Connect with us

Hrvatska

Hrvatska proglašena najsigurnijom zemljom, sigurnosni stručnjak objašnjava: “To je u našem mentalitetu”

Objavljeno

-

Hrvatsku se već neko vrijeme svrstava vrlo visoko ili čak u sam vrh lista najsigurnijih zemalja svijeta. Jednu takvu listu nedavno je objavio Numbeo, mrežna baza podataka o troškovima i kvaliteti života na kojoj je Hrvatska proglašena najsigurnijom europskom zemljom za hodanje ulicama noću.

Hrvatska je na toj listi prva sa stopom sigurnosti 75,04. Druga je Slovenija (74.33), a na trećem je mjestu Island (71.75) koji najčešće drži prvo mjesto na raznim listama najsigurnijih zemalja. Ova lista na kojoj je Hrvatska najsigurnija europska zemlja za ulične noćne šetnje sastavljena je na temelju percepcija ljudi koji su upisivali svoje dojmove.

Taj kriterij možda je suviše subjektivan i manjkav, ali Hrvatska vrlo dobro kotira i na drugim listama najsigurnijih zemalja gdje se u obzir uzima više različitih mjerila.

Mirna zemlja za noćnu šetnju

Primjerice, u veljači 2019. godine na listi koju je sastavio ugledni američki poslovni mjesečnik Global Finance Hrvatska je bila na 22 mjestu. U obzir su bili uzeti čimbenici rata i mira, osobne sigurnosti te rizika od prirodnih katastrofa. U studenome 2021. tvrtke International SOS And Control Risk Hrvatsku je ocijenila kao zemlju niskog sigurnosnog rizika.

U siječnju prošle godine, već spomenuti Numbeo također je rangirao zemlje po stupnju sigurnosti, ali uzimajući u obzir stopu kriminaliteta. Katar je tada imao najnižu stopu i slovio za najsigurniju zemlju svijeta, a Hrvatska je bila svrstana među 15 najsigurnijih. Prošlog ljeta proglašeni smo i za najsigurniju zemlju za turistička solo putovanja. A u siječnju ove godine, Institut za ekonomiju i mir sa sjedištem u australskom Sydneyju u svom je izvješću kreiranom prema indeksu globalnog mira (GPI) Hrvatsku također svrstao na visoko 14. mjesto.

“Nema turizma tamo gdje nije sigurno”

Za Hrvatsku su ti dobri rejtinzi na listama sigurnih zemalja naročito važni zbog činjenice da smo turistička zemlja, smatra stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.

“Sigurnost je jedna od ključnih stavki za razvoj turizma. Nema turizma tamo gdje se ljudi osjećaju nesigurnima, ma koliko imali vrhunsku uslugu, ambijent i okoliš. Nitko neće ići na odmor tamo gdje mora strepiti hoće li se nešto loše dogoditi njemu i njegovoj obitelji. S te strane, sigurnost je osnovni preduvjet za turizam“, kazao nam je Cvrtila.

Čak i činjenica da kroz Hrvatsku prolazi dosta ilegalnih migranata nema, po njegovom mišljenju, većih reperkusija po javnu sigurnost.

“To jest svojevrsna nesigurnost, ali kod nas nije bilo većih incidenata s ilegalnim migrantima. Razlog tomu je što se najveći broj njih i ne zadržava u Hrvatskoj i mi nismo zemlja primateljica. Da jesmo, vjerojatno bi imali sličnih problema – sigurnosnih, ekonomskih, socioloških i drugih kakve imaju zemlje u koje je stigao velik broj migranata. Tada nastaje problem s njihovim integriranjem i raste rizik nesigurnosti”, ističe Cvrtila.

Nije nam to iz bivše države, takav je mentalitet

Mnogi će u tumačenjima zašto je Hrvatska sigurna zemlja, posegnuti za tvrdnjom da je to recidiv iz Jugoslavije u kojoj se s mnogo samohvale govorilo da je “najsigurnija zemlja na svijetu” i da se nigdje nije moglo tako bezbrižno šetati noću.

“Ne mislim da je to nekakav ostatak prošlosti. Prije bih rekao da je stvar u našem mentalitetu, u tome da nismo nasilni. Ovdje se rijetko događaju nekakvi nasilni ispadi. Pogledajte samo nasilne prosvjede po Europi. Tamo spale pola grada jer im vlada želi produljiti radni vijek za dvije godine. Kod nas su ga produljili sedam godina, a da praktički nitko nije kročio na ulicu, kamoli radio nekakve nasilne prosvjede”, kaže Cvrtila.

K tomu, kaže, totalitarni i represivni sustavi poznati su po sigurnosti, a kao primjer navodi Sjevernu Koreju koja je, takoreći, zemlja bez kriminala.

“Sigurnost je najveća u takvim sustavima gdje je sve isprepleteno i premreženo sigurnosnim sustavom koji se ne bavi samo kriminalom, nego puno dublje zadire u prava i slobode građana. Mi, naravnom nismo takav sustav. Naš sustav javne sigurnosti prilično je liberalan”, dodaje.

Puno senzacionalizma u crnim kronikama

Često se slika o sigurnosti nekog grada ili zemlje stvara i prema količini vijesti u crnim kronikama koja ne mora uvijek biti u skladu sa stvarnom stopom kriminaliteta. Cvrtila ističe kako ima mnogo medijskog senzacionalizma prema kojemu netko može pomisliti da baš i nismo sigurna zemlja kako to govore svjetska istraživanja.

“Nekidan je u Zagrebu policija ganjala vozača u automobilu. Gledao sam prilog o tome na jednoj televiziji. Trajao je skoro 10 minuta, a nitko nije stradao, ništa nije spaljeno, ništa nije eksplodiralo… Atrakcija je bila što je deset policijskih vozila ganjalo taj jedan automobil, ali u sigurnosnom smislu nije se dogodilo ništa posebno”, kazao je Cvrtila.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice

Objavljeno

-

Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.

Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.

“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.

I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…

Objavljeno

-

By

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.

Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.

“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura

Objavljeno

-

By

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.

Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu