Hrvatsku se već neko vrijeme svrstava vrlo visoko ili čak u sam vrh lista najsigurnijih zemalja svijeta. Jednu takvu listu nedavno je objavio Numbeo, mrežna baza podataka o troškovima i kvaliteti života na kojoj je Hrvatska proglašena najsigurnijom europskom zemljom za hodanje ulicama noću.

Hrvatska je na toj listi prva sa stopom sigurnosti 75,04. Druga je Slovenija (74.33), a na trećem je mjestu Island (71.75) koji najčešće drži prvo mjesto na raznim listama najsigurnijih zemalja. Ova lista na kojoj je Hrvatska najsigurnija europska zemlja za ulične noćne šetnje sastavljena je na temelju percepcija ljudi koji su upisivali svoje dojmove.

Taj kriterij možda je suviše subjektivan i manjkav, ali Hrvatska vrlo dobro kotira i na drugim listama najsigurnijih zemalja gdje se u obzir uzima više različitih mjerila.

Mirna zemlja za noćnu šetnju

Primjerice, u veljači 2019. godine na listi koju je sastavio ugledni američki poslovni mjesečnik Global Finance Hrvatska je bila na 22 mjestu. U obzir su bili uzeti čimbenici rata i mira, osobne sigurnosti te rizika od prirodnih katastrofa. U studenome 2021. tvrtke International SOS And Control Risk Hrvatsku je ocijenila kao zemlju niskog sigurnosnog rizika.

U siječnju prošle godine, već spomenuti Numbeo također je rangirao zemlje po stupnju sigurnosti, ali uzimajući u obzir stopu kriminaliteta. Katar je tada imao najnižu stopu i slovio za najsigurniju zemlju svijeta, a Hrvatska je bila svrstana među 15 najsigurnijih. Prošlog ljeta proglašeni smo i za najsigurniju zemlju za turistička solo putovanja. A u siječnju ove godine, Institut za ekonomiju i mir sa sjedištem u australskom Sydneyju u svom je izvješću kreiranom prema indeksu globalnog mira (GPI) Hrvatsku također svrstao na visoko 14. mjesto.

“Nema turizma tamo gdje nije sigurno”

Za Hrvatsku su ti dobri rejtinzi na listama sigurnih zemalja naročito važni zbog činjenice da smo turistička zemlja, smatra stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.

“Sigurnost je jedna od ključnih stavki za razvoj turizma. Nema turizma tamo gdje se ljudi osjećaju nesigurnima, ma koliko imali vrhunsku uslugu, ambijent i okoliš. Nitko neće ići na odmor tamo gdje mora strepiti hoće li se nešto loše dogoditi njemu i njegovoj obitelji. S te strane, sigurnost je osnovni preduvjet za turizam“, kazao nam je Cvrtila.

Čak i činjenica da kroz Hrvatsku prolazi dosta ilegalnih migranata nema, po njegovom mišljenju, većih reperkusija po javnu sigurnost.

“To jest svojevrsna nesigurnost, ali kod nas nije bilo većih incidenata s ilegalnim migrantima. Razlog tomu je što se najveći broj njih i ne zadržava u Hrvatskoj i mi nismo zemlja primateljica. Da jesmo, vjerojatno bi imali sličnih problema – sigurnosnih, ekonomskih, socioloških i drugih kakve imaju zemlje u koje je stigao velik broj migranata. Tada nastaje problem s njihovim integriranjem i raste rizik nesigurnosti”, ističe Cvrtila.

Nije nam to iz bivše države, takav je mentalitet

Mnogi će u tumačenjima zašto je Hrvatska sigurna zemlja, posegnuti za tvrdnjom da je to recidiv iz Jugoslavije u kojoj se s mnogo samohvale govorilo da je “najsigurnija zemlja na svijetu” i da se nigdje nije moglo tako bezbrižno šetati noću.

“Ne mislim da je to nekakav ostatak prošlosti. Prije bih rekao da je stvar u našem mentalitetu, u tome da nismo nasilni. Ovdje se rijetko događaju nekakvi nasilni ispadi. Pogledajte samo nasilne prosvjede po Europi. Tamo spale pola grada jer im vlada želi produljiti radni vijek za dvije godine. Kod nas su ga produljili sedam godina, a da praktički nitko nije kročio na ulicu, kamoli radio nekakve nasilne prosvjede”, kaže Cvrtila.

K tomu, kaže, totalitarni i represivni sustavi poznati su po sigurnosti, a kao primjer navodi Sjevernu Koreju koja je, takoreći, zemlja bez kriminala.

“Sigurnost je najveća u takvim sustavima gdje je sve isprepleteno i premreženo sigurnosnim sustavom koji se ne bavi samo kriminalom, nego puno dublje zadire u prava i slobode građana. Mi, naravnom nismo takav sustav. Naš sustav javne sigurnosti prilično je liberalan”, dodaje.

Puno senzacionalizma u crnim kronikama

Često se slika o sigurnosti nekog grada ili zemlje stvara i prema količini vijesti u crnim kronikama koja ne mora uvijek biti u skladu sa stvarnom stopom kriminaliteta. Cvrtila ističe kako ima mnogo medijskog senzacionalizma prema kojemu netko može pomisliti da baš i nismo sigurna zemlja kako to govore svjetska istraživanja.

“Nekidan je u Zagrebu policija ganjala vozača u automobilu. Gledao sam prilog o tome na jednoj televiziji. Trajao je skoro 10 minuta, a nitko nije stradao, ništa nije spaljeno, ništa nije eksplodiralo… Atrakcija je bila što je deset policijskih vozila ganjalo taj jedan automobil, ali u sigurnosnom smislu nije se dogodilo ništa posebno”, kazao je Cvrtila.