Connect with us

Hrvatska

NOVI CROBAROMETAR / Dvije stranke gotovo izjednačile rejting, a jedna stvar nije se dogodila od 2016.

Objavljeno

-

Politička drama oko Josipa Dabre samo je jedan od događaja koji je u posljednjih mjesec dana utjecao na građane i na njihove stavove prema strankama, institucijama, gospodarstvu. Evo što misle o vladajućoj koaliciji.

I ovaj mjesec više od 80 posto ispitanih – točnije, 81 posto – vjeruje da država naprosto ide u krivom smjeru. U odnosu na prošli mjesec, to je jako velik skok, za čak 9 postotnih bodova.

Optimiste će se, s druge strane, uskoro tražiti svijećom: dok je u siječnju 21 posto ispitanih – dakle svaka peta osoba u Hrvatskoj – smatralo da država ide u dobrom smjeru, u veljači se taj broj gotovo prepolovio i sada je samo 12 posto optimista. Zadnji put je optimizam bio ovako nizak, odnosno ozračje ovako izrazito pesimistično, u ljeto 2016. te u prvoj polovici 2014. i 2011. godine, piše Dnevnik.hr. 

Rejting stranaka

Nije teško pretpostaviti da se to odrazilo i na rejting stranaka. I tu se događaju stvari koje dugo nismo vidjeli.

HDZ i SDP su se, naime, gotovo izjednačili u rejtingu.

Da se danas provode izbori, HDZ-u bi dalo glas 26,3 posto ispitanih, što je za jedan postotni poen manje nego u siječnju te je to već peti mjesec za redom u kojem se HDZ-ov rejting topi. SDP je, s druge strane, na 25,7 posto podrške – za oko 1 i pol postotni poen su bolji nego prije mjesec dana te imaju već neko vrijeme jasan trend rasta.

Razlika između dvije najveće stranke, dakle, iznosi jedva malo više od pola postotnog poena, a obzirom na trend, ne bi smjelo biti iznenađenje ako uskoro vidimo smjenu na vrhu.

Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV

Treće mjesto već neko vrijeme čvrsto drži stranka Možemo, ovaj mjesec su nešto ispod 10 posto podrške, slabiji za jedan postotni poen nego u siječnju. Četvrti je Most, također u blagom padu, podržava ih 6 posto ispitanih. Domovinski pokret je neznatno poboljšao svoj rejting u odnosu na prethodni mjesec, ali 2,7 posto podrške je daleko od nekadašnjih razina koje su dosezali.

Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV

Svi ostali sa svojim pojedinačnim rezultatima ostaju ispod 2 i pol posto, a povećao se i broj neodlučnih koji kažu da bi izašli na izbore ali ne znaju kome bi dali svoj glas – trenutno ih je 15,8 posto.

Najpozitivniji – Milanović

Kada je riječ o pojedinačnim političarima, ako ćemo gledati kroz prizmu rezultata kojeg ostvaruju vladajući, čini se da je i tu situacija ista.

Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV

Što se tiče pozitivaca, na prvom mjestu je uvjerljivo Zoran Milanović, što i nije neko čudo obzirom na nedavni rezultat na izborima i na inauguraciju – od svih naših ispitanica i ispitanika, koje smo pitali doživljavaju li ga pozitivno ili negativno, 53 posto kaže – pozitivac.

Na drugom je mjestu Božo Petrov, koji je također pozitivac, ali za 33 posto ispitanih. Daliju Orešković pozitivnom doživljava 32 posto ispitanih, Tomislav Tomašević i Andrej Plenković dijele četvrtu poziciju – pozitivci su za 30 posto ispitanih.

Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV

Na listi negativaca na prvom mjestu Milorad Pupovac: 79 posto ispitanih smatra ga negativcem. Drugi je Andrej Plenković, na kojeg loše reagira 65 posto ispitanih. Za njim slijede Gordan Jandroković i Ivan Penava, i tu se možda i najbolje vidi kroz koga se na političkoj sceni doživljava negativnost koju ljudi osjećaju ovih dana. Peta je na ovoj listi Anka Mrak Taritaš.

Koji su problemi najvišem mučili građane?

Evo i koji su problemi najviše mučili građane u posljednjih mjesec dana.

Na vrhu te liste je inflacija, što nimalo ne iznenađuje – potaknula je još nedavno ljude na bojkot trgovina.

Na drugom je mjestu loš standard i kvaliteta života općenito, na trećem loše stanje u gospodarstvu.

Četvrto mjesto drži loš status umirovljenika, a na petom mjestu je osjećaj da korupcija i kriminal postoje na najvišim razinama države.

Moramo još napomenuti priuštivo stanovanje – cijene stanovanja su, naime, po prvi puta ušle u među desetak najvećih problema za građane.

Crobarometar je redovito mjesečno istraživanje koje za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos. Provedeno je između 1. i 20. veljače

na uzorku od 984 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Istraživanje se provodi CAPI metodom a maksimalna pogreška uzorka iznosi 3,3%, odnosno za rejtinge stranaka 3,6%.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu