Connect with us

Hrvatska

“SPECIJALIZANTI NIŠTA NE DUGUJU” / Nela Sršen o javnom i privatnom: “Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac!”

Objavljeno

-

Hrvatska zadnjih desetak godina ima najveći odljev liječnika i medicinskog osoblja u zemljama EU-a. Najviše odlaze anesteziolozi, radiolozi, ginekolozi i pedijatri. Tko će nas liječiti u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru, u Studiju 4 pitali smo Nelu Sršen, kirurginju i članicu tima za transplantacije jetre u Sveučilišnoj bolnici u Padovi.

Odgovarajući na pitanje prelazimo li olako preko odlaska naših liječnika u bogatije zemlje, Sršen je rekla da je “benifikacija medicinske radne snage vrlo konkretan sistem koji prelazi granice strategije.

– To je problem čak i u cijelome svijetu. Imala sam priliku vidjeti dokument, anketu Udruge mladih liječnika Europe, u kojoj su oni opisivali što su, još od osamdesetih, prošli tijekom specijalizacije. Ono što je konzistentno sve to vrijeme jest – preopterećenost. Mladi možda odlaze u bogatije zemlje, ali po toj anketi – i ondje specijalizanti imaju probleme, kazala je Nela Sršen.

Nije sve u visini plaće?

Na pitanje je li sve u visini plaće odgovorila je – “Apsolutno ne!”. Dodala je kako mladi specijalizanti u prvim godinama “gore od entuzijazma i iluzije da će nešto napraviti”. Svoj su posao, nakon mukotrpnog studiranja – izabrali, dodala je. A često se događa da rješava birokratske stvari i “pokriva rupe zbog nedostatka liječnika”.

– Iako bi po europskim smjernicama specijalizanti trebali raditi 48 sati tjedno – oni danas u tri dana odrade – 78 sati, kazala je te dodala kako se rado vraćaju na njezin odjel, iako je jedan od najzahtjevnijih.


Rast plaća mora pratiti rast inflacije

Uz podsjetnik da su njemački liječnici štrajkali jer im bruto plaće od 7,5 tisuća eura nisu dostatne za pokrivanje troškova života – kazala je kako rast plaća mora pratiti rast inflacije.

– Našla sam lijepo napisanu rečenicu specijalizanata koji su htjeli otići u druge zemlje: “Izljev mozgova, srce plače – džep prazan”. Nažalost, to je istina. U ovom trenutku u Italiji je situacija i kritičnija jer je vlada donijela zakon prema kojem se uskraćuje pet do 25 posto iznosa mirovine liječnicima koji će od 2024. ići u mirovinu, dodala je Sršen.

Naglasila je kako mladi ljudi, kad ih se pusti u salu, daju 10 puta više. I naravno, dodala je, da će težiti odlasku u druge zemlje, ako tamo imaju mogućnost realizirati sebe i usput zaraditi pet, šest puta više.

‘Specijalizanti toliko rade da nam nemaju što vraćati’

– Iznenadio me način na koji se formiraju mladi liječnici u Hrvatskoj. U Italiji postoji institucija pod okriljem ministarstva zdravstva, financija i Sveučilišta – koja je posvećena svim mladima u obrazovanju i specijalizacijama. Postoji nacionalni program, nacionalni ispit za ulazak u specijalizaciju koji se održava isti dan, u isto vrijeme, u cijeloj Italiji. Stvara se lista i po njoj prioriteti, objasnila je.

U slučaju da neki liječnik želi otići, to ne znači da on na bilo koji način mora sustavu nešto vratiti, dodala je.

Vrhunski opremljene klinike, a bez liječnika?

– Ako nastavimo ovim tempom odlazaka ne samo iz Hrvatske već i iz Europe, moglo bi se desiti da nam u vrhunski opremljenim klinikama neće biti nikoga da nam pruži adekvatnu uslugu. (…) Postoje ustanove opremljene najsuvremenim radiološkim aparatima, fantastičnim – gdje nedostaje inženjera i obučenog medicinskog osoblja, kazala je Nela Sršen.

Problematizirajući mogućnost da zahtjevne kirurške zahvate, transplantacije, operacije srca, zahvate na mozgu rade primjerice stručnjaci iz Nepala ili Indije za manju plaću, kazala je da je tu riječ o “psihološkom problemu”.

– Dati svoj život u ruke nekome tko dolazi iz treće zemlje gdje ne znamo kolika je razina obrazovanja – veliki je problem, ali moramo se suočavati s tim. U vrijeme COVID-a Italija je primila tisuće liječnika s Kube. Ogroman broj tih liječnika radi u bolnicama na jugu Italije, navela je.

Smatra da bi i ti liječnici, za godinu dvije, kad i njihovo nezadovoljstvo naraste, mogli početi štrajkati. A to vodi, naglasila je, opet do istog problema.

Grčka kao dobar primjer

Govoreći o problemu ‘vraćanja duga specijalizanata državi u kojoj su odškolovani’ napomenula je kako bi trebalo napraviti program na nacionalnoj razini i jedan nacionalni ispit. Kao dobar primjer navela je Grčku.

– Grčka se vrlo dobro dosjetila. Specijalizanti trebaju prije nego što polože liječnički ispit – odraditi godinu dana prakse i onda mogu ići dalje. Oni su šest godina na sveučilištu, ali ih šest mjeseci šalju u ruralne sredine ili na otoke gdje nedostaje liječnika, kazala je.

– Kad mladi specijalizant na trećoj godini shvati da on ne može rasti, jer mu se ne daje dovoljan prostor – kakve on obaveze ima prema ustanovi koja ga plaća? Sve one godine što je već odradio do treće godine – on je to itekako zaradio, ako ne i više, naglasila je Sršen.

Potvrdila je da su liste čekanja i prepuštanje dijela pacijenata privatnom sektoru – bolna točka i u Italiji.

‘Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac za bolnicu’

– Prije nekoliko godina se događalo da pacijenti dolaze subotom ili nedjeljom u 9-10 sati navečer jer su radiologije bile otvorene, dakle cijeli vikend i cijelu noć. S tim da se plaćao neki dodatak liječnicima i medicinskom osoblju. To je bilo fantastično za bolnicu jer su se liste čekanja apsolutno poništile, a nije potrošen ogroman novac, navela je.

Naglasila je kako je “sve ono što se plaća izvan bolnice – izgubljen novac za bolnicu”.

– Ne može privatni liječnik raditi u bolnici do podne i nakon toga ići u svoju privatnu kliniku. Zašto tu svoju privatnu profesionalnu aktivnost ne radi u bolnici? Time bi zaradio liječnik, ali i bolnica, a troškovi se smanjuju, zaključila je Nela Sršen u razogovoru za Studio 4 HTV-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

E-REGISTAR “NE ZOVI!” / Ne želite da vam trgovci telefonski nude proizvode i usluge? Vrlo jednostavno ih možete spriječiti…

Objavljeno

-

By

Vjerojatno nema vlasnika mobilnog ili fiksnog telefona u Hrvatskoj kojeg barem jednom, pozivom ili porukom, nije kontaktirao neki trgovac ili agent u call-centru nudeći razne proizvode i usluge.

Lako je za pretpostaviti da većina primatelja takvih poziva ili poruka nije bila zainteresirana za ono što im je nuđeno, a vrlo vjerojatno i ljutita zbog neželjenih poziva.

Mnogi, pak, ne znaju da mogu, ako žele, relativno jednostavno spriječiti takve pozive i poruke.

Postoji e-Registar NE ZOVI

Naime, u članku 12.1. Zakona o zaštiti potrošača piše da je “zabranjeno upućivati pozive i/ili poruke putem telefona potrošačima koji su se upisali u registar potrošača koji ne žele primati pozive i/ili poruke u okviru promidžbe i/ili prodaje putem telefona”.

Slijedom toga, u Hrvatskoj već godinama postoji e-Registar “NE ZOVI” – besplatni javni registar telefonskih brojeva potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju telefonskim pozivima ili putem SMS i MMS poruka. Trgovci, pak, imaju zakonsku obvezu sve telefonske brojeve u tom registru izbrisati sa svojih pozivnih lista te ih ne smiju zvati niti slati poruke nudeći im proizvode ili usluge.

Naravno, ako netko želi da ga pojedini trgovci ipak kontaktiraju, može za njih zadržati posebne privole, ali ih može i opozvati u bilo kojem trenutku.

Kako se upisati u Registar?

Registar “NE ZOVI” javno je dostupan na stranicama HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti), a u njemu su vidljive samo tri informacije: je li pojedini broj upisan u registar, jesu li za taj broj povučene sve prethodno date privole te vremensku oznaku kada je broj upisan u registar. Ostale informacije vezane uz broj upisan u Registar “NE ZOVI” nisu javno dostupne.

Sam upis u Registar relativno je jednostavan. Obrazac zahtjeva za upis/ispis telefonskog broja koji je moguće preuzeti na stranici HAKOM-a treba popuniti (olovkom nakon ispisa ili elektronički) te ga dostaviti svome teleoperateru osobno u poslovnici ili e-mailom. Teleoperater potom ima rok od sedam dana da vaš broj upiše u Registar. Na ovoj poveznici možete provjeriti nalazi li se vaš broj u Registru nakon što ste zatražili upis.

Što ako trgovci nastave zvati?

Događa se, naravno, da i nakon toga neki trgovci zovu potrošače na brojeve koje su ovi upisali u Registar. Isprva to može biti zato jer trgovac nije još “skinuo” broj s liste pa ga valja upozoriti na to. A ako sepozivi trgovaca učestalo nastave, potrošač takve može prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata, koja je nadležna u tom slučaju.

Više detalja o e-Registru NE ZOVI možete pročitati OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu