Connect with us

magazin

UMJETNO ILI PRAVO? Znanstvenici objasnili kako odabrati najodrživije božićno drvce

Objavljeno

-

Pexels

Ljudi se često pitaju što je održivije – pravo stablo ili umjetno? To je velika rasprava, a odgovor ovisi o tome koga pitate i koje čimbenike uzimate u obzir.

Korisnije pitanje je: Kako pronaći najodrživije stablo od one vrste koju želim dobiti?

Postoje prednosti i mane i posječenih i umjetnih stabala. Evo nekoliko savjeta koje treba uzeti u obzir za svakoga.

Ako kupujete živo božićno drvce

Kada su božićna drvca živa i rastu, ona povlače ugljični dioksid iz zraka i koriste ga kao građevne elemente svog drva. To sprječava staklenički plin u atmosferi, gdje previše ugljičnog dioksida doprinosi globalnom zagrijavanju.

Ovaj proces se zaustavlja kada se stablo pobere. I u nekom trenutku, posječeno stablo počinje se razgrađivati ​​i ponovno oslobađa taj ugljik, piše Science Alert.

S pozitivne strane, korijenski sustav stabla nastavit će skladištiti ugljik neko vrijeme, a nova stabla se obično sade kako bi se nastavio ciklus.

Razmislite o podrijetlu stabla

Ako pogledate gdje raste vrsta jele koju kupujete, možete ustanoviti koliko je dugo morala putovati do mjesta gdje ju kupujete. Što je dulja vožnja, to se više stvaraju staklenički plinovi. Međutim, u kamionu s nekoliko stotina stabala, transportna emisija svakog pojedinačnog stabla prilično je mala.

Također, potražite lokalne rasadnike koji štite svoja tla od erozije i smanjuju štetu površinskim i podzemnim vodama od otjecanja koje može uključivati ​​gnojiva ili pesticide.

Odlaganje vašeg živog drvca

Važno je i što ćete učiniti sa svojim drvcem nakon praznika.

Recikliranje je daleko bolje nego ostaviti drvo da se raspada na odlagalištu. Zbog prirode većine odlagališta, u konačnici će postojati anaerobni uvjeti, a razgradnja će rezultirati ispuštanjem plina metana, koji je mnogo puta snažniji od ugljičnog dioksida u zagrijavanju atmosfere.

Potražite zajednicu ili prodavača koji nudi usitnjavanje stabla ili usitnjavanje kako bi se stvorio malč ili za korištenje u boksovima za životinje. To ga štiti od odlagališta i služi svrsi.

Kompostiranje je još jedna mogućnost. Drveće se može koristiti kao barijera protiv erozije pijeska ili tla ili kao stanište riba u jezerima.

Čak se mogu cijele donirati zoološkim vrtovima, gdje stabla pružaju zabavu životinjama dok na kraju propadaju izvan odlagališta, ili se mogu baciti u bio-plamenik za grijanje zgrada. Neki ljudi čak hrane koze drvećem.

Alternativno, razmislite o rezanju stabla na manje komade i ostavite ga da trune na otvorenom, stavite ga na udaljeno mjesto u svom dvorištu. Osigurat će privremeni dom mnogim kukcima, pticama i divljim životinjama.

Umjetna drvca imaju različite prednosti i nedostatke

Umjetna drvca također imaju prednosti – mogu trajati godinama i ne zahtijevaju gotovo nikakvo održavanje. Međutim, oni su uglavnom proizvod na bazi nafte, a kada jedan izbacite, može proći stotine godina da se razgradi.

Ako planirate kupiti umjetno božićno drvce – možda ste alergični poput mene ili ste zabrinuti zbog cijene – evo nekoliko prijedloga za smanjenje ugljičnog otiska.
Ponovno korištenje, ponovno korištenje, ponovno korištenje

Prvi način za smanjenje emisija s umjetnim stablom je njegova ponovna upotreba godinama. Ponovna uporaba izbjegava utjecaj ugljika proizvodnje, pakiranja i slanja novog.

Ponovno korištenje

Točka rentabilnosti – kada se emisije vašeg umjetnog drvca podudaraju s emisijama kupnje živog drvca svake godine – varira od samo četiri godine do čak 20 godina, ovisno o faktorima koji se razmatraju.

Mnoga umjetna drvca izgrađena su da traju 30 ili više godina. Kako biste mu produžili životni vijek, pazite pri postavljanju i skladištenju. Ako se stablo ošteti, provjerite možete li pronaći zamjenske dijelove umjesto da mijenjate cijelo stablo.

Obratite pozornost na izvor

Oko 80 posto umjetnih božićnih drvca proizvodi se u Kini. Dostava je prilično učinkovita, ali stablo i dalje treba stići do i od luka. Umjesto toga možete potražiti i onaj proizveden u blizini.

Neki proizvođači izrađuju drvce od recikliranih materijala, barem djelomično, što pomaže smanjiti ugljični otisak stabla. Niža umjetna drvca ili dizajni s manje lišća također koriste manje plastike.

Vrsta korištene plastike također utječe na količinu korištene nafte. Neka su istraživanja pokazala da plastično lišće izrađeno od polietilenskih plastičnih kalupa može imati manji utjecaj od tradicionalnog lišća izrađenog od polivinil klorida ili PVC-a.

Dajte umjetnom stablu drugi život

Ako vam se više ne sviđa vaše umjetno drvce – možda je preveliko za novi dom – pokušajte preprodati drvce ili ga donirajte dobrotvornoj organizaciji, trgovini rabljenom robom ili staračkom domu kako bi ga drugi mogli nastaviti koristiti.

Također možete biti kreativni i prenamijeniti stare grane drveća u ukrasne vijence, vijence ili drvce igračke za set vlakića za hobije.

Rasvjeta je također važna

S bilo kojim blagdanskim drvcem budite oprezni te gasite svjetla kada nema nikoga i noću. Razmislite o upotrebi manje svjetala. LED svjetla su energetski učinkovitija od žarulja sa žarnom niti.

U velikom planu praznika, s ljudima koji putuju i kupuju i vraćaju darove poštom, ugljični otisak vašeg božićnog drvca manja je briga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

VEČERAS NA ADVENTU: Na Zoraniću Kuzma & Shaka Zulu; na Tržnici DJ Boris i DJ Papa Gogo a.k.a. Stari Jarac

Objavljeno

-

By

Prije više od tri desetljeća izašao je prvi album kultnog splitskog benda „Kuzma & Shaka Zulu”, a večeras u 21 sati nastupit će na Trgu Petra Zoranića na „Adventu u Zadru”. Iako Sašu Kuzmića i Galilea Tajča glazbeni kritičari opisuju kao rap-reggae-italo i disko izvođače, pokušavajući opisati prepoznatljivi zvuk splitskog dvojca te partijanersku ekipu, đireve i sitne splitske kriminalce kao junake i ambijent njihovih pjesama, za prepoznavanje je dovoljno samo nabrojati neke od njihovih najvećih hitova koji su obilježili domaću estradu. „Jedna mala Iva”, „Ruke gore”, „Vozimo se, vozimo”, „U mojoj ulici”, „Prva liga”, „Puknuta ekipa”, pa do najnovije „Tutapatike”, već tri desetljeća na radost fanova svih generacija nude slatki ekstrovertirani eskapizam „Kuzme & Shaka Zulua”. Nižu se slike Splita iz osamdesetih i devedesetih prošlog stoljeća, bezbrižan život, ljeto u kvartu, toplina noći uz more ili sve ono što je potrebno da prohladnu prosinačku večer učini posebnom i toplijom.

„Bolje prolazimo u Zadru nego u Splitu”, kazao je jednom Kuzmić opisujući atmosferu na zadarskim nastupima od klupskih koncerata do lanjskog Meat Me festivala. Evo ih i na zadarskom Adventu u 21 sati. Ulaz je slobodan, a događaj organiziraju Grad Zadar i zadarska Turistička zajednica.

Večerašnji program nudi još predstavu Sveti Nikola u 18 sati na Tržnici, dok u sklopu Božićnog gramofona, također na pijaci, od 20.30 sati nastupaju DJ Boris (Hedera) te pionir hrvatske house scene i DJ veteran Papa Gogo a.k.a. Stari Jarac.  

 
Nastavi čitati

magazin

FOTOGALERIJA / Nastup Jure Brkljače na Adventu u Zadru

Objavljeno

-

By

 
Nastavi čitati

magazin

PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral” 

Objavljeno

-

By

Glazbena scena bogatija je za još jednu pjesmu, ovoga puta u jedinstvenoj interpretaciji dvojice prepoznatljivih vokala – Željka Samardžića Duška Lokina. Njihova nova suradnja, pjesma Maestral, donosi toplinu mediteranskog duha, nostalgiju i duboku emociju koja ostaje već nakon prvog slušanja.

“Jako mi je drago da smo Željko i ja uspjeli snimiti pjesmu. Željko je isto kao i ja – zadarsko dite! On je mene dolazio slušati na koncertima dok je živio u Zadru”prisjeća se Duško Lokin.

Autor glazbe i aranžmana je Blaž Andračić, dok tekst potpisuje Mario Raguž. Ovaj autorski tandem stvorio je skladbu koja prirodno spaja Samardžićevu karakterističnu vokalnu eleganciju s Lokinovim iskustvom i interpretativnom iskrenošću, stvarajući pjesmu koja odiše zrelošću, snagom i lirikom koja dira.

Kroz nježne slike maestrala, sunca, morskih vali i tramuntane, stvara se poetski dijalog između čovjeka i prirode koja postaje čuvar najdragocjenijeg osjećaja – ljubavi. “Tekst je poseban, a cijela pjesma je zapravo metafora”kaže Duško.

Maestral je sniman u studiu La notte u Brdovcu, pod producentskom palicom Blaža Andračića, čiji prepoznatljiv glazbeni potpis daje pjesmi dodatnu dubinu i atmosferu mediteranske romanse.

“Zadar vam je poznat po najljepšem maestralu na svijetu. Nije vam svaki vjetar isti. Primjerice, kad su ljeti one paklene vrućine, u Zadru zna zapuhati maestral vrijeme vam se pretvori u jednu milinu”objašnjava Lokin.

Snažna emocija, bezvremenski zvuk i spoj dvaju glasova koji nose cijeli regiju čine Maestral baladom koja će zasigurno pronaći svoj put do široke publike i postati nova glazbena uspomena za pamćenje.

Pjesmu možete poslušati ovdje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu