Hrvatska
Kampanja za EU izbore – tko je koliko potrošio? Most zakasnio s izvješćem
Stranke i nezavisni kandidati čije su liste sudjelovale na lipanjskim izborima za Europski parlament ukupno su na promidžbu potrošili 1,4 milijuna eura, pokazuje nadzor Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji u financiranju izborne promidžbe nije našao većih nepravilnosti.
Potrošilo se manje nego prije pet godina, no treba imati na umu da su se 2019. za mjesto u Europskom parlamentu natjecale 33 kandidacijske liste, osam više nego ove godine, kada ih je bilo 25, a izborni su sudionici, preračunato, tada potrošili oko 2, 2 milijuna eura.
Na medijsko oglašavanje 308 tisuća eura
U odnosu na nadzor od prije pet godina, DIP-ov je ovogodišnji nadzor detaljniji, uz ostalo, u njemu se vidi koliko su stranke, odnosno koalicije i nezavisni kandidati, potrošili na medijsko oglašavanje, a koliko na oglašavanje na društvenim mrežama.
Na medijsko, odnosno oglašavanje na radiju, televiziji, portalima i u novinama, 25 listi i 300 kandidata potrošeno je 308 tisuća eura, što je 22 posto ukupnih izbornih troškova.
Kandidati su se najviše predstavljali na radiju (35, 6 posto), pa na portalima (32,7) i televiziji (29 posto), a najmanje u novinama (2, 6 posto) za što je potrošeno niti osam tisuća eura. Za oglašavanje na radiju potrošeno je 110 tisuća eura, za ono na portalima 100 tisuća, a za televizijsko oglašavanje 90 tisuća eura.
Na društvene mreže 218 tisuća eura
Na oglašavanje na društvenim mrežama stranke, koalicije i nezavisni kandidati su potrošili 218 tisuća eura, što čini 15, 6 posto njihovih ukupnih troškova.
DIP-ov nadzor je otkrio niz zanimljivosti, primjerice, da neki izborni sudionici, poput Ričarda nezavisnog i Umirovljenika zajedno, nisu imali ni primitaka, ni troškova za promidžbu.
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) nije pak trošila na oglašavanje na društvenim mrežama, a Republika na medijsko oglašavanje.
Na društvenim mrežama malo se oglašavala i stranka Pravo i pravda (PIP) Mislava Kolakušića, na to je potrošila samo 0,5 posto od 12.500 eura koliko je ukupno potrošila. U strukturi njenih troškova medijskog oglašavanja, najviše je bilo zastupljeno oglašavanje na elektroničkim portalima.
Mjeri li se samo postotcima, na oglašavanje na društvenim mrežama najviše je potrošio Most, 32 posto od ukupno potrošenih 120 tisuća eura. Možemo je na društvene je mreže potrošila gotovo petinu od oko 75 tisuća eura, SDP-ova koalicija 16 posto od 335 tisuća eura, a HDZ-ova 14 posto od 523 tisuće eura, koliko je potrošila za izbore za EP.
DIP je nadzorom utvrdio da su izborni sudionici za promidžbu raspolagali sa ukupno 1,4 milijuna eura, te da su glavninu sredstava činila njihova vlastita sredstva (oko 1, 2 milijuna), a da su manji dio dobili od donatora (203 tisuća eura), mahom fizičkih osoba.
Prije pet godina, 33 izborna sudionika za izbore su imali oko 2 milijuna eura, 286 tisuća eura donacija, ostatak su bila njihova vlastita sredstva.
‘Grešaka’ manje nego prije pet godina
Iako je i na ovim izborima DIP pronašao ‘greške’ u financiranju izborne promidžbe, njih je, u odnosu na prije pet godina, bitno manje.
Nadzorom je tako, utvrdio da mu Most u zakonskom roku nije dostavio cjeloviti Financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe, a da je u dostavljenom kao troškove naveo iznos od 213 eura, iako se oni ne odnose na izbore, a propustio je prikazati trošak od 2,65 eura.
Utvrdio je da mu stranke Odlučnost i pravednost (OIP) i Agrarna stranka– Pokret za Hrvatsku poljoprivredu nisu u zakonskom roku, sedam dana prije izbora, dostavile izvješća o primljenim donacijama, o troškovima te o iznosu cijene i ostvarenog popusta za medijsko oglašavanje, a da su izvan tog roka to učinile stranke Dalmatinska akcija, Javno dobro, Zelena alternativa – ORaH, te lista nezavisnog Ladislava Ilčića.
O utvrđenim povredama zakona, a za koje je propisana prekršajna sankcija, DIP će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







