Connect with us

Hrvatska

“SPECIJALIZANTI NIŠTA NE DUGUJU” / Nela Sršen o javnom i privatnom: “Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac!”

Objavljeno

-

Hrvatska zadnjih desetak godina ima najveći odljev liječnika i medicinskog osoblja u zemljama EU-a. Najviše odlaze anesteziolozi, radiolozi, ginekolozi i pedijatri. Tko će nas liječiti u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru, u Studiju 4 pitali smo Nelu Sršen, kirurginju i članicu tima za transplantacije jetre u Sveučilišnoj bolnici u Padovi.

Odgovarajući na pitanje prelazimo li olako preko odlaska naših liječnika u bogatije zemlje, Sršen je rekla da je “benifikacija medicinske radne snage vrlo konkretan sistem koji prelazi granice strategije.

– To je problem čak i u cijelome svijetu. Imala sam priliku vidjeti dokument, anketu Udruge mladih liječnika Europe, u kojoj su oni opisivali što su, još od osamdesetih, prošli tijekom specijalizacije. Ono što je konzistentno sve to vrijeme jest – preopterećenost. Mladi možda odlaze u bogatije zemlje, ali po toj anketi – i ondje specijalizanti imaju probleme, kazala je Nela Sršen.

Nije sve u visini plaće?

Na pitanje je li sve u visini plaće odgovorila je – “Apsolutno ne!”. Dodala je kako mladi specijalizanti u prvim godinama “gore od entuzijazma i iluzije da će nešto napraviti”. Svoj su posao, nakon mukotrpnog studiranja – izabrali, dodala je. A često se događa da rješava birokratske stvari i “pokriva rupe zbog nedostatka liječnika”.

– Iako bi po europskim smjernicama specijalizanti trebali raditi 48 sati tjedno – oni danas u tri dana odrade – 78 sati, kazala je te dodala kako se rado vraćaju na njezin odjel, iako je jedan od najzahtjevnijih.


Rast plaća mora pratiti rast inflacije

Uz podsjetnik da su njemački liječnici štrajkali jer im bruto plaće od 7,5 tisuća eura nisu dostatne za pokrivanje troškova života – kazala je kako rast plaća mora pratiti rast inflacije.

– Našla sam lijepo napisanu rečenicu specijalizanata koji su htjeli otići u druge zemlje: “Izljev mozgova, srce plače – džep prazan”. Nažalost, to je istina. U ovom trenutku u Italiji je situacija i kritičnija jer je vlada donijela zakon prema kojem se uskraćuje pet do 25 posto iznosa mirovine liječnicima koji će od 2024. ići u mirovinu, dodala je Sršen.

Naglasila je kako mladi ljudi, kad ih se pusti u salu, daju 10 puta više. I naravno, dodala je, da će težiti odlasku u druge zemlje, ako tamo imaju mogućnost realizirati sebe i usput zaraditi pet, šest puta više.

‘Specijalizanti toliko rade da nam nemaju što vraćati’

– Iznenadio me način na koji se formiraju mladi liječnici u Hrvatskoj. U Italiji postoji institucija pod okriljem ministarstva zdravstva, financija i Sveučilišta – koja je posvećena svim mladima u obrazovanju i specijalizacijama. Postoji nacionalni program, nacionalni ispit za ulazak u specijalizaciju koji se održava isti dan, u isto vrijeme, u cijeloj Italiji. Stvara se lista i po njoj prioriteti, objasnila je.

U slučaju da neki liječnik želi otići, to ne znači da on na bilo koji način mora sustavu nešto vratiti, dodala je.

Vrhunski opremljene klinike, a bez liječnika?

– Ako nastavimo ovim tempom odlazaka ne samo iz Hrvatske već i iz Europe, moglo bi se desiti da nam u vrhunski opremljenim klinikama neće biti nikoga da nam pruži adekvatnu uslugu. (…) Postoje ustanove opremljene najsuvremenim radiološkim aparatima, fantastičnim – gdje nedostaje inženjera i obučenog medicinskog osoblja, kazala je Nela Sršen.

Problematizirajući mogućnost da zahtjevne kirurške zahvate, transplantacije, operacije srca, zahvate na mozgu rade primjerice stručnjaci iz Nepala ili Indije za manju plaću, kazala je da je tu riječ o “psihološkom problemu”.

– Dati svoj život u ruke nekome tko dolazi iz treće zemlje gdje ne znamo kolika je razina obrazovanja – veliki je problem, ali moramo se suočavati s tim. U vrijeme COVID-a Italija je primila tisuće liječnika s Kube. Ogroman broj tih liječnika radi u bolnicama na jugu Italije, navela je.

Smatra da bi i ti liječnici, za godinu dvije, kad i njihovo nezadovoljstvo naraste, mogli početi štrajkati. A to vodi, naglasila je, opet do istog problema.

Grčka kao dobar primjer

Govoreći o problemu ‘vraćanja duga specijalizanata državi u kojoj su odškolovani’ napomenula je kako bi trebalo napraviti program na nacionalnoj razini i jedan nacionalni ispit. Kao dobar primjer navela je Grčku.

– Grčka se vrlo dobro dosjetila. Specijalizanti trebaju prije nego što polože liječnički ispit – odraditi godinu dana prakse i onda mogu ići dalje. Oni su šest godina na sveučilištu, ali ih šest mjeseci šalju u ruralne sredine ili na otoke gdje nedostaje liječnika, kazala je.

– Kad mladi specijalizant na trećoj godini shvati da on ne može rasti, jer mu se ne daje dovoljan prostor – kakve on obaveze ima prema ustanovi koja ga plaća? Sve one godine što je već odradio do treće godine – on je to itekako zaradio, ako ne i više, naglasila je Sršen.

Potvrdila je da su liste čekanja i prepuštanje dijela pacijenata privatnom sektoru – bolna točka i u Italiji.

‘Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac za bolnicu’

– Prije nekoliko godina se događalo da pacijenti dolaze subotom ili nedjeljom u 9-10 sati navečer jer su radiologije bile otvorene, dakle cijeli vikend i cijelu noć. S tim da se plaćao neki dodatak liječnicima i medicinskom osoblju. To je bilo fantastično za bolnicu jer su se liste čekanja apsolutno poništile, a nije potrošen ogroman novac, navela je.

Naglasila je kako je “sve ono što se plaća izvan bolnice – izgubljen novac za bolnicu”.

– Ne može privatni liječnik raditi u bolnici do podne i nakon toga ići u svoju privatnu kliniku. Zašto tu svoju privatnu profesionalnu aktivnost ne radi u bolnici? Time bi zaradio liječnik, ali i bolnica, a troškovi se smanjuju, zaključila je Nela Sršen u razogovoru za Studio 4 HTV-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Prvi snijeg pao u Srbiji. Možemo li ga očekivati i u Hrvatskoj?

Objavljeno

-

By

Pixabay

Promjena vremena je stigla u Srbiju. Vrlo hladno jutro je u cijeloj Srbiji, na planinama pada slab snijeg. Osim na Staroj planini u Srbiji, snijeg je tijekom noći padao i na Kopaoniku. Hoće li snijeg uskoro pasti i u Hrvatskoj?

Centar ciklone se trenutno nalazi iznad Srbije i on će danas i narednih dana utjecati na vrijeme, donoseći padaline i hladan zrak sa sjeveroistoka.

Jutro je hladno, maglovito, oblačno, na jugoistoku Srbije uz kišu u nižim, i snijeg u višim dijelovima. Dakle, padaline se očekuju samo na istoku i jugoistoku, u ostatku zemlje vrijeme oblačno, uglavnom suho, a poslijepodne padaline su i u Beogradu i dijelovima Vojvodine.

Snijeg u Hrvatskoj?

DHMZ najavljuje kako će narednih dana u unutrašnjosti prevladavati oblačno, ujutro ponegdje uz maglu ili sumaglicu, a popodne su moguća kraća sunčana razdoblja, ponajprije u četvrtak. Lokalno može biti i slabe kiše ili rosulje, a u višem gorju i poneke snježne pahulje.

Prognoza
DHMZ

Na Jadranu početkom tjedna sunčano, potom promjenljivije uz mogućnost za mjestimice malo kiše, najvjerojatnije na krajnjem jugu. Vjetar u unutrašnjosti većinom slab. Na Jadranu će umjerena, uglavnom podno Velebita i jaka bura s olujnim udarima u srijedu slabjeti te u četvrtak okrenuti na sjeverozapadnjak. Temperatura zraka bez znatnije promjene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova vrsta prevare: Ogrebu vam auto, pa ostave papirić s porukom, evo što vještak savjetuje da učinite

Objavljeno

-

By

Pixabay

Internetskim prijevarama nema kraja. Ovoga puta na red su došli vlasnici automobila. Ogrebu automobil, žele nadoknaditi štetu, no iza svega kriju se kradljivci.

Ako na svom automobilu primjetite oštećenje a ispod metlice brisača papirić s brojem, riječ je o novoj internetskoj prevari, Policija apelira da u tom slučaju nazovete njih, a ne neki broj koji vam je ostavljen na papiru. Napadačima ne manjka kreativnost. Uvijek žele biti korak ispred, prenosi Dnevnik.hr.

“U konkretnom slučaju se stvara izvrsna slika da se nešto desilo da nešto treba brzo napraviti da treba doći do nekih novaca i zato građani loše reagiraju, ono što ne bismo trebali raditi kad god primamo nekakve linkove posebno skraćene koje nas vode na neke stranice koje prije nismo koristili, ne trebamo ih koristiti”, izjavio je Alen Delić, IT stručnjak.

Građani sve oprezniji. Svakodnevno kažu stižu raznorazne poruke.

“Jako je danas puno prevara, ljudi trebaju biti oprezni, kolega mi je dobio poruku na brisaču, ostavio mu je netko broj telefona vjerojatno zato što ga je netko vidio da ga je lupio i naravno kad je kasnije nazvao taj broj, taj broj uopće ne postoji”, izjavio je Ivan iz Zagreba.

“Treba se pazit, zaštititi račun, ne ostavljam svoje podatke uglavnom”, izjavila je Lucija iz Zagreba.

Žele doći do podataka

“U globalu mogu reći da sam se susretao sa pokušajem prevara, vezano za automobile nemam iskustva, ali vjerujem da u skoroj budućnosti pošđto je to jedan veliki diapazon ljudi u tome, sigurno bi mogo doći”, izjavio je Borna Barlović iz Zagreba.

Ako do oštećenja i ostavljanja broja dođe, na ovome treba inzistirati, ističe naš sugovornik.

“Ja bi ga nazvao i zamolio bi ga da se nađemo kod osiguravatelja, kod njegovog osiguravatelja i da tamo u relativno sigurnom okruženju razmijenimo podatke za nadoknadu štete”, izjavio je Krunoslav Ormuž, sudski vještak za promet.

Motivi lopova uvijek isti, domoći se zarade.

“Pokušavaju doći do broja bankovne kartice, do odobrenja da se napravi neka transakcija do pristupa različitim mobilnim aplikacijama koje mogu trošiti novac, sve su to elementi da bi oni zaradili novac, žele iskoristiti osobne podatke da bi kasnije mogli raditi neke druge napade da bi mogli preprodavati te podatke, posebno ako su to zdravstveni podaci koji nekome mogu biti od interesa”, izjavio je Delić.

Prijevara će zbog digitalizacije biti sve više, samo edukacijom i oprezom možemo ih spriječiti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Gotovo 4.000 zdravstvenih djelatnika danas u štrajku

Objavljeno

-

By

Danas počinje najavljeni štrajk u dijelu zdravstvenog sustava.

Nezadovoljni plaćama, neće raditi oko 4000 radioloških tehničara, laboranata, djelatnika saniteta, medicinskih sestara te farmaceutskih tehničara koji su članovi jednog od sindikata – Zajedno.

Štrajk će obuhvatiti 58 zdravstvenih ustanova.

Prema najavama sindikata unatoč štrajku obrađivat će se hitni, životno ugroženi i onkološki pacijenti.

Na vađenje krvi, rendgen, magnet i zračenja od danas će se, zbog štrajka, dulje čekati.

Odaziv je, tvrde u sindikatu, zasad 90%, od 4000 članova.

Pridružit će im se i kolege vozači sanitetskog prijevoza u 11 županija, i to zbog plaća koje su, unatoč posljednjoj korekciji, i dalje premale.

Ministarstvo smiruje pacijente

Iako ih posljednjih dana često kontaktiraju poslodavci, od štrajka neće odustati. No, nadaju se da će trajati kratko i očekuju poziv iz resornog Ministarstva za nastavak pregovora.

Iz resornog ministarstva smiruju pacijente i poručuju – blokade sustava neće biti!.

Sve zdravstvene usluge, tvrde, nesmetano će se pružati pacijentima. Sindikatima najavljuju da će putem mjerodavnog Vijeća pokušati riješiti nelogičnosti koje navode.

Ističu da su u dogovoru s ravnateljima bolnica osigurali nesmetano pružanje zdravstvenih usluga, javlja HRT.

Kako će biti po bolnicama?

KBC Rijeka pozvao je pacijente da se u vrijeme štrajka, odazovu na pretrage ili zahvate prema dodijeljenom terminu, dok u splitskom KBC-u očekuju poteškoće.

“Sukladno provedenim internim analizama, najavljena obustava rada svojim opsegom i disperzijom neće značajno utjecati na dostupnost zdravstvene zaštite u KBC Rijeka pa opravdano očekujemo da će se pružanje medicinskih usluga u cijelosti odvijati prema planiranom programu”, istaknuo je riječki KBC, navodeći da će u slučaju značajnih organizacijskih promjena obavijestiti javnost.

Splitski KBC priopćio je da se zbog štrajka dijela zdravstvenih djelatnika očekuju poteškoće u radu Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i Zavoda za medicinsko laboratorijsku dijagnostiku.

Na tim odjelima obrađivat će se samo hitni, bolnički i onkološki pacijenti. “Djelatnici Klinike za onkologiju i radioterapiju neće štrajkati, a normalno će raditi i sve druge sastavnice splitskog KBC-a.

Zagrebačka Vinogradska danas će uglavnom raditi. Štrajkat će njihovih 50-ak djelatnika. KBC Zagreb ne očekuje probleme. U Vinogradskoj bolnici, ali i u Klinici za tumore, štrajkat će pedesetak radnika, javlja Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu