Connect with us

Hrvatska

Hrvatska je prošle godine imala najmanji broj rođenih u povijesti

Objavljeno

-

Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji, kako zbog iseljavanja tako i zbog pada broja rođenih, piše Index. Ta dva problema su zapravo povezana, jer iseljavaju uglavnom mladi ljudi koji su tek na početku ili u fazi stvaranja obitelji, a time je potencijal za rađanjem djece u državi sve manji.

Po demografskim problemima Hrvatska nije jedinstvena u svijetu, ali je jedna od država koje su najviše pogođene. Problemi s padom broja rođene djece diljem Europe, zapanjujući pad ukupnog broja rođenih u Kini zadnjih nekoliko godina, nemogućnost Južne Koreje i Japana da uspore rapidno starenje stanovništva i demografsko opadanje u SAD-u svjedoče da se radi o globalnom problemu.

Rekordno nizak broj rođenih

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2023. je najgora godina u povijesti Hrvatske po pitanju broja rođenih. Do kraja studenog je rođeno manje od 30 tisuća djece, a sudeći po povijesnim trendovima za prosinac to znači da će u godini ukupno biti manje od 33 tisuće rođenih.

Za usporedbu, u 2011. su rođene 42 tisuće djece. Drastičan je to pad (cca 9 tisuća) u kratkom razdoblju, a nema naznaka da će se situacija poboljšati.

Ni u jednom mjesecu 2023. nije rođeno više od 3 tisuće djece, što nije zabilježeno ni u godinama pandemije (2020. i 2021.). Još do 2017. je bila rijetkost da u bilo kojem mjesecu broj rođenih bude manji od 3 tisuće.

S druge strane je broj umrlih relativno konstantan. Kreće se između 4 i 5 tisuća mjesečno, što znači da svaki mjesec u Hrvatskoj umire tisuću, u nekim mjesecima čak dvije do tri tisuće osoba više nego što se rađa.

Usporedi li se broj rođenih i umrlih, lako je zaključiti da je 2023. Hrvatska samo na temelju većeg broja umrlih od broja rođenih izgubila 18 tisuća stanovnika.

Ilustrativno, Hrvatska samo zbog većeg broja umrlih od rođenih svake godine izgubi više stanovnika nego što živi ljudi u gradovima poput Samobora, Đakova, Požege i Čakovca. U dvije godine izgubi isti jedan Šibenik ili Varaždin, u tri godine cijelu Pulu itd.

Demografski deficit u Hrvatskoj nije novost, ali je situacija postala gora nego prije

Ne toliko davno, do prije svega desetak godina, u Hrvatskoj je bilo više od 40 tisuća rođenih godišnje. Stopa fertiliteta, što označava prosječni broj djece po ženi, od kraja 90-ih je ispod 1.60.

Najmanja je bila 2003., kada je iznosila 1.41, nakon čega se počela postepeno obnavljati do 2009. kada je narasla na 1.58. Ali upravo te godine je počela kriza, iz koje se Hrvatska zbog krivih ekonomskih politika nije izvukla sve do 2015., do kada stopa fertiliteta pada na 1.40.

Čak je zabilježen blagi rast ukupnog broja rođenih od početka stoljeća do krize 2008. Još 2009. je bilo 44.5 tisuća rođenih, što se s aspekta 2022. i 2023. (između 33 i 34 tisuće rođenih) čini nedostižnim.

U godinama ekonomskog rasta se fertilitet oporavljao

Od 2015. godine, kada je Hrvatska izašla iz krize, stopa fertiliteta se oporavlja, pa je 2021. na 1.58 prema podacima statističke agencije EU Eurostat. Te varijacije ne znače puno, jer je potrebno imati stopu fertiliteta od 2.1 djece po ženi da bi se stanovništvo neke države prirodno održalo, i to ako nema iseljavanja.

U većini godina je Hrvatska bila ispod prosjeka EU po pitanju stope fertiliteta, iako sama EU ima velikih problema zbog niske stope. Ali većina EU nema problem koji ima Hrvatska, masovno iseljavanje mladih. Dapače, bogatije države EU održavaju svoje stanovništvo primarno kroz pomoć useljavanja, dok je Hrvatska iseljenička država.

Hrvatska svako desetljeće gubi nekoliko stotina tisuća stanovnika

Odlazak mladih osoba i mladih obitelji smanjuje potencijalni broj rođenih u budućnosti, čime se stvara efekt lavine zbog kojeg je demografsko odumiranje iznimno teško zaustaviti. Problematika oporavka broja rođenih je iznimno teška sama po sebi, a uz iseljavanje je skoro nemoguće održavati stanovništvo zemlje.

Trend je jasan; prema popisu stanovništva 2021. je u Hrvatskoj živjelo 3.87 milijuna ljudi, a prema popisu iz 2011. 4.28 milijuna. Pad od 413 tisuća stanovnika, što je otprilike ukupan broj ljudi koji živi u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, u periodu od samo jednog desetljeća.

Jako zabrinjavajuće, posebno s obzirom na to da podaci o kretanju broja rođenih i umrlih za 2021. i 2022. pokazuju da će sljedeći popis stanovništva pokazati još gore rezultate. Bit će dobro ako popis 2031. pokaže da u Hrvatskoj živi više od 3.43 milijuna ljudi, koliko je Hrvatska zadnji put imala davne 1931.

Hrvatska ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača nego punoljetnih stanovnika

Demografski podaci Hrvatske su ne samo porazni nego i paradoksalni. Broj osiguranih na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje je veći nego broj stanovnika, pa zdravstveni sustav izdržava 236 tisuća ljudi više nego što ih živi u Hrvatskoj. Golemi dugovi zdravstva su samo posljedica te apsurdnosti, uz ostale probleme.

Hrvatska se može nazvati i najviše demokratskom zemljom na svijetu jer ima više birača od stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. u njoj živi 3.87 milijuna ljudi, od kojih 667 tisuća maloljetnika i 29 tisuća stranaca koji ne mogu biti birači. Ali najnoviji podaci Ministarstva uprave pokazuju da imamo 3.64 milijuna registriranih birača u Hrvatskoj, 470 tisuća više nego punoljetnih stanovnika.

Rađa se sve manje djece, mladi iseljavaju, stari umiru, ali broj zdravstvenih osiguranika je stabilan, a ni broj registriranih birača u zemlji ne pokazuje znakove opadanja. Zapanjujuće i bizarno.

Pozitivan migracijski saldo možda ublaži problem, ali ga neće eliminirati

Optimistično, 18 tisuća manje stanovnika u 2023. je zbog većeg broja umrlih nego rođenih, ali tome podatku treba pridodati i negativan migracijski saldo. 2022. je u Hrvatsku doselilo 58 tisuća osoba, a odselilo 46 tisuća.

Pozitivan migracijski saldo u 2022. je jedini put od 2008. da je Hrvatska imala više doseljenih nego odseljenih, iako je do te godine redovito iz godine u godinu više ljudi useljavalo u Hrvatsku nego iseljavalo iz nje.

DZS ne objavljuje privremene podatke o migracijama stanovništva pa o rezultatima za 2023. možemo samo nagađati, ali je moguće da će se trend nastaviti i ublažiti negativni prirodni prirast. 2022. je 11 tisuća ljudi više uselilo nego iselilo, a ako slične brojke pokažu podaci za 2023., to ipak neće biti dovoljno da potpuno nadoknadi gubitak stanovništva zbog većeg broja umrlih od rođenih.

Demografski problemi u cijelom razvijenom svijetu, sposobnost reagiranja na njih će odrediti budućnost država

Negativne demografske trendove je jako teško preokrenuti. Pokušale su puno bogatije i uspješnije države od Hrvatske, s nikakvim ili zanemarivim uspjehom. Uloženo je, u obliku novčanih sredstava, puno veće od dobivenog.

Još nije pronađena “formula” mjera koje funkcioniraju, osim u kratkom roku od par godina. Te mjere su uglavnom jako skupe, a jako neefikasne. Naravno, to ne znači da treba odustati od pokušaja da se broj rođenih i stopa fertiliteta vrati na održive razine.

Iako ne postoji jednostavan način da se postignu demografski ciljevi, dosadašnji rezultati pokazuju da najbolje funkcionira kombinacija faktora, mješavina snažnog ekonomskog rasta i dobro usmjerenih demografskih politika.

Hrvatska ima težak zadatak jer već sada ima jedno od najstarijih stanovništava u Europi, a time i u svijetu. Ne radi se samo o pitanju opstanka naroda i države kao takve nego i o ključnom ekonomskom problemu budućnosti.

Istraživanja pokazuju da starija stanovništva manje inoviraju, manje troše i manje investiraju (kada se korigira za ostale razlike). Važno je i pitanje održivosti mirovinskog sustava, jer zbog mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti visina mirovina direktno ovisi o broju radnika, tj. omjeru radnika i umirovljenika.

Zapravo se radi o jednom od najvećih problema 21. stoljeća, s kojim se suočavaju sve razvijene zemlje od SAD-a i Europe do Kine i Japana. Budućnost država ovisi o sposobnosti da reagiraju na demografske probleme.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. GTJ

    21. ožujka 2024. at 7:54

    Piam se da li ovakva Hrvatska uopće zaslužuje svoju djecu! Ugodan dan!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nastavlja se oblačno i promjenjivo vrijeme, na snazi crveno upozorenje za jedno područje

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu Bojana Lipovšćaka.

Vremenska situacija obilježena je jakom ciklonom nad sjevernom Europom. Dolina niskog tlaka proteže se od Baltika do Crnog i Egejskog mora a nad zapadnom Europom dominira utjecaj Azorske anticiklone. U takvom rasporedu zračnih masa nad Europom je sjeverno strujanje kojim hladan zrak prodire prema toplom Sredozemnom moru. Zbog pritjecanja hladnog zraka nad Genovskim zaljevom razvija se plitka ciklona koja će se tijekom vikenda premještati uz zapadnu obalu Italije prema jugu.

Danas će vrijeme u zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu biti promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U istočnim krajevima unutrašnjosti te na srednjem i južnom Jadranu više naoblake a mjestimice je na Jadranu moguć jači razvoj naoblake uz pljusak kiše. Puhat će sjeverac i sjeveroistočnjak a uz obalu jaka pod Vlebitom olujna bura koja će navečer oslabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 11 a na Jadranu od 15 do 17.

Crveni Meteoalarm izdan je za Velebitski kanal gdje se očekuje jaka, a moguće i olujna bura s udarima vjetra 35-70 čvorova (65-130 km/h).

Sutra u ponedjeljak promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. Više naoblake u Slavoniji Baranji te na Jadranu. Pod kraj dana i u noći na utorak naoblačenje s jugozapadqa uz kišu i to najprije u Istri i Kvarneru te Lici i Gorskom kotaru. Na sjevernom Jadranu puhat će bura u podvelebitskom primorju jaka na udare olujna. Krajem dana bura u slabljenju i zapuhat će slabo jugo. Jutarnje emperature u unutrašnjosti od -2 do 2 uz mjestimice slab mraz, na Jadranu oko 8. Najviše dnevne u unutašnjosti oko 13 na Jadranu do 17.

Utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti na sjevernom i srednjem Jadranu poblačno s kišom. Tijekom dana naoblačenje će se širiti i na ostatak unutrašnjosti a navečer su mjestimice u zapadnim krajevima moguće obilnije oborine. Na južnom i srednjem Jadranu navečer naoblačenje s jugozapada uz obilnu oborinu na Dubrovačkom podrućju. Zapuhat će jak lebić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu