Svijet
Je li australska zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina dobra odluka?

Kirra Pendergast svake godine razgovara s tisućama tinejdžera kao edukatorica o kibernetičkoj sigurnosti. Ona zna čemu su izloženi online – razmjena poruka, maltretiranje, seksualno iznuđivanje, prijetnje – ali ništa je nije pripremilo za animozitet s kojim se nedavno suočila u sobi punoj učenika u dobi od 12 i 13 godina.
Trebala je održati tri predavanja u jednoj australskoj školi, ali nakon samo nekoliko minuta prvog predavanja sesije, grupa dječaka počela je izvikivati uvrede o ženama prikazanim na njenoj prezentaciji, koje su uobičajene među mizoginim online influencerima.
Nastavnici su ih pokušali ušutkati, a onda je djevojka u prvom redu izgovorila komentar pun psovki zbog kojeg se Pendergast slomila i u suzama pobjegla iz prostorije, piše CNN.
“Ne mogu vjerovati da ovdje plačem. Vjerujem da je ponašanje kojem sam danas svjedočila u potpunosti potaknuto stvarima koje su učenici vidjeli na internetu. Zapravo, sigurna sam da je tako i da se to mora promijeniti”, rekla je Pendergast u selfie videu snimljenom ubrzo nakon toga u njezinom automobilu. Pendergast je osnivačica i izvršna direktorica globalne tvrtke za edukaciju o kibernetičkoj sigurnosti Safe on Social i nekoć se protivila zabrani društvenih medija za djecu, ali sada se potpuno slaže: “Prošla sam kroz apsolutno sve argumente i za svaki sam imala protuargument. A onda sam shvatila da to jednostavno treba zabraniti.”
Australska vlada se nada da će ovog tjedna prva u svijetu usvojiti zakon koji omogućava brisanje korisničkih računa društvenih medija – uključujući Snapchat, TikTok, Facebook, Instagram, Reddit i X – s uređaja djece mlađe od 16 godina.
Ako zakon bude usvojen, sudovi mogu donijeti novčane kazne od 32 milijuna dolara tvrtkama društvenih medija za koje se utvrdi da nisu poduzele razumne korake da spriječe djecu u korištenju njihovih usluga. Vlada ne govori tehnološkim tvrtkama kako to učiniti, ali očekuje da usvoje tehnologiju provjere dobi. To otvara probleme privatnosti za koje je vlada rekla da će se riješiti donošenjem zakona.
Kritičari skeptični
Ali kritičari su i dalje skeptični. Kažu da je to ishitreni zakon potaknut političkim motivima uoči parlamentarnih izbora, koji bi mogao gurnuti djecu koja krše pravila dublje u neregulirana područja interneta. Zagovornici zakona kažu da je vrijedan donošenja ako spasi jedan život.
Posljednjih mjeseci još su se dvije mlade djevojke našle na rastućem popisu djece koja su si oduzela život nakon zlostavljanje na internetu.
U rujnu je umrla Charlotte O’Brien, a zatim i Ella Catley-Crawford – obje su imale 12 godina – a njihove obitelji kažu da su bile na meti nasilnika koji su im se izrugivali preko Snapchata. U Ellinom slučaju, druge djevojke su je navodno zavarale pretvarajući se da su netko drugi u aplikaciji i širile privatne snimke koje je slala.
“Maltretiranje na društvenim mrežama je stvarno”, napisala je njena obitelj podebljanim slovima na GoFundMe stranici postavljenoj za prikupljanje novca za njezin sprovod.
Charlotteini roditelji Matthew Howard i Kelly O’Brien pridružili su se kampanji za zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Postupaju prema Charlotteinom posljednjem zahtjevu – apelu da potaknu i šire svijest o online zlostavljanju.
Otputovali su u Canberru kako bi premijeru predali peticiju koju je tada potpisalo 124.000 ljudi – najveću na svijetu na tu temu – kojom se poziva na podizanje dobne granice za društvene medije s 13 na 16 godina.
“Sve pogreške koje naprave emitiraju se odmah cijeloj grupi”
Dr. Danielle Einstein, klinička psihologinja i spisateljica, kaže da se škole kreću minskim poljem interakcija koje se odvijaju online, izvan školskih sati, na platformama koje su izvan njihovog dosega: “Učitelji su pod velikim pritiskom da riješe činjenicu da je kultura potkopana društvenim mrežama, ovom vrstom zlonamjernog ponašanja kojem se suptilno dopušta postojanje, samo zato što ga je teško zaustaviti”.
Einstein podržava zabranu društvenih medija jer vjeruje da mobiteli i grupni chatovi zamjenjuju interakcije licem u lice koje djecu uče kako se povezati s ljudima i riješiti sukobe: “Sve pogreške koje naprave emitiraju se odmah cijeloj grupi. Oni nemaju priliku napraviti te male pogreške, a da one ne postanu važne.”
Dogovor između glavnih političkih stranaka nije baš čest slučaj u Australiji, ali po ovom pitanju one predstavljaju ujedinjenu frontu. Liberalna oporbena stranka predložila je dobnu granicu za društvene medije u lipnju, što su podržali premijer, zatim svi savezni i provincijski dužnosnici.
“Želim razgovarati s australskim roditeljima. Prečesto društveni mediji uopće nisu društveni i to svi znamo. Istina je da to šteti našoj djeci i to moramo prekinuti”, rekao je premijer Anthony Albanese u videu objavljenom na Instagramu, jednoj od meta zabrane.
Dany Elachi i njegova supruga prije nekoliko godina poklekli su pred zahtjevima svoje kćeri da koristi njihov stari mobitel. Imala je tada 10 godina. “U roku od nekoliko tjedana vidjeli smo da je to preuzelo njezin život. Mislim da je kap koja je prelila čašu bilo slanje i primanje poruka u ponoć. Odlučili smo da to ne može ići tako još 10 godina”, rekao je Elachi za CNN.
Pokrenuli su Heads Up Alliance kako bi potaknuli druge roditelje da odgode kupnju mobitela svojoj djeci. Elachi kaže da nema sumnje da društveni mediji štete australskoj djeci.
“Djeca koja su se počinila samoubojstva ostavljaju oproštajne poruke u kojima piše da su društveni mediji igrali ulogu u njihovoj smrti. A mi još uvijek raspravljamo o tome jesu li društveni mediji štetni za mentalno zdravlje naše djece”, kaže Elachi.
Za mnoge stručnjake nisu sporni negativni učinci društvenih medija, već to je li potpuna zabrana pravi odgovor. U listopadu je više od 140 stručnjaka poslalo je zajedničko pismo australskoj vladi u kojem kažu da je zabrana oštar odgovor zbog kojeg tehnološke tvrtke više neće ulagati u zaštitu djece na internetu.
Povjerenstvo koje istražuje društvene medije u Australiji složilo se sa stručnjacima i u svom konačnom izvješću nije pozivalo na zabranu. Umjesto toga, preporučeno je da se zakoni promijene kako bi se “digitalne platforme stavile pod australsku jurisdikciju”, te da sve promjene koje utječu na mlade trebaju biti “dogovorene s mladima”.
“Zabrana neće donijeti olakšanje koje roditelji traže”
Amanda Third, voditeljica Istraživačkog centra Young and Resilient na Sveučilištu Western Sydney, kaže da je za mnogu djecu trenutna dob od 13 godina za prijavu posve prikladna.
“Ideja o zabrani primamljiva je roditeljima, jer im se čini da će se tako riješiti jedne brige. Zabrana neće donijeti olakšanje koje roditelji očekuju. Društvene mreže ostat će ključan dio roditeljstva i u budućnosti”, objašnjava Third, koja vjeruje da su pozivi na zabranu motivirani političkim i ekonomskim pitanjima.
U svojoj prošlotjednoj objavi, vlasnik X-a Elon Musk ukazuje da je predloženi zakon pretjerana vladina intervencija. Samoproglašeni “apsolutist slobode govora” i blizak saveznik novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, objavio je da se zabrana “doima kao skriveni način za kontrolu pristupa internetu za sve Australce”.
Svijet
Talijani o buri koja je puhala ovih dana: “Ona je lijek za cijeli Mediteran”

Talijansko utočište za divlje životinje Area Marina Protetta Miramare objavilo je da je bura koja je ovih dana zahvatila Tršćanski zaljev zapravo lijek za cijeli Mediteran.
Njihovo objašnjenje prenosimo u cijelosti. “Jeste li znali da je bura koja je proteklih dana zahvatila Tršćanski zaljev lijek za cijeli Mediteran?
Kad ovaj katarzični vjetar snažno puše na našem moru, pokreće struju hladne i slane vode koja se, budući da je gušća, spušta u dubine i klizi uz talijanske obale prema Otrantu, privlačeći s juga topliju i manje slanu vodu. Iz ove prve “razmjene” nastaje jadranska cirkulacija. No tu nije kraj.
Jer kada gusta voda izazvana burom dođe do Otranta, spaja se sa sličnom tirenskom strujom koja dolazi iz Lavljeg zaljeva: te dvije istinske sile prirode zajedno s dna Sredozemlja “kreću” prema Gibraltarskom tjesnacu i kad prođu, privlače vodu iz Atlantskog oceana.
Bez ove dvije struje, ukratko, naše more bilo bi mrtvo more”, poručuju iz ovog talijanskog utočišta.
Svijet
Von der Leyen: Dat ćemo zemljama EU da se više zadužuju kako bi davale više za obranu

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Europa mora usvojiti “mentalitet hitnosti” kada je riječ o sigurnosti i najavila da namjerava olabaviti stroga pravila zaduživanja kako bi europske države povećale investicije u obranu.
Želi da se olabave pravila zaduživanja da članice mogu više novca davati za obranu
“To će članicama omogućiti da značajno povećaju izdvajanja za obranu”, rekla je von der Leyen na konferenciji o sigurnosti u Münchenu. Po sadašnjim pravilima, proračunski manjak ne smije prelaziti tri posto a javni dug 60 BDP-a.
“Moramo usvojiti taj mentalitet hitnosti”, koji smo imali kada smo nabavljali cjepiva za koronavirus, istaknula je šefica izvršnog tijela EU.
Po njezinim riječima, blok danas na obranu troši oko dva posto GDP-a i prošle je godine povećao izdvajanja s 200 na 320 milijardi eura.
“Ali morat ćemo to značajno povećati. Rast s dva na tri posto značio bi stotine milijardi novih ulaganja”, rekla je Von der Leyen i najavila veće investicije iz zajedničkih fondova, uključujući Europsku investicijsku banku koja po sadašnjim pravilima ne smije kreditirati vojne projekte. Govoreći o Ukrajini, rekla je da je Europa, koja je toj zemlji dosad pomogla sa 130 milijardi eura, može osigurati trajan mir zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
“Predsjednik Volodimir Zelenski spreman raditi na miru koji poštuje žrtvu njegove zemlje i palih sunarodnjaka. “(Ruski predsjednik Vladimir) Putin mora pokazati da mu nije u interesu prolongirati rat, nego da je odustao od ambicije da uništi Ukrajinu. Neuspjeh Ukrajine bi oslabio i Europu i SAD”, rekla je.
Odgovorila na Trumpovu najavu
Odgovarajući na planove Trumpove administracije za uvođenjem carina Uniji, Von der Leyen je istaknula da trgovinski ratovi nemaju smisla i da carine pogađaju ljude s obje strane Atlantika.
“Neopravdane carine EU-u neće ostati bez odgovora. Koristit ćemo sve alate da obranimo naše interese i zaštitimo naše potrošače. Želimo dogovor koji je dobar za sve”, rekla je.
Svijet
Airbnb na kraju prošle godine imao veliki skok prihoda

Američka digitalna platforma za rezervaciju smještaja Airbnb izvijestila je o dvoznamenkastom skoku prihoda i u četvrtom tromjesečju, uz skok vrijednosti rezervacija i blago podignute cijene.
U razdoblju od listopada do prosinca prihod mu je poskočio za 11.8 posto, na 2.48 milijardi dolara, pokazalo je poslovno izvješće objavljeno jučer, što znači da je blago nadmašio gornju granicu najavljenog raspona. Kompanija je tako i četvrto prošlogodišnje tromjesečje zaključila s dvoznamenkastim rastom prihoda. Na početku 2024. bio je poskočio za 18 posto, a u proljetnom i ljetnom tromjesečju za otprilike 10 posto.
Prihodi su im na kraju prošle godine pratili tempo povećanja vrijednosti rezervacija, na 17.6 milijardi dolara.
Rast rezervacija i prihoda po noćenju
Prosječni prihod po noćenju porastao je pak samo jedan posto u odnosu na kraj 2023. godine i iznosio je 158 dolara. Kada se isključe promjene valutnih tečajeva uvećan je za dva posto, ponajprije zbog podignutih cijena, navode u Airbnb-ju.
Na platformi je u četvrtom tromjesečju rezervirano 111 milijuna noćenja i “iskustava”, za 11 posto više nego godinu dana ranije. Najveći skok bilježile su latinoamerička i azijsko-pacifička regija, za više od dvadeset posto. U regiji koja obuhvaća Europu, Bliski istok i Afriku rezervacije su porasle za nekih 12 posto. Prosječni prihod po noćenju bio je viši za šest posto nego na kraju 2023. godine zbog viših cijena, stoji u izvješću.
Očekuju novi rast
Airbnb je četvrto prošlogodišnje tromjesečje zaključio s neto dobiti od 461 milijun dolara. Na kraju 2023. godine bio je poslovao s neto gubitkom od 349 milijuna dolara.
Prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije porasla je za četiri posto, na 765 milijuna dolara.
U prva tri ovogodišnja mjeseca očekuju za četiri do šest posto veći prihod nego lani, u rasponu od 2.23 milijarde do 2.27 milijardi dolara. Napominju ipak da je usporedba s 2024. nepovoljna budući da Uskrs ove godine pada u travnju i da je prošla godina bila ‘prijelazna’.
Kada se isključe kalendarski faktori i promjene valutnih tečajeva, prihod bi u prvom ovogodišnjem tromjesečju trebao biti veći 10 do 12 posto nego lani, procjenjuju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NISTE SVE KUPILI? Pogledajte radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin3 dana prije
ŠPICA!
-
Svijet1 tjedan prije
Jedan trgovački lanac počeo naplaćivati 12 eura za ulazak u poslovnicu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…