Connect with us

Hrvatska

Država prodaje gomilu nekretnina. Stanovi od 30.000 eura, poslovni prostori od 20.000

Objavljeno

-

Ove se godine prodajom viška nekretnina iz državnog portfelja i aktivacijom strateških lokacija planira ostvariti prihod od gotovo 55 milijuna eura, a do kraja godine očekuje se 45 javnih natječaja za prodaju te aktivaciju lokacija poput Kampa Jarun, Hidrobaze Pula i Perne Orebić kroz pravo građenja i zakup.

Sve to sadržano je u prijedlogu Godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pustilo u javno savjetovanje do 15. ožujka. Godišnji plan donosi vlada na prijedlog Ministarstva s ciljem učinkovitijeg upravljanja državnom imovinom. Prema zakonu, državne nekretnine obuhvaćaju raznoliku imovinu poput građevinskih zemljišta, stanova, poslovnih prostora i nekretnina od strateškog značaja.

Plan za 2025. fokusira se na povećanje prodaje te imovine, aktivaciju strateških lokacija, rast ulaganja i unapređenje zakonodavnog okvira, uz očekivani prihod od 54.75 milijuna eura te naglasak na decentralizaciju i suradnju s lokalnim zajednicama, stoji u prijedlogu plana.

Nekoliko nekretnina se već prodaje
Kako navode iz Ministarstva, plan uključuje prodaju viška nekretnina, razvrgnuće suvlasničkih odnosa i darovanja lokalnim jedinicama. Primjerice, do kraja 2025. godine očekuje se 45 javnih natječaja za prodaju, što je značajan porast u odnosu na 2023. godinu.

Podsjetimo, Državne nekretnine sredinom ovog mjeseca već su objavile prvi javni natječaj za prodaju neoportunih nekretnina iz svog portfelja, odnosno nekretnina koje nisu adekvatne za zakup, najam, korištenje, kao ni za realizaciju programa Statileo ili priuštivog stanovanja, a koje se nalaze na poželjnim lokacijama u Zagrebu, Karlovcu i Iloku.

Također, predviđena je aktivacija nekretnina kroz investicijske projekte poput prava građenja i zakupa, čime se povećava njihova tržišna vrijednost. Među ključnim projektima ističu se HŽ neboder u Rijeci, Vila Svežanj u Kostreni i Spomen-dom u Kumrovcu.

Plan uključuje i aktivaciju strateških lokacija poput Kampa Jarun, Hidrobaze Pula i Perne Orebić kroz pravo građenja i zakup, a iz Ministarstva navode i da će se posebna pažnja posvetiti praćenju ugovora za projekte poput Prukljana u Skradinu i Kupara u Župi dubrovačkoj kako bi se osigurala njihova uspješna realizacija.

Žele obnoviti četiri zgrade u Zagrebu
Ujedno, Ministarstvo planira obnovu četiri zgrade u Zagrebu, uključujući završetak konstrukcijske, energetske i cjelovite obnove zgrada na adresama Prilaz Gjure Deželića 7, Republike Austrije 20, Ulica Ivana Dežmana 10 i Ilica 25.

Planira se ulaganje i uređenje 350 stanova, 200 poslovnih prostora i osam rezidencija. Kako ističu, prioritet su stanovi za korisnike u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Kao jedan od važnijih projekata ističu i sveobuhvatnu obnovu državne rezidencije Palače Pongratz u Zagrebu.

Godišnji plan predviđa i povećanje broja javnih natječaja za prodaju i uporabu pokretnina, čime bi se očekivani prihodi udvostručili. Uz to, trajno oduzete pokretnine bit će stavljene u funkciju kroz najam ili prodaju kako bi se povećali prihodi državnog proračuna, navode iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Što se prodaje?
Prvi natječaj za prodaju nekretnina diljem Hrvatske raspisan je 15.2., a traje do 21.3. Prodaju se stanovi i poslovni prostori.

Tako je, primjerice, početna cijena stana u Bužanovoj ulici u Zagrebu 29.800 eura. Stan ima 19 kvadrata te je, kako navode, u lošem stanju. U Zagrebu je za kupnju oglašeno pet poslovnih prostora, tri stana i garaža. Lokacije poslovnih prostora su: Maksimirska 24, Frankopanska 3, Svetog Mateja 75 i Prilaz Vladislava Brajkovića 10, gdje je riječ o poslovnom prostoru nedaleko od Avenue Malla, koji se sastoji od lokala smještenih u prizemlju i razizemlju te skladišnog prostora u podrumu. Dva poslovna prostora i stan koji se prodaju u Maksimirskoj 24 dio su zgrade predviđene za rušenje, što je potencijalna prilika za investitore, a druga dva stana u Zagrebu ponuđena su na lokacijama Bužanova 14 i Medvedgradska 17. U Karlovcu se nudi stan u Haulikovoj 12, koji je zbog derutnog stanja predviđen za rušenje, a dva prostora u Ulici dr. Vladka Mačeka 5, ulični površine 50-ak i dvorišni površine 162 m2, poslovni su potencijal.

Površinom najveća nekretnina za prodaju je iločki poslovni prostor površine 254.82 m2, smješten u prizemlju stambene zgrade. Pristup prostoru moguć je s prednjeg i stražnjeg dijela zgrade, a sastoji se od jedne velike prostorije, dvije manje i podrumskog dijela.

Početne cijene utvrđene su kao tržišne vrijednosti nekretnina od strane stalnih sudskih vještaka sukladno važećim propisima koji uređuju područje procjene vrijednosti nekretnina, uzimajući u obzir, između ostaloga, lokaciju, veličinu i stvarno stanje nekretnine. Tako početna cijena za garažu koja se prodaje na adresi Brune Bušića 16 u Novom Zagrebu iznosi 17.800 eura za 12.40 četvornih metara, dok su cijene ostalih nekretnina ponuđenih u Zagrebu u rasponu od 15.600 eura do 289.000 eura.

Više podataka objavljeno je na stranici Državnih nekretnina.

Natječaj je javno objavljen, a svaki sudionik može podnijeti ponude za više nekretnina uz uvjet da se za svaku nekretninu dostavi odvojena ponuda u zasebnoj omotnici. Najpovoljniji ponuditelj je onaj koji ponudi najviši iznos kupoprodajne cijene.

Ponude se dostavljaju na adresu: Državne nekretnine d.o.o., Planinska 1, 10.000 Zagreb. Rok za predaju ponuda je do podneva 21. ožujka 2025., a javno otvaranje pravovremeno zaprimljenih ponuda uslijedit će isti dan u 13:30 na lokaciji Frana Vrbanića 50 u Zagrebu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu