Svijet
Istražuju se smrti u engleskoj bolnici: 200 sumnjivih slučajeva, najmanje 40 mrtvih
Policijska istraga Nacionalnog zdravstvenog sustava u Ujedinjenom Kraljevstvu (NHS) o smrtnim slučajevima i ozljedama koje su se mogle spriječiti sada se usredotočila na dvostruko više slučajeva, otkriva BBC. Istraga je usmjerena na skrb i liječenje u Sveučilišnoj bolnici Sussex između 2015. i 2021. godine.
Policija Sussexa počela je 2023. istraživati početnih 105 slučajeva, ali sada je njihov broj veći od 200. Policija kaže da je istraga „aktivna i u tijeku, ali „u ovom trenutku neće iznositi konkretne detalje oko brojeva slučajeva”.
Policija se uključila nakon što su dva zviždača iznijela navode o medicinskom nemaru na dva bolnička odjela – neurokirurgiji i općoj kirurgiji. Postoje sumnje oko najmanje 40 smrtnih slučajeva. Porast slučajeva povezan je s većim brojem obitelji koje su kontaktirale policiju.
Pogreškom joj odrezao crijevo
Odvojeno od ove istrage, BBC je razgovarao s obitelji pacijentice koja tvrdi da ih je kirurg na odjelu opće kirurgije obmanuo, prije nego što je izveo operaciju koja je ostavila ozljede opasne po život.
Wendy Gibbs (80) trebala se podvrgnuti operaciji prolapsa zdjelice kod kirurga Marca Lamaha u privatnoj bolnici u Brightonu koju vodi Nuffield Health. Ali Lamah joj je rekao da želi prebaciti postupak u drugu Nuffieldovu ustanovu jer bolnica u Brightonu nije imala skener koji bi mu mogao zatrebati. No, pokazalo se da uređaj nije bio dostupan ni u drugoj bolnici.
Lamah također nije otkrio Wendy Gibbs da su svi kirurzi onemogućeni u obavljanju takvih operacija u Brightonu, budući da je Nuffield Health bio zabrinut zbog sigurnosnih razloga. Kada je Gibbs konačno operirana u ožujku 2024. godine, Lamah joj je pogreškom prerezao crijevo, uzrokujući unutarnje krvarenje koje nije otkriveno satima. Gibbs je dobila po život opasnu sepsu.
Bila je potrebna hitna druga operacija – koju je također izveo Lamah – u bolnici Royal Sussex County u Brightonu, koja je dio NHS-a koji se istražuje. Nakon toga je uslijedio boravak na intenzivnoj njezi i 11 dana sedacije.
Gibbs sada ima trajnu stomu i kaže da je bila traumatizirana tim iskustvom: „Iznevjerio je moje povjerenje. Otpala mi je većina kose. Otpali su mi nokti. Sada se polako oporavljam, ali ostaje trauma zbog onoga što se dogodilo”.
Slučaj Wendy Gibbs nije dio policijske istrage jer se njezin tretman dogodio nakon razdoblja koje policija istražuje. Nuffield Health – privatni pružatelj zdravstvenih usluga u čijoj je bolnici obavljena prva operacija – odgovorio je da provodi „temeljitu istragu o određenom liječniku”.
Međutim, bivši direktor kliničkih usluga u Nuffieldovoj bolnici u Brighton – gdje je Lamah također radio privatno – rekao je da je 2023. tvrtka bila zabrinuta zbog stope komplikacija nakon njegovih operacija.
Jedna trećina njegovih pacijenata “umjereno oštećena”
Michael Turner rekao je za BBC kako podaci pokazuju da je jedna trećina Lamahovih pacijenata iskusila „umjereno oštećenje” u razdoblju od 12 mjeseci. Turner je rekao da bi ta brojka trebala biti manja od 5%. Prije tri mjeseca Nuffield Health je otpustio Michaela Turnera zbog nedoličnog ponašanja nakon što je upotrijebio psovku kako bi opisao postupke drugog liječnika.
Lamah i dalje radi u bolnici Royal Sussex County. Sveučilišna bolnica Sussex odgovorila je da su njegovi operativni ishodi unutar očekivanog nacionalnog raspona.
Govoreći anonimno, bivši Lamahov kolega iz NHS-a rekao je za BBC da je kirurg „u nekoliko navrata opomenut zbog stvari koje su bile izrazito neprofesionalne”. Ovaj kolega kaže da se jedna od tih prilika odnosila na hitnu operaciju, koju je Lamah iz vlastitog izazova odlučio završiti za 45 minuta, unatoč tome što za to nije bilo potrebe.
Uključeni vještaci
Policija trenutačno identificira relevantne slučajeve i šalje ih medicinskim vještacima na razmatranje o tome postoji li osnova za otvaranje službene istrage o skrbi koju su ti pacijenti primili – proces za koji se očekuje da će završiti početkom 2025. Istraga je u ranoj fazi i zasad nema osumnjičenika.
Čini se da većina slučajeva uključuje odjel neurokirurgije. Policija razmatra optužbe za ubojstvo iz nehaja i korporativno ubojstvo. BBC saznaje da je jedan od slučajeva koji ispituju medicinski stručnjaci onaj Stephena Colesa. Operirao ga je neurokirurg Carl Hardwidge, koji je proveo 31 godinu HNS-u prije nego što je otišao 2023. Kritizirala ga je obitelj Stephena Colesa, koji je umro 2021. nakon što mu je Hardwidge operirao tumor mozga.
Nakon operacije, tada 66-godišnji Coles nije mogao gutati zbog oštećenja kranijalnih živaca. Proveo je nekoliko tjedana u bolnici gdje je naposljetku i umro, nakon što je dobio upalu pluća zbog loše njege na općem odjelu.
Njegova sestra Julie Rhodes kaže da Hardwidge nikada nije objasnio obitelji zašto je Colesu bilo tako loše nakon operacije. Revizija nije pronašla nepravilnosti oko Colesove skrbi, čime Rhodes nije bila zadovoljna.
Međutim, neurološki stručnjak koji je analizirao ovaj slučaj za BBC kaže da se smrt Stephena Colesa mogla izbjeći i kritizirao je postoperativnu skrb. Tvrdi da je Colesu trebala biti ugrađena traheostoma kako bi mu se pomoglo disati: „Odgovornost za zaštitu dišnih putova pacijenta mora biti na kirurgu koji operira”.
Postoji zabrinutost oko skrbi koju je Carl Hardwidge pružio najmanje tri druga pacijenta dok je radio u NHS-u. Jedan je sudac također rekao da je „donekle zabrinut” što je Hardwidge tijekom svog svjedočenja pokušao minimizirati kašnjenja u skrbi za drugog pacijenta koji je umro 2012.
Sveučilišna bolnica Sussex priopćila je da se njihov odjel neurokirurgije suočio sa značajnim izazovima nakon 2012. te da su posljedično neki pacijenti čekali na skrb dulje nego što su trebali, zbog čega se ispričala.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






