Svijet
Vučić za BBC negirao da je i dalje prisutna velikosrpska ideologija: “Srbija ima svoje granice”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u razgovoru za BBC istaknuo da je Srbija na strani EU-a, da vodi nezavisnu srpsku politiku i da želi dobre odnose sa susjedima. Aleksandar Vučić je u emisiji “Hard talk“ za britanski javni servis BBC, rekao da Srbija vodi nezavisnu politiku, ali da je njen strateški cilj da postane punopravna članica EU-a : “Napravit ćemo sve neophodne reforme. Ubrzat ćemo sve procese i dat ćemo sve od sebe da to završimo do kraja 2026. To ne znači da ćemo biti dio EU-a 2027. ili 2028., ali hoćemo li reći najgore o našim tradicionalnim prijateljima i partnerima s istoka, mi to danas imamo dobre odnose“, rekao je Vučić, prenijela je danas Radio-televizija Srbije (RTS).
Na pitanje voditelja “da u EU-u vide znakove nepoštovanja osnovnih ljudskih prava u Srbiji kao što su sloboda medija i nezavisno pravosuđe, i da smatraju da se na taj način Srbija udaljava od EU-a“, Vučić je rekao da je u posljednjem izvještaju Europske komisije navedeno da je Srbija ostvarila ograničen napredak, što, kako je dodao, ne znači nazadovanje. “Ograničeni napredak nije i ne znači nazadovanje. Ali slažem se da postoji tisuću stvari koje su nam potrebne, na kojima trebamo raditi i zato ih sada mijenjamo“, rekao je Vučić.
Rekao je da zato Srbija blisko radi s ODIHR-om na poboljšanju propisa oko izbornih procesa i ostalog.
“U tom izvještaju EU-a ste vidjeli da su rekli da poljoprivreda Srbije ide savršeno. Ali niste bili zainteresirani to reći. A ovo drugo su pitanja koja trebamo unaprijediti i ja se slažem s njima“, rekao je Vučić koji je ukazao da je zadovoljan s ekonomskim razvojem Srbije i da je fokusiran na ekonomske reforme u budućnosti te da sanja o Expu 2027.
Odgovarajući na pitanje oko odnosa Srbije i Rusije i konstatacije da su se energetske veze dvije zemlje produbile od početka ruske invazije na Ukrajinu Vučić je rekao da je trgovinska razmjena Srbije i Rusije duplo manja nego što je bila i da se Beograd trudi da diverzificira energetske izvore zbog čega je izgrađen interkonektor između Srbije i Bugarske.
“I dalje dobivamo velike količine plina iz Rusije”
“Zato smo počeli, ne samo da pregovaramo, već i da kupujemo plin od Azerbejdžana, ali i dalje dobivamo velike količine plina iz Rusije“, rekao je Vučić.
Govoreći o sankcijama Rusiji, rekao je da Srbija sama odlučuje.
“Kao što vidite, imam samo jednu stolicu. Nema dvije stolice. A naša stolica je da to znači da sami donosimo odluke. To znači da smo podržali Ukrajinu kada je u pitanju humanitarna pomoć, financijska“, rekao je Vučić.
On je rekao da je u posljednje dvije i po godine s predsjednikom Rusije jednom razgovarao kada mu je Vladimir Putin čestitao telefonom 80. godišnjicu oslobođenja Beograda.
U odgovoru na pitanje o masakru počinjenom u Srebrenici tijekom rata, 1995. godine, kao i inicijativi da se taj zločin definira u UN-u kao genocid Vučić je naglasio da “nitko ne negira što se dogodilo u Srebrenici“. “Uvijek sam bio spreman priznati da je to bio strašan masakr“, kazao je Vučić i podsjetio da je otišao u Srebrenicu, sagnuo glavu i odao počast žrtvama, ali i da je tamo bio napadnut.
“Vjerujem u pomirenje u regiji”
Rekao je da su u UN-u kvalificiranje tog masakra kao genocid pokrenuli Nijemci i Bošnjaci kao političku inicijativu.
“Mi to smatramo političkom inicijativom. Kao što ste vidjeli, 109 zemalja dijeli naše stavove. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili neki drugi veliki zločini nisu prepoznati ili priznati kao genocid. A ako je riječ o suosjećanju, ako je riječ o odavanju počasti žrtvama, uvijek sam spreman to napraviti. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa koji će uvijek donositi nove političke sukobe i nove nevolje“, rekao je Vučić.
Negirao je da je i dalje prisutna velikosrpska ideologija i rekao da se u usvojenoj deklaraciji na skupu u Beogradu u potpunosti podržava sporazum iz 1995, i rekao da ponavlja da podržava teritorijalni integritet BiH “u skladu s međunarodnim javnim pravom i datumom sporazumu i teritorijalnom integritetu Republike Srpska u okviru BiH“.
Vučić je naglasio da Srbija ima svoje granice u skladu s ustavom i međunarodnim pravom. “Uvijek sam bio spreman priznati da je to bio strašan masakr“, kazao je Vučić i podsjetio da je otišao u Srebrenicu, sagnuo glavu i odao počast žrtvama, ali i da je tamo bio napadnut.
“Vjerujem u pomirenje u regiji”
Rekao je da su u UN-u kvalificiranje tog masakra kao genocid pokrenuli Nijemci i Bošnjaci kao političku inicijativu.
“Mi to smatramo političkom inicijativom. Kao što ste vidjeli, 109 zemalja dijeli naše stavove. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili neki drugi veliki zločini nisu prepoznati ili priznati kao genocid. A ako je riječ o suosjećanju, ako je riječ o odavanju počasti žrtvama, uvijek sam spreman to napraviti. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa koji će uvijek donositi nove političke sukobe i nove nevolje“, rekao je Vučić.
Negirao je da je i dalje prisutna velikosrpska ideologija i rekao da se u usvojenoj deklaraciji na skupu u Beogradu u potpunosti podržava sporazum iz 1995, i rekao da ponavlja da podržava teritorijalni integritet BiH “u skladu s međunarodnim javnim pravom i datumom sporazumu i teritorijalnom integritetu Republike Srpska u okviru BiH“.
Vučić je naglasio da Srbija ima svoje granice u skladu s ustavom i međunarodnim pravom. Govoreći o odnosu Beograda i Prištine rekao je da u procesu normalizacije nije traženo de facto priznanje Kosova i da “tako nešto nigdje nije ni napisano ni rečeno“.
“Normalizacija znači da živimo u miru, stabilnosti, spokoju, da imamo slobodnu trgovinu robe, kapitala, ljudi, usluga, da razvijamo naše poljoprivrede, da počnemo razgovarati o različitim pitanjima i da ih pokušamo riješiti“, rekao je Vučić.
On je istaknuo i da su mir i stabilnost na Kosovu i Metohiji pitanje za one koji su “otvorili Pandorinu kutiju”.
Predsjednik Srbije je naveo da je promijenio mnoge stavove, ali i da nije promijenio pogled na, kako je rekao, nezakonite radnje koje se poduzimaju protiv Srbije, jer se poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, a pitanje je zašto je Srbija bombardirana bez odluke Savjeta sigurnosti UN-a.
“Neću se s vama složiti kada je riječ o događajima na prostoru bivše Jugoslavije”
Upitan što se promijenilo od njegove političke pozicije u mladosti i članstva u Srpskoj radikalnoj stranci, koja je kako je rekao tijekom raspada Jugoslavije zastupala ideologiju Velike Srbije, i sada kao lidera druge stranke i predsjednika zemlje, rekao je da se svakako promijenio.
“Stariji sam 30 godina i svakako sam se promijenio, ali iako se neću s vama složiti kada je riječ o događajima na prostoru bivše Jugoslavije, kao i ulozi koju su u tome imale zapadne zemlje i neke druge, mijenjajući se shvatio sam da je ekonomija od ključne važnosti za budućnost zemlje, a nemoguće je bilo što napraviti ako nemate mir i stabilnost“, rekao je Vučić za BBC.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






