Connect with us

Hrvatska

Evo koliko iznose “povišice” svih umirovljenika: Najviše njih dobit će 32 eura

Objavljeno

-

Usklađivanje od 7,46 posto na prosječnu mirovinu od 535 eura donosi oko 40 eura više. Kako je takav podatak preopćenit, objavljen je izračun kolika će povišica stići svim umirovljenicima. Njih nešto manje od milijun, prema općim propisima, podijeljeno je u 17 razreda po visini primanja. Usklađivanje će im donijeti od svega tri pa do 131 euro. Najviše će ih pak dobiti 32 eura ‘povišice’.

Hrvatska isplaćuje nešto manje od milijun mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Među 944.460 takvih korisnika nema onih prema međunarodnim ugovorima, kao ni dijela mirovina prema posebnim propisima, poput onih braniteljskih, vojnih, policijskih i slično. Prosječna mirovina svih korisnika prema općim propisima je 535 eura. Takva mirovina rast će za oko 40 eura, s obzirom na to da srpanjsko usklađivanje mirovina donosi 7,46 posto. Mirovine svih ovih korisnika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dijeli u 17 razreda prema prosječnim primanjima, što daje jasniju sliku o povišicama koje stižu u rujnu, piše Mirovina.hr. 

Najviše umirovljenika dobit će 32 eura ‘povišice’

Samo 50 eura u prosjeku mjesečno dobiva 1.972 umirovljenika. Njima će usklađivanje donijeti tek oko 3 eura više. Prosječnih 117 eura prima 5.737 korisnika, a stiže im oko 8 eura povećanja. Sa 177 eura u prosjeku živi 23.530 starijih građana koji će sada dobiti 13 eura, dok 233 eura prima 71.997 građana sa 17 eura povišice. Mirovinu od prosječnih 306 eura dobiva 88.617 građana, a bit će im veća za oko 22 eura. S 370 eura svakog mjeseca u prosjeku preživljava 111.548 umirovljenika, a mirovina će im biti ‘deblja’ za 27 eura.

Tako dolazimo do dvije najbrojnije skupine umirovljenika s iznosima mirovina. Njih 133.224 prima u prosjeku 432 eura, a stižu im 32 eura više. Također, 123.356 korisnika ostvaruje 507 eura, a usklađivanje im nosi oko 37 eura. Kako prosječna mirovina dalje po razredima raste, tako se smanjuje broj njezinih korisnika. Mirovinu od 568 eura prima 86.153 osoba, a sada će dobiti 42 eura više, dok 80.248 korisnika ima u prosjeku 633 eura, uz 47 eura više na isplati u rujnu, s razlikom usklađivanja za srpanj.

Četiri kategorije s mirovinama od 1.267 do 1.766 eura

Prosječnih 729 eura dobiva 96.617 građana, a sada će na računu imati 54 eura više. S 858 eura živi 55.055 umirovljenika, a povećanje im iznosi 64 eura. Mirovinu od 983 eura dobiva 31.881 osoba, uz povećanje od 73 eura. Posljednja četiri razreda prema visini primanja premašuju tisuću eura. Tako od 1.130 eura živi 13.542 korisnika, a sada će imati 84 eura više. Prosjek od 1.267 eura ostvaruje 8.249 umirovljenika, a usklađivanje im donosi oko 94 eura. Stižemo do prosjeka od 1.421 eura mirovine, na koju dolazi 106 eura usklađivanja za 5.457 korisnika. Posljednja skupina s najvećim prosjekom mirovine od 1.766 eura obuhvaća 7.277 građana, a ovo im povećanje donosi nemalih 131 euro više.

Kako smo već pisali ovdje, prema vrstama mirovina najmanje će dobiti oko 270.000 korisnika najniže mirovine, svega 27 eura u prosjeku. Brk će najviše omastiti nekadašnji sabornici i članovi Vlade, kojima stiže 152 eura, što je i više nego dovoljno za janjetinu. Braniteljima (ZOHBDR) stižu 84 eura više, a građanima u invalidskoj mirovini svega 29 eura.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. GTJ

    28. kolovoza 2024. at 9:19

    Woooooow! Krećem na put oko svijeta! Fakat ne znam kako toliku” lovu” potrošiti !!!!!

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu