Hrvatska
Ugostitelji na mukama, manjka im konobara. “Ove strane koristimo kao dronove. Na kraju bude – daj što daš.”

Na listi deset trenutno najtraženijih zanimanja, formiranoj prema poslovima ponuđenima putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), konobari su na drugom mjestu, iza prodavača.
Trenutno na stranici HZZ-a nešto je više od 730 oglasa za poslove u kojima se traže konobarice i konobari. Uvjerljivo najviše je tih oglasa za poslove na Jadranu, što govori o približavanju turističke sezone kada manjak konobarica i konobara najviše dolazi do izražaja, iako je proteklih godina postao izražen posvuda čak i mimo turističke sezone.
U nekim oglasima koje je objavio HZZ, poslodavci uglavnom traže jednog ili dvoje radnika za konobarske poslove, ali ima i onih u kojima poslodavci traže desetke konobarica i konobara. Uočili smo oglas poslodavca iz Nina koji traži njih čak 40 za rad na određeno u ljetnoj sezoni.
“Kad krenu lukrativne ponude za sezonu…”
Čini se da kadrovske “rupe” u ugostiteljstvu ne uspijeva zakrpati ni uvoz stranih radnika. Prema podacima HZZ-a, lani je do konca studenoga u Hrvatskoj radilo 147.593 stranih radnika. Od toga je konobara bilo 9578, a pomoćnih konobara 5504. Prosječna plaća pomoćnih konobara iz tog kontigenta stranih radnika je 601 euro, a konobara 669 eura.
No čak i s konobarima “iz uvoza”, domaćim ugostiteljima nedostaje radnika. U kontinentalnim dijelovima taj problem biva još veći kako se približava turistička sezona jer će, tražeći bolju zaradu, mnogi postati “sezonci” na Jadranu.
“Još smo u dijelu sezone dok su ljudi još ovdje pa imamo dovoljno radnika. Ali, sa zebnjom razmišljamo što će biti kada krenu lukrativne ponude za sezonu i kako ćemo onda zadržati ljude. Ta se situacija ponavlja već treću ili četvrtu sezonu. Trebat ćemo upotrijebiti sva znanja i strategije kako bi motivirali ljude da nam ne odu raditi sezonu na Jadranu”, kazao nam je Gordan Šestić, predsjednik Udruge ugostitelja Grada Osijeka.
Osječki ugostitelj: Ljeti teško zadržavamo ljude
U Osijeku su neto plaće konobara oko 900 eura, a time je teško konkurirati sezonskim ponudama i s Jadrana i iz Zagreba.
“Ovdje je razina cijena puno manja. Kave su nam još uvijek 1,50 ili 1,60 eura za razliku od Zagreba i Jadrana,a uvjeti poslovanja su nam isti, porezi su isti. Situacija je vrlo teška i teško je pronaći model za zadržati ljude koji žele ići raditi na sezonu”, napominje predsjednik osječke Udruge ugostitelja.
U toj situaciji, dodaje, osječki se ugostitelji oslanjaju na radnike koji su imaju obitelj, riješeno stambeno pitanje i stalni posao. Oni se teže odlučuju za iscrpljujući sezonski rad na Jadranu.
“Budući da je Osijek i studentski grad, ljeti se možemo osloniti i na studente. Lani je bilo jako izazovno, ali uspjeli smo prebroditi ljeto, a ove godine čeka nas isti scenarij. Kolege pomalo razmišljaju i o strancima kojih u Osijeku još nema u značajnijem broju na konobarskim poslovima, ali ih ima u kuhinjama i na pomoćnim poslovima. Mislim da će se taj trend pojačati jer kad dođete pred izbor zaposliti nekoga ili privremeno zatvoriti lokal, onda bude “daj što daš” pa zaposliš ljude bez obzira na iskustvo, znanje, poznavanje jezike i druge stručne kvalitete”, kazao nam je Šestić.
“Bazen ljudi presušio je za vrijeme covida”
I na drugoj, jadranskoj strani Hrvatske, ugostitelji koji ne rade samo sezonski muku muče s traženjem i zadržavanjem radnika.
“Imamo jako malo kadra i jako velike potrebe u sezoni. A onaj kadar izvana loše je kvalitete, tako da krpamo rupe. Uopće nije bitno odakle dolaze – iz Hrvatske, BiH ili Gvatemale, stvar je u tome da su ti ljudi ovdje došli bez potrebne edukacije odraditi najbolje što mogu koliko stignu i što stignu, jer nisu roboti”, kaže nam Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.
Domaći bazen radnika, uglavnom iz Slavonije, koji su dolazili raditi na Jadran ispraznio se, kaže. Otišli su u Irsku i Njemačku.
“Taj bazen ljudi presušio za vrijeme covida. Samo u Njemačkoj sada je više radno sposobnih Hrvata nego što smo u Hrvatsku uvezli stranih radnika. Za sve nas bi stoga bilo dobro da im stvorimo što bolje radno okružje i ugodnu životnu sredinu, nego da imamo stihijsku emigraciju. A upravo tako, stihijski, uvozimo radnike koji ne znaju naš jezik ni običaje. Doslovno ih koristimo kao dronove, što je loše i za njih i za nas”, smatra Jakominić.
Riječki ugostitelj: Prejaka sezonska konkurencija
Na pitanje koliku neto plaću konobarima mogu ponuditi ugostitelji na Kvarneru, Jakominić kaže da se oni čiji lokali rade cijelu godinu ne mogu nositi s konkurencijom onih koji rade samo u špici turističke sezone.
“Oni su u boljoj poziciji jer ne rade na tržištu, imaju puno veću razliku u cijeni i ostvaruju strahovite promete u tih 90 dana, a onih preostalih 270 dana nemaju troškova. Ja koji radim cijelu godinu ne mogu ni prismrditi plaći koju može ponuditi netko tko radi samo tri mjeseca u špici sezone. Nama je problem ponuditi konkurentne plaće jer su troškovi poslovanja u Hrvatskoj strašni – od najma prostora do poreza koje treba platiti. A ne možete taj trošak prebaciti na proizvode, jer tko bi vam normalan platio kavu 3 eura?”
Neto plaća koju ugostitelji na Kvarneru mogu ponuditi konobarima u lokalima koji nisu prstižni i na prstižnim mjestima je 1000 eura.
“Ali ni tih 1000 eura više nije dovoljno za život i to je sve veći problem jer onda ovisite o studentima ili ljudima koji su nemabiciozni u ovom poslu”, kazao nam je šef Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.
Hrvatska
MORH zapošljava: Objavljen novi natječaj, pogledajte koji su uvjeti

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 26. ožujka 2025. godine javni natječaj za prijam 10 kandidata/kandidatkinja za časnike/časnice – vojne pilote.
Kandidati trebaju imati završen najmanje sveučilišni prijediplomski studij ili stručni studij bilo kojeg usmjerenja te ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.
Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2025. godine navršavaju najviše 27 godina života. Kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja bit će upućeni na dragovoljno vojno osposobljavanje, a prije upućivanja, trebaju prethodno uspješno završiti pripremno osposobljavanje (selekcijsko letenje).
Također, prije upućivanja na osposobljavanje kandidati prolaze posebni odabirni postupak, a kriteriji i postupak za utvrđivanje uvjeta propisani su Zakonom i Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 37/24 i 84/24).
Po uspješnom okončanju dragovoljnog vojnog osposobljavanja, odabrani kandidati za časnike vojne pilote bit će upućeni na Temeljnu časničku izobrazbu, a nakon završetka iste kandidati će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin te će biti raspoređeni na časničku dužnost.
Mjesto osposobljavanja i mjesto službe je teritorij Republike Hrvatske, a uz vlastoručno potpisanu prijavu potrebno je priložiti:
- životopis,
- dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome),
- potvrdu odnosno ispis iz elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosa koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
- dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice ili osobne iskaznice),
- rodni list i
- dokaz da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).
Rok za podnošenje prijave na natječaj je 14 dana od dana objave u Narodnim novinama.
Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta dostavljaju se u Središnjicu za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne obavijesti kandidati mogu dobiti na broj telefona: 01/3784-636 i 01/3784-812.
Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.
Hrvatska
Plenković: Cijene struje i plina i grijanja ostaju iste do jeseni, svakom umirovljeniku stiže 50 eura

Država će za osmi paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva izdvojiti 296 milijuna eura, rekao je u srijedu na vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost paketa iznosi 296,2 milijuna eura, a obuhvaća niz ciljanih mjera za koje se očekuje da će imati učinak na kućne budžete građana, poslovanje malih poduzeća, javne i neprofitne institucije, studente, umirovljenike, branitelje i poljoprivrednike.
Za cjenovno pristupačnu energiju namijenjeno je 140 milijuna eura. Postojeće mjere produžuju se do 30. rujna ove godine, čime se osiguravaju nepromijenjene cijene električne energije za kućanstva, kao i za mikro, male i srednje poduzetnike s potrošnjom do 250 tisuća kilovatsati, stabilne cijene plina i toplinske energije za građane i javne ustanove poput vrtića, škola, bolnica, domova za starije i druge, rekao je Plenković.
Potpore umirovljenicima iz “osmog paketa” vrijedne su 62,5 milijuna eura. Svi umirovljenici i korisnici nacionalne naknade koji su bili u isplati za veljaču 2025. dobit će jednokratnu isplatu od 50 eura. To se odnosi na više od 1,2 milijuna korisnika. Isplata će se obaviti najkasnije do kraja travnja. Ovo je jedanaesti paket pomoći za umirovljenike u posljednje četiri godine, čime ukupna vrijednost potpore iznosi 773,5 milijuna eura.
Za 105 tisuća socijalno najugroženijih korisnika, osigurane su mjesečne naknade za troškove energije energiju u iznosu od 70 eura, u razdoblju od travnja do rujna. Za to je osigurano 62,2 milijuna eura.
Za oko 15 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja osigurana je jednokratna potpora od sto eura, kao pomoć u ublažavanju rasta životnih troškova. Ukupna iznos naknade je 1,5 milijuna eura.
Potpore za javni prijevoz ukupno su vrijedne deset milijuna eura pri čemu se subvencionira 0,16 eura po litri dizela za prijevoznike. Ideja je zaštititi putnike od mogućeg rasta cijena karata i omogućiti održavanje linija koje su manje isplative, ali nužne za život lokalnih zajednica.
Za potporu proljetnoj sjetvi namijenjeno je 20 milijuna eura. Namijenjena je poljoprivrednicima, za sufinanciranje proizvodnih troškova poput sjemena, gnojiva i goriva.
Nastavljaju se i potpore studentima te je 4,5 milijuna eura namijenjeno potporama studentskim centrima, čime se sprečava rast cijena studentske prehrane. Cijena obroka ostaje nepromijenjena za 111 tisuća studenata u 25 gradova i iznosi 0,86 eura.
“Ovo je cjelovit i ciljan paket kojim komažemo svima kojima je to u ovom trenutku potrebno i osiguravamo kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je premijer Plenković.
Posebno je naglasio pomoć umirovljenicima i onima koji teže žive.
Ukupna vrijednost svih dosadašnjih vladinih paketa pomoći građanima i gospodarstvu je prema njegovim riječima 8,3 milijarde eura.
Hrvatska
PROGNOZA / Kiši se ne vidi kraj, a stižu i olujni vjetar i zahlađenje

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno u većem dijelu zemlje, kiše i pljuskova ima uglavnom na srednjem i južnom Jadranu te na istoku zemlje.
U nastavku srijede kiše i pljuskova bit će i drugdje u unutrašnjosti, no u Dalmaciji lokalno može biti lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Bura će jačati prema večeri do olujnih razmjera, očekuju se poteškoće u prometu.
Vrlo vjerovito će biti i tijekom četvrtka te nestabilno. Najmanja vjerojatnost za oborinu je na sjeveru zemlje i na sjevernom Jadranu, dok su duž Jadrana i uz Jadran najvjerojatniji lokalno izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Temperature će biti niže.
Bura će u petak slabjeti, no ostaje nestabilno, česti će biti kiša i pljuskovi s grmljavinom. U najvišem gorju može zalepršati i koja pahulja snijega. Još će malo zahladnjeti.
Za vikend nestabilno, u subotu će biti češći kiša i pljuskovi u odnosu na nedjelju.
Čini se da će nestabilno početi i novi tjedan.
-
magazin4 dana prije
(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska7 dana prije
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
-
Sport3 dana prije
OBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića