ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Mons. Zgrablić na blagdan sv. Stjepana: “Ista Očeva ljubav počivala je u Isusu i na sv. Stjepanu. I ta ljubav ide do kraja. Ta ljubav je bez kompromisa”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano misno slavlje na blagdan sv. Stjepana prvomučenika u utorak, 26. prosinca, u crkvi sv. Šime u Zadru koja je prvotno bila posvećena sv. Stjepanu.
U lađi crkve na desnom zidu nalazi se oltar sv. Stjepana te je drevna tradicija u Zadru blagdan sv. Stjepana svečano slaviti u crkvi sv. Šime, u povezanosti s njenim prvim titularom, rekao je don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime.
„Velika je milost da možemo božićne dane i Gospodina slaviti na ovom jedinstvenom mjestu, pokraj relikvije sv. Šime koji je povijesnoga Isusa, dijete, držao u svojim rukama, kad je prikazan u hramu. Crkva sv. Šime čuva jednu od najvećih relikvija koja postoji na svijetu. To je velika milost i čast“, rekao je mons. Zgrablić. No, „još je veće i uzvišenije da Isusa kojeg je sv. Šime držao u svojim rukama, i mi možemo u svakoj euharistiji i svetoj pričesti primiti ne samo u svoje ruke, nego i u svoje srce. Možemo se s Isusom nahraniti, ispuniti. To je bitan sadržaj naše vjere. Jer ako to nije bitan sadržaj naše vjere, onda nam događaj Božića neće biti spasonosan. Onda će nam Božić biti ispunjen izvanjskom ljepotom, ali ne spasenjskom ljepotom koja duboko zahvaća cijelo naše biće i srce. Krist se rodio i došao je da bi naš život ispunio, promijenio“, poručio je nadbiskup. Osobito roditelji znaju koliko rođenje djeteta bitno mijenja i pečati cijeli njihov život te je mons. Zgrablić potaknuo: „I Isusovo rođenje mora obilježiti, zahvatiti, ispuniti cijeli naš život“.

Opisujući sv. Stjepana, nadbiskup je istaknuo tri značajke Stjepanove osobnosti, tragom pročitanog ulomka iz Djela apostolskih. Sv. Stjepan je bio pun vjere, pun Duha Svetoga i pun milosti i snage.
„Prvi mučenik sv. Stjepan pokazuje nam kako je on ispunio svoj život i s čime treba biti ispunjen i naš život. Život sv. Stjepana bio je ispunjen vjerom i takav mora biti i naš život – da bismo pokazali da je Krist ušao u naš život, da je promijenio naš život. Biti ispunjen vjerom ne znači vjerovati da se Krist rodio. Nije bitno na znanstveni način vjerovati Kristu. Nije važno vjerovati samo da Bog postoji. To i đavli vjeruju. Ne trebamo se u vjeri ispuniti samo znanjem. Čovjek može biti teolog, a da ne bude pun vjere. Biti ispunjen vjerom znači vjerovati onome što je Isus govorio i činio“, istaknuo je mons. Zgrablić.
Naglasivši da je sv. Stjepan svoj život suobličio načinu životu kakav je Krist živio, nadbiskup je rekao: „Vjeruje onaj tko svoj život suobličuje s Kristom, usprkos svih svojih slabosti. Onaj tko osluškuje, moli, razmišlja o onome što Bog nama govori. Da to slušamo i tako živimo. Jer vjera čini da vršimo volju Božju, što Bog nama nadahnjuje“.
„U sv. Stjepanu i u Isusu je bila ista ljubav. To je njih dvojicu ujedinjavalo i činilo ih jednim – ista Očeva ljubav koja je počivala u Isusu, počivala je i na sv. Stjepanu. I ta ljubav ide do kraja. Ta ljubav je bila bez kompromisa. Ta ljubav je išla toliko daleko i jedinstveno da ljubi čak i neprijatelje“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Vjera treba tako duboko zahvaćati naše biće da i mi svoj život ispunimo ljubavlju i da naše srce bude čisto, bez obzira na okolnosti, kako su to činili Isus i sv. Stjepan. „Kada živimo po modelu i uzoru Kristovom i drugih svetaca, kao što je živio i sv. Stjepan, tada se punimo Duhom Svetim. Duh Božji se nastanjuje u nama. Sv. Stjepan je bio pun Duha Svetoga, a Duh Sveti je Božja ljubav. Kada to činimo, tu Božju snagu primamo u sebe i ispunjavamo se Duhom Svetim, kao što je Duhom Svetim bio ispunjen i sv. Šimun. To je velika, zajednička karakteristika sv. Stjepana i sv. Šimuna“, naglasio je mons. Zgrablić.
U tom kontekstu, podsjetio je da je Luka isti pisac Djela Apostolskih u kojem opisuje sv. Stjepana i evanđelja u kojem opisuje sv. Šimuna, za kojega kaže da je bio ispunjen Duhom Svetim, da je potaknut Duhom Svetim došao u hram i da mu je Duh Sveti objavio da neće vidjeti smrti dok ne ugleda onoga koji će doći spasiti Izrael.
„Naš zadatak je da se neprestano preoblikujemo, da dozvoljavamo da nas Božja sila i Božja snaga preobražava u životu. Da se ispunjamo Duhom Svetim, a tome i mi doprinosimo. Gospodin nam sve to hoće dati, svu svoju ljubav – ono što struji između Oca i Sina, to Gospodin želi nama dati. Živeći po ljubavi, mi se otvaramo i primamo tu ljubav i participiramo na božanskom životu“, rekao je nadbiskup.

To što je sv. Stjepan bio pun milosti i snage proizlazilo je iz ljubavi Božje koja je u njemu bila nastanjena. „Sv. Stjepana to je koštalo glave, života. Ako želiš iskreno živjeti ljubav, nema ljubavi bez žrtve. Neće uvijek biti lako, dobro – zato što ljubav, jer je svjetlo, iritira zlo. Ljubav tjera tamu i tama reagira. Ako ljubimo, ako činimo dobro, neće nas svi razumjeti, neće nam svi pljeskati, neće nam svi odobravati. Neće se svi slagati s nama. Neće svi to vidjeti i primijetiti, nećemo primati hvalu i zahvalu. Ali, to nije bitno. Važno je da smo na Božjoj strani“, poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Stjepana, čovjeka punog Duha Svetoga, okruživala je tolika brutalnost da su ga kamenovali, a on je rekao: ‘Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh’.
„U srcu sv. Stjepana bila je čista ljubav. On je i u tom trenutku, u toj kušnji života bio pun ljubavi. I to mijenja svijet, to mijenja čovjeka. To i smrt pretvara u život. Izvana se može dogoditi neka okolnost, kruta i okrutna, ali iznutra, u čovjeku je ljubav koja daje uskrsnuće, koja daje život. Kad mi to činimo, Gospodin nam daruje milosti da to možemo živjeti. Ako Gospodin to od nas traži, ne ostavlja nas bez snage“, rekao je nadbiskup Zgrablić.

Kada osoba radi ono što voli, premda je to nekad vezano uz žrtvu, napor, trud, odricanje, ali ako osoba to voli, to joj nije teško raditi, naglasio je nadbiskup. „Nekad se čudimo kako netko može nešto činiti. A ta osoba kaže da joj to nije teško – jer to radi s ljubavlju. Ako živimo puninu vjere i ljubavi koju Gospodin nama daruje, po uzoru na sv. Stjepana, Gospodin nas ne ostavlja bez svoje milosti. Život sv. Stjepana pokazuje kako živjeti Božić, zašto se Isus rodio i što nam Božić donosi“, rekao je mons. Zgrablić. Poželio je da nam zagovor sv. Stjepana pomogne „da se ispunimo istinskom vjerom, Duhom Božjim i da kroz taj Duh Božji primimo puno milosti za lijepe, ali i ružne i neugodne trenutke u našem životu, za sve kušnje, iskušenja i trpljenja – da nas milost nosi na putu života“.
Na kraju mise, nadbiskup Zgrablić predvodio je zagovornu molitvu sv. Šimi te su nadbiskup i puk počastili moći sv. Šime.
Ines Grbić
























Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO U SREDNJOŠKOLSKOM ĐAČKOM DOMU ZADAR: Stanje ne zadovoljava suvremene pedagoške ni infrastrukturne standarde
Župan Josip Bilaver i zamjenik Robertino Dujela sa suradnicima posjetili su Srednjoškolski đački dom u Zadru gdje ih je dočekao ravnatelj ustanove Roko Bralić. Srednjoškolski đački dom kojem je osnivač Zadarska županija izgrađen je 1963. godine, a trenutno skrbi od oko 280 korisnika. Dom zapošljava 40 djelatnika te ima ključnu ulogu u osiguravanju dostupnosti srednjoškolskog obrazovanja učenicima iz svih dijelova Zadarske županije, ali i šire – od Splita do Korenice jedini je učenički dom na tom području.

Ravnatelj Bralić upoznao je županijsko izaslanstvo sa stanjem objekta i planovima za njegovu obnovu. Najveći izazovi odnose se na ovojnicu zgrade, dubinske instalacije, vertikale sanitarnih čvorova te ono najvažnije – upitnu statiku objekta.
U proteklom razdoblju obnovljeno je 75 posto sanitarnih čvorova, no za cjelovitu sanaciju vertikala potrebna su dodatna sredstva. Procjene pokazuju da bi za sveobuhvatnu, dubinsku energetsku obnovu, kojom bi se objekt doveo u zadovoljavajuće stanje prilagođeno suvremenim standardima smještaja i boravka učenika, bile potrebne najmanje dvije godine radova.


Župan Bilaver je istaknuo kako je cilj Zadarske županije podizanje kvalitete smještaja učenika te kontinuirano ulaganje u obrazovanje. Naglasio je da trenutačno stanje zgrade Doma ne zadovoljava suvremene pedagoške ni infrastrukturne standarde. Dogovoreno je da će se u kratkom roku razmotriti mogućnosti interventne obnove, dok će se dugoročna odluka donijeti nakon detaljne analize statike koja je ključan faktor te financijskih okvira i mogućnosti sufinanciranja temeljite sanacije postojećeg objekta.

Cijena smještaja, sukladno pravilniku nadležnog ministarstva, iznosi 83,62 eura mjesečno, što dodatno naglašava potrebu za dodatnim ulaganjima od strane Županije kako bi se održala pristupačnost, ali i osigurali primjereni uvjeti boravka učenika.
Ravnatelj Bralić izrazio je zadovoljstvo prvim službenim posjetom župana Domu te zahvalio na iskazanom interesu i spremnosti za rješavanje infrastrukturnih izazova. Zaključeno je kako je prioritet osigurati sigurne, funkcionalne i dostojanstvene uvjete smještaja za djecu i mlade koji svoje srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju u Zadru.

ZADAR / ŽUPANIJA
VAŽNA OBAVIJEST IZ VODOVODA: U srijedu bez vode čak 21 ulica u gradu Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u ulici Ante Starčevića, kućni brojevi od 21 do 25.
Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u slijedećim ulicama:
• Put Bokanjca, od križanja sa ulicom Benka Benkovića do veterinarske stanice
• Franje Petrića
• Benka Benkovića (neparni kućni brojevi od 1 A do 9)
• Biskupa Juraja Dobrile (do kućnog broja 12 K)
• Jerolima Miše
• Ljudevita Gaja
• Don Jose Felicinovića
• Hanibala Lucića
• Paški prilaz
• Kornatski prilaz
• Bribirski prilaz
• Don Bože Milanovića
• Prilaz Fabijanića
• Petra Lorinija
• Franje Račkog
• Plitvička ulica
• Vladimira Gortana
• Gospe Maslinske (kućni brojevi od 56 do 58)
• Zadarskih Bratovština
• Vjekoslava Fichtera
ZADAR / ŽUPANIJA
SAMOSTAN SV. MARGARITE, PAG / Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola upisano u Registar kulturnih dobara RH
Samostan sv. Margarite iz Paga primio je Odluku Ministarstva kulture i medija RH kao jedan od nositelja umijeća pripreme rafajola (rafiola, rafijola, raviola) nadjevene tjestenine koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH.
Zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama, koja je rezultat kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme, kako u obiteljima, tako i u javnoj sferi te njihova iznimnog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda, donesena je odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz isticanje mikrolokalnih specifičnosti.
Na taj se način lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost da istaknu svoju specifičnost, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.

Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola odnosi se na tradicijsku hrskavu nadjevenu tjesteninu u obliku polumjeseca. Prema istraživanjima talijanskih povjesničara punjena tjestenina najvjerojatnije se počinje pripremati krajem srednjeg vijeka, a zapisane recepte nalazimo u 15. i 16. stoljeću. Takav tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, primjerice na području Sicilije, Napulja, Genove, pa sve do pokrajine Veneto.
Hrvatska tradicijska kuhinja ovu, u većini slučajeva, slasticu poznaje na svome jadranskom području. S obzirom na mikrolokalne specifičnosti, ali i sličnosti u načinima pripremanja, izgledu i vremenu u kojem su se rafioli pripremali, donosimo skupni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rafioli su bili neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika duž naše obale, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa. Potrebno je istaknuti sličnosti i razlike u pripremi tijesta, ali i nadjeva, te činjenicu da se pripremaju pečenjem, kuhanjem ili prženjem.
Posebno se ističe uloga trogirske zajednice i Društva Kameni cvit, koje je pokrenulo inicijativu za upis ovog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, a prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta. Zahvaljujući toj inicijativi, Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.
Uz navedene posebnosti pojedinih recepata, potrebno je istaknuti da ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu, pa je tako na jednom području moguće naći različite inačice i male posebnosti u vještini i znanju pripreme tog specijaliteta.
Nositelji umijeća izrade su: Samostan sv. Margarite, Pag, Muzej Cetinske krajine, Sinj, Folklorni ansambl Tempet, Makarska, Udruga „Porići 1680.“, Makarska, Matica umirovljenika Makarska, Makarska, Benediktinski samostan sv. Nikole, Trogir, Osnovna škola Petar Berislavić, Trogir, Društvo Kameni cvit, Trogir, Turističko-ugostiteljska škola Šibenik, Šibenik i Pučko otvoreno učilište Imotski, Imotski.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(FOTO) SAVRŠENA TEMPERATURA MORA? / Evolution Next Level u Zadru otvorio raspravu o budućnosti turizma i investicija
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(FOTO) VELIK INTERES ZA EVOLUTION NEXT LEVEL U ZADRU / Nikolina Brnjac, Josip Bilaver i Šime Erlić otvorili platformu ideja, znanja i novih suradnji
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijePOTPISANI UGOVORI / Uskoro kreće gradnja škole na Crvenim kućama i Olimpijskog bazena na Višnjiku






