu Zdenci-Tomašanci kod Đakova, provedenih u okviru zaštitnih istraživanja na trasi autoceste Osijek-Đakovo 20007. godine, predstavljeni su u novoj značajnog knjizi zadarskog arheologa, dugogodišnjeg profesora i voditelja poslijediplomskog studija Arheologija istočnog Jadrana, professora emeritusa Brunislava Marijanovića: „Zdenci-Tomašanci: prapovijesno naselje kod Đakova”.

Na površini od oko 20 tisuća metara četvornih istraženo je preko 90 jamskih objekata koji najvećim dijelom pripadaju Retz-Gajary kulturi i s njom asociranom lasinjskom kulturom. Takvo veliko istraživanje ne bi bilo moguće da nije bilo prolaska autoceste i s njom obveze da se financiraju istražni arheološki radovi. Zaštitna istraživanja, istaknula je na predstavljanju knjige u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru jedna od recenzentica prof. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, arheolozi u načelu ne vole jer “robuju” rokovima i i vremenskim prilikama, ali s druge strane imaju mogućnost istraživanja velikog prostora i sagledavanja cjelovitije slike neke kulture koja je na njemu boravila.

– Istraživanja su očigledno ušla u jedan periferni dio naselja u kojem nije bilo izrazitih stambenih objekata, već niz grupiranih, različitih jamskih objekata. Pronađena je keramika lasinjske kulture iz doba eneolitika, ne osobito bogata, pa se profesor Marijanović više pozabavio naseobinskim pokazateljima i organizacijom naselja. Nikada nećemo doći do konačnih zaključaka za što su svi objekti služili, budući da je od 91 istraženog samo osam njih imalo stambenu namjenu. Imamo ipak neke specifične nalaze poput cijelog kostura goveda, zbog čega autor zaključuje kako se u dijelu njih radi o kultnim objektima u kojima su se izvodile neke ritualne radnje, rekla je Težak-Gregl.

Lasinjska kultura bila je rasprostranjena u 4. tisućljeću prije Krista na području današnje kontinentalne Hrvatske i okolnih prostora susjednih država. Nastala je na temeljima kasnih neolitičkih kultura, a u većini naselja otkrivene su uglavnom zemunice i poluzemunice, kakve su istražene i na ovom lokalitetu. Tijekom istraživanja pronađeni su fragmenti keramičkih posuda, mikrolitički i kameni materijal, opsidijanski nožići, kućni lijep, veliki keramički utezi, kao i uzorci ugljeniziranog drva, koji su naveli prof. Marijanovića na tumačenje svrhe njihovog postojanja i načina na koji su pripadnici ove kulture živjeli na tom prostoru.

– Između najvećih objekata koji su morali imati stambeni karakter pronađena je gomila manjih jamskih objekata, relativno pravilnih kružnih oblika. Prvi je zaključak da svakom stambenom objektu pripada jedan broj manjih, koncentriranih oko njih, ali pitanje je čemu su služili. Nećemo nikada biti u prilici spoznati sustav razmišljanja, model po kojem su stanovnici organizirali svoj život i aktivnosti koje su ih vodile u međusobnom povezivanju pojedinih struktura, ali možemo isključiti da se radilo o odlagalištima otpada, neiskorištenih dijelova životinja, jer to nitko ne bi držao i kasnije palio pred svojim pragom.

Male plitke jame s tragovima goveda vidim kao peći u kojima se termički obrađivala hrana, što imamo i u suvremenom kulinarstvu i nije njegova izmišljotina. U njima se, barem na kraće vrijeme, može i konzervirati hrana. U dubljim objektima vidljivi su tragovi pečenja zemlje kako bi se zapeklo dno. Njih vidim kao svojevrsne kontejnere za čuvanje jedne vrste namirnica. Žito koje bi se poželo nije se moglo odmah sve konzumirati – jedan dio trebalo je ostaviti za kasnije, a drugi za iduću sjetvu. Na ovakvim mjestima se osiguravaju kontinuirana vlažnost i temperatura  koji neće dovesti do klijanja i truljenja, smatra Marijanović.

Ova knjiga otvara niz pitanja koja će trebati razriješiti kada se objave i radovi s drugih lokaliteta koji su istraživani na tom prostoru. Velika su vrijednost i kvalitetne fotografije, koje će drugim arheolozima dati priliku da lokalitet usporede sa svojim nalazima, istaknula je na predstavljanju jedna od recenzentica dr. sc. Jacqueline Balen.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

CRKVA SV. KRŠEVANA / Večeras koncert u sjećanje na profesora Petra Vrbančića

Objavljeno

-

By

Koncert posvećen nedavno preminulom profesoru Petru Vrbančiću održat će se večeras, 12. 5. s početkom u 20 sati u crkvi sv. Krševana. Nastupaju Zadarski komorni orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Repušića i uz soliste pijaniste, Zorana Velića i Katju Repušić.

Preuzmi najavne vizuale

Rođen 1937. godine u Brežicama, Petar Vrbančić diplomirao je u klasi profesora Ivana Pinkave na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1962. godine. Djelovao je kao koncertni majstor Zagrebačkog omladinskog komornog orkestra kojeg je svojedobno vodio Rudolf Matz. Kao izuzetan student odabran je za koncertnog majstora Orkestra Muzičke akademije, a svoje je studentske dane provodio s kolegama koji su kasnije postali okosnica glazbenoga života Hrvatske, poput: Nikše Bareze, Pavla Dešpalja, Mire Belamarića, Prerada Detičeka, Olge Račić i brojnih drugih. Profesionalnu karijeru započeo je u Zagrebačkoj filharmoniji, a pedagoškim radom počeo se baviti još za vrijeme studija kada je podučavao mlađe kolege ili pak mijenjao svoje mentore i profesore u zagrebačkim glazbenim školama.
Upravo je pedagoški rad prepoznao kao svoj životni poziv i oko sebe okupljao se više i više mladih koji su odabrali violinu kao svoj instrument. Nakon Drniša i Pule, u Zadar je došao 1967. godine na nagovor Pavla Dešpalja. Veliki doprinos dao je Glazbenoj školi Blagoje Bersa kroz čiji je rad odgojio generacije violinista. U okviru Škole oformio je gudački orkestar iz kojeg je kasnije izrastao Zadarski komorni orkestar u kojem i danas sviraju njegovi učenici. Između ostalog, njegova izvrsnost u sviranju violine potvrđena je još 1954. prvom nagradom Natjecanja Vaclav Huml, kasnije je bio član žirija raznih violinističkih natjecanja, autor je početnice za violinu, radio je kao docent Područnog odjela zagrebačke Muzičke akademije u Splitu.
Ulaznice su dostupne u prodaji online ili radnim danima na info pultu Providurove palače od 11 do 13 i od 18 do 20 sati.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS JE MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA / Čestitka iz OB Zadar: “Hvala na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti!”

Objavljeno

-

By

Danas slavimo plemenito zvanje koje nam služi od rođenja do smrti – danas je Međunarodni dan sestrinstva. Obilježava se svake godine, 12.svibnja, na dan rođenja utemeljiteljice i začetnice modernog sestrinstva, Florence Nightingale.

U nastavku donosimo priopćenje iz OB Zadar:

“Mnogo je profesija, no sestrinstvo je i profesija i poslanje. Medicinske sestre i tehničari posvećeni su pružanju vitalne skrbi, njege i podrške pacijentima i njihovim obiteljima.

Kvalitetna zdravstvena zaštita započinje upravo s njima, pa su ključan i nezamjenjiv kotač našeg zdravstvenog sustava.

Medicinske sestre i tehničari, vaša predanost i stručnost svaki dan mijenjaju živote ljudi. Zahvaljujemo vam na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti te čestitamo Međunarodni dan sestrinstva.”

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROVIDUROVA / Večeras proglašenje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025. 

Objavljeno

-

By

u sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Frankofonije u ponedjeljak 12. svibnja u 17:30 u Providurovoj palači u Zadru održat će se dodjela Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025. Događanje uz prijenos uživo organizira Francuski institut u Hrvatskoj u partnerstvu sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a pod visokim pokroviteljstvom Akademije Goncourt te u suradnji s Carnetom.

Predsjednica žirija ove je godine francuska autorica Camille Laurens, članica Akademije Goncourt.

Nagrada Goncourt najstarija je i najprestižnija književna nagrada u Francuskoj i na francuskom govornom području. Njome Akademija Goncourt još od 1903. svake godine početkom studenog nagrađuje najbolji roman objavljen u Francuskoj tijekom godine.

Zahvaljujući inicijativi “Međunarodni izbori Goncourt”, od 1998. godine i druge zemlje mogu organizirati svoj vlastiti Izbor Nagrade Goncourt. Hrvatska se 2022. godine pridružila ovom prestižnom krugu u kojemu trenutačno sudjeluje 29 zemalja. O pobjedniku odlučuju studenti francuskog jezika i književnosti na temelju romana koji su se našli u finalu posljednjeg izdanja Nagrade Goncourt, a knjigu u prijevodu objavljuje neka od lokalnih  izdavačkih kuća. 

Ove godine je dvadesetak studenata francuskog jezika i književnosti na Sveučilištima u Zagrebu i Zadru od siječnja čitalo i radilo sa svojim nastavnicima na četiri romana iz užeg izbora za Nagradu Goncourt 2024.: Sandrine Collette, Madelaine avant l’aube, (JC Lattès); Kamel Daoud, Houris  (Gallimard), Gaël Faye, Jacaranda (Grasset) i  Hélène Gaudy, Archipels (L’Olivier).

U ponedjeljak, 12. svibnja 2025., studenti će se kao žiri ujutro sastati na Sveučilištu u Zadru kako bi raspravljali i glasali o hrvatskom izboru za Nagradu Goncourt. Pobjednik će biti proglašen poslijepodne u Providurovoj palači tijekom književnog događaja u kojemu će sudjelovati i francuska autorica Camille Laurens.

Uvodno će publiku pozdraviti gđa Estelle Halimi-Dagron, ravnateljica Francuskog instituta u Hrvatskoj i savjetnica za suradnju i kulturnu djelatnost u Francuskom veleposlanstvu u Hrvatskoj, te Barbara Vodanović, pročelnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.

Događaj će se emitirati uživo na Facebook i YouTube stranicama Francuskog instituta u Hrvatskoj.

Program:

4. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor, ponedjeljak, 12. svibnja u 17.30 sati, Providurovapalača(Poljana Šime Budinića 3, Zadar)

17:30 svečano otvorenje

17:45 susret s predsjednicom žirija, književnicom Camille Laurens, razgovor vode Mirna Sindičić Sabljo (Sveučilište u Zadru) i Maja Zorica (Sveučilište u Zagrebu)

18:30 dodjela nagrade za najbolji studentski prijevod koju uručuje Camille Laurens,

18:45 studenti Sveučilišta u Zagrebu i Zadru predstavit će četiri romana koja su u konkurenciji za nagradu

19:30 proglašenje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025.

Program će se odvijati na francuskom uz prijevod na hrvatski. Ulaz je slobodan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu