Connect with us

Svijet

Majka troje djece otkrila kako je troškove s 1.200 eura smanjila na samo 440 eura mjesečno

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Majka troje djece iz Njemačke je medije otkrila kako je promijenila svoj život nakon što je uvela jedinstvenu metodu štednje. Za vlastitu obitelj izdatke za namirnice, drogerijske artikle, darove i ostale sitnice smanjila troškove s 1.200 eura na samo 440 eura mjesečno.

Otkrila je kako je 2019. godina bila prekretnica u njezinoj obitelji.

“U to sam vrijeme radila honorarno u fitness studiju, održavala tečajeve i pisala ugovore”, kaže majka. Ali onda su se teretane morale zatvoriti zbog pandemije koronavirusa.”

“Imala sam malu krizu”, prisjeća se. “Osjećala sam se kao da gubim kontrolu. Sve je bilo tako lijepo. Imali smo troje djece, suprug je imao posao, a i ja i sve je bilo dobro.”

“Stvarno sam osjećala da moram zadržati kontrolu. I odlučila sam da ćemo sada štedjeti i kad sve ovo završi, moći ćemo iskoristiti novac”, prisjeća se početka svoje štednje.

Osim toga, htjela je nadoknaditi manjak prihoda kako obiteljske financije ne bi zapale u probleme, prenosi Fenix magazin.

Metoda popisa pokazala se uspješnom

“Već smo imali grubu predodžbu o našim troškovima. Ali, htjela sam točno znati.”

Tako je majka troje djece stvorila Excel tablice, retroaktivno navela sve troškove, velike i male – i otkrila nešto zapanjujuće.

“Troškovi u diskontu, kava za van na benzinskoj crpki, posjeti restoranu. Uz sve ove fleksibilne troškove, jasno je da i sitni troškovi stvaraju nered”

Na te male nabavke i namirnice trošila je do 1.200 eura mjesečno.

Kako bi se oslobodila brojnih impulzivnih kupnji, počinje sastavljati popise – za svaki tjedan po jedan.

“Redovito sam razmišljala o tome što nam treba. Brašno, tjestenina, rajčice iz konzerve, zobene pahuljice, sve te klasike koje uvijek imate u kući”, opisuje.

S popisima koje izrađuje, planira tjedne i mjesece unaprijed – i vidi da bi obitelj morala preživjeti sa samo 440 eura mjesečno za sve te proizvode. Ali kako to funkcionira?

“Početkom mjeseca radimo veliku nabavu sa svim stvarima koje su nam potrebne za mjesec dana. “Bio je to izazov za petero ljudi”, kaže i dodaje da na ovu kupnju potroši oko 120 eura.

Ipak, postoji prostor za spontani dodatak ako djeca žele posebne žitarice ili žele poseban začin.

“Pravimo manje popise za sljedeće tjedne s voćem, povrćem i mliječnim proizvodima”, kaže ona. Te kupovine obično koštaju deset do dvanaest eura.

Izradila je i popise za drogerijske proizvode i darove. To znači da uvijek zna koji rođendani dolaze u kojem mjesecu, kada treba kupiti nove kozmetičke proizvode i koliko toaletnog papira obitelj potroši.

“Danas to više ne radim tako ekstremno, ali je puno pomoglo”, kaže ona osvrćući se unatrag.

Ostane li ispod procijenjenih 440 eura mjesečno, novac također prebacuje na štedni račun. Ali čemu sva ta štednja?

Sami popisi nisu dovoljni

Početna štednja ove 40-godišnjakinje razvila se u životnu filozofiju. Na svim područjima postavljala si je pitanje: Treba li nam ovo doista? Za kamper odgovor je bio: ne. Pa ga je prodala. Veliki obiteljski automobil također je morao ustupiti mjesto ekonomičnijem modelu.

Uspjeh njihove metode štednje ne prolazi nezapaženo. Mnogi prijatelji i članovi obitelji sada su zamolili majku troje djece za pomoć. A ona će im rado pomoći.

“Također sam morala naučiti da mnogi ljudi žive na kredit.” Na vratima su najnoviji automobili ili kamp prikolice, ali ništa nije njihovo. Ona i suprug kupovali su puno novih stvari, ali ona ne žali za tim stilom života. Naprotiv: “Samo me ljuti što nisam ranije počela štedjeti.”

Ušteđeni novac majka planira potrošiti na putovanja. Kako bi drugi mogli učiti iz njezinih uspjeha, sada piše vlastiti vodič za štednju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Stiže nam “digitalni novčanik”: Pogledajte što to znači za građane EU-a

Objavljeno

-

By

EU razvija “digitalni novčanik” kojim će Europljani obavljati sve poslove za koje su do sada bili potrebni “papirnati” dokumenti, a odobrenje koje je taj projekt dobio u Europskom parlamentu prvi je korak u razvoju digitalnog identiteta europskih građana, tumači hrvatska eurozastupnica Romana Jerković.

Jerković je pripremila izvješće koje su zastupnici usvojili na protekloj plenarnoj sjednici u Strasbourgu i u ime Parlamenta vodila pregovore s državama članicama o pravilima za razvoj takve aplikacije. SDP-ova eurozastupnica tumači kako će novi “europski digitalni novčanik” omogućiti građanima i poduzećima da se digitalno identificiraju kao što su to do sada činili osobnim i zdravstvenim iskaznicama, putovnicama, vozačkim dozvolama ali i obavljaju online kupovinu kao što sada čine putem svojih računa na Googleu ili Appleu.

“Smisao je bio da ponudimo građanima nešto što je sigurno za korištenje u virtualnom svijetu”, tumači Jerković.

“Digitalni novčanici nisu apsolutna novost jer ih imaju Apple i Google. I danas se koriste za pohraniti ‘boarding pass’ i bankovnu karticu za beskontaktno plaćanje”, rekla je Jerković u razgovoru za Hinu.

“Francuzi su prije deset dana pokazali prototip svog digitalnog novčanika u kojem su stavili elektronsku iskaznicu, osobnu i elektronsku vozačku dozvolu i nazvali su to francuski identitet. Znači, osoba koju je policija u prometu zaustavila radi kontrole mobitelom pokazuje svoju vozačku ili prometnu dozvolu”, tumači Jerković i dodaje da će se na isti način “novčanik” moći koristiti i za identifikaciju prilikom ukrcaja u zrakoplov ili kod liječničkih pregleda. “Sadržaj našeg novčanika ćemo prebaciti u naše mobitele. Plus medicinski karton, plus elektronski recepti, plus porezne kartice, sveučilišna diploma, rodni list, domovnica…”.

Komisija je u lipnju 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će, po tom prijedlogu, putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika, moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona.

“Vidim puno pozitivnih stvari, modernizaciju javne uprave, sigurniji alat nego što ga imamo sada, uštedu našeg vremena i novca. Mislim da će se to u konačnici pokazati kao fantastična stvar koju će mladi ljudi posebno prigrliti vrlo brzo. I vjerujem da će se s vremenom razvijati, poboljšavati, da će mu se dodavati sve više i više mogućnosti za što bismo to mogli koristiti”, smatra Jerković.

Sigurnost i zaštita osobnih podataka

Europski novčanici digitalnog identiteta trebali bi imati najsuvremenije sigurnosne funkcije, kao što su mehanizmi za šifriranje i pohranjivanje podataka na način koji je dostupan samo korisniku i koji se može dešifrirati samo od strane korisnika i uspostaviti enkriptiranu razmjenu s pouzdanim stranama i drugim europskim Novčanicima za digitalni identitet, navodi Europski parlament u obrazloženju dokumenta koji je pripremila hrvatska zastupnica.

Jerković ističe kako je Parlament posebno insistirao na sigurnosti sustava i zaštiti osobnih podataka.

Takav projekt kod nekih “izaziva veliku skepsu”, priznaje ali napominje kako je jedan od ciljeva EU-ovog projekta upravo pružiti veću sigurnost i bolju zaštitu podataka no što građani sada imaju dok koriste usluge i aplikacije velikih internetskih kompanija.

“Mimo naše volje koriste se podaci koji se monetiziraju. Prate se naše online aktivnosti, koriste se naši podaci koji se prodaju da bi neke kompanije ciljano oglašavale. Obzirom, recimo, na moj spol ili dob, dobit ću reklame krema informacije o kuhanju itd. Današnje funkcioniranje u tom virtualnom svijetu je zapravo vrlo nesigurno i te velike platforme na našim podacima zarađuju. Ideja europskog digitalnog novčanika je stvoriti alternativu toj predatorskoj praksi i dati građaninu i poduzetnicima alat koji će morati biti priznat u svakoj državnoj instituciji, u svim državama članicama EU, a tako i kod privatnih pružatelja usluga”, kaže Jerković.

Velike internetske platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob, predviđaju pravila razvoja EU-ovog projekta.

Jerković ističe kako je zaštita privatnosti ugrađena u temelje koncepta. “Tko izda digitalni novčanik neće imati pravo uzeti iz tog novčanika nečije podatke za bilo koju svrhu, bez pristanka vlasnika digitalnog novčanika”. Napominje da će uporaba tog digitalnog identiteta “biti na dobrovoljnoj bazi i besplatna, a svi koji budu željeli i dalje će moći koristiti fizičke, papirnate dokumente”.

“Ne vidim situaciju u kojoj bi neka državna agencija ili institucija mogla svojevoljno ući u moj digitalni novčanik. To mora biti apsolutno zabranjeno, to poništava smisao. Mi smo s naše strane kao zakonodavca poduzeli, čini mi se, sve mjere koje smo mogli da se građani zaštite, da u rukama imaju siguran alat”, uvjerena je Jerković.

Prvo korak

“Države članice Unije odavno su trebale imati svoju nacionalnu identifikacijsku shemu. Naša Hrvatska je e-građanin. I ta nacionalna identifikacijska shema će morati u svoj sustav inkorporirati taj digitalni identifikator”.

Forma tog identifikatora u nadležnosti je država članica što bi značilo da će digitalni novčanici vizualno izgledati drugačije ali će tehničke specifikacije biti takve da će oni morati biti kompatibilni, nastavlja Jerković.

U ovom trenutku novčanik još nije u praksi razrađen. “Mi ne znamo u ovom trenutku točno kako će funkcionirati u svakom detalju, u svakom koraku”, priznaje Jerković. “Ovo je prvi korak u kojem se pokreće razvoj takvog sustava. I ovo je nekakvo odobrenje koje dolazi iz Europskog parlamenta da EU razvije taj sustav”.

Europski parlament i Vijeće EU-a postavili su smjernice razvoja i pravila korištenja a EU je razvoj aplikacije povjerio četirima konzorcijima koji će ga svaki razvijati u različitim dijelovima. Prototipovi se očekuju 2025. godine.

 
Nastavi čitati

Svijet

EU uvodi ogromne promjene oko vozačkih, evo svih detalja. Hrvati se pobunili

Objavljeno

-

U Europskom parlamentu raspravljalo se o prijedlogu novih pravila o vozačkim dozvolama. Predložena direktiva Europske unije predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole, obvezne zdravstvene preglede za vozače svakih 15 godina, ali i stroža pravila za mlade vozače. Protiv prijedloga bilo je 11 hrvatskih eurozastupnika uz jednog suzdržanog.

Vozači početnici morat će, prema prijedlogu novih pravila, proći najmanje dvije godine probnog razdoblja tijekom kojeg će podlijegati određenim ograničenjima, vozačke dozvole za motocikle, automobile i traktore trebale bi vrijediti 15 godina, a za kamione i autobuse pet godina.

Eurozastupnici su se dogovorili i da se od vozača zatraži samoprocjena fizičke i mentalne sposobnosti prilikom izdavanja ili obnove vozačkih dozvola te da članice EU odluče žele li tu samoprocjenu zamijeniti liječničkim pregledom, među ostalim i minimalnim standardima provjere vida i kardiovaskularnog stanja. Podržali su i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila dostupna na mobilnom telefonu i istovjetna fizičkoj vozačkoj dozvoli, priopćio je Europski parlament.

Nisu podržali prijedlog Komisije da se skrati razdoblje valjanosti vozačkih dozvola starijim građanima jer žele izbjeći diskriminaciju i jamčiti njihovo pravo na slobodu kretanja i sudjelovanja u gospodarskom i društvenom životu.

Kako bi se nadoknadio manjak profesionalnih vozača, zastupnici su se odlučili omogućiti 18-godišnjacima dobivanje dozvole za vožnju kamiona ili autobusa kapaciteta do 16 putnika, uz uvjet posjedovanja potvrde o stručnoj osposobljenosti. U tekstu se predlaže da se i 17-godišnjacima omogući dobivanje dozvole za vožnju automobila ili kamiona, uz pratnju iskusnog vozača, dodaje se u priopćenju.

Zastupnici žele da vozači budu spremniji za realne situacije i svjesni rizika, pogotovo kad je riječ o ranjivim skupinama u prometu, poput pješaka, djece, biciklista te korisnika električnih romobila. Stoga drže da bi testovi za vozačku dozvolu trebali uključiti vožnju u snježnim i skliskim uvjetima, mrtve kutove, sustave za pomoć vozaču, sigurno otvaranje vrata vozila kako se ne bi ugrozili drugi sudionici u prometu.

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica ističe da je riječ o probnom roku za vozače početnike, digitalnoj vozačkoj dozvoli Europske unije, novom sustavu zamjene vozačkih dozvola trećih zemalja i ublažavanju jezičnih zahtjeva za podnositelje iz drugih zemalja.

“Bit će lakše dostupni podaci o vozačima. Ono što je posebno bitno, ako napravite prekršaj u jednoj zemlji, bit ćete sankcionirani u drugoj zemlji članici”, napominje Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti.

Obvezni liječnički pregledi

Spornima se smatraju obvezni liječnički pregledi svakih 15 godina.

“Ne možemo prihvatiti obvezne liječničke kontrole, posebno ako bi se to odnosilo isključivo na dob, a ne na objektivne zdravstvene probleme, a naročito ako je to jedini način da se vidi je li netko sposoban za vožnju ili nije, kazala je Elżbieta Katarzyna Łukacijewska”, poljska zastupnica u Europskom parlamentu (EPP).

“Nije namjera kažnjavati vozače, nego zaštititi sve nas koji se koristimo javnim površinama. Kako možemo opravdati ideju da naša vozila moraju redovito prolaziti testove, a vozači ne?” upitao je Dominique Riquet, francuski zastupnik u Europskom parlamentu (Renew).

Jedno od ključnih pitanja je sigurnost mladih vozača, pa se za njih predlaže probno razdoblje od dvije godine.

“Mi imamo srednje prometne škole koje osposobljavaju i obrazuju vozače motornih vozila za zanimanje vozača motornog vozila i s navršenih 18 godina oni se mogu itekako upustiti u vožnju u realnim uvjetima prometa. Naš sustav se pokazao kao puno napredniji u odnosu na rješenja koja se sada predlažu”, rekao je Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a, prenosi HRT.

Stručnjaci su složni oko toga da u usporedbi s drugim europskim zemljama u Hrvatskoj imamo nižu prometnu kulturu.

“Manje poštujemo pravila, manje smo savjesni, manje smo odgovorni. Mi kao fakultet smo napravili jedan prijedlog da bismo uveli prometnu sigurnost i prometnu kulturu intenzivnije u nastavu u niže razrede osnovnih škola”, rekao je prometni stručnjak Marko Šoštarić. 

Hrvatski eurozastupnici protiv

Stajalište Parlamenta prihvaćeno je s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih. Protiv je glasalo 11 hrvatskih zastupnika – pučani Karlo Ressler, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak, socijaldemokrati Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, Valter Flego (Renew), Ladislav Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan.

Flego, zamjenski član Odbora EP-a za promet i turizam, glasao je protiv jer smatra da stajalište Parlamenta ne ide u smjeru smanjenja prometnih nesreća i veće sigurnosti sudionika u prometu.

“Kad govorimo o sigurnosti na cestama, mislim da kompromisa ne smije biti. U ovoj Direktivi imamo jasan prioritet i zadaću – veća sigurnost u prometu i očuvanje mladih života. Zato ne smije biti kompromisa kad pričamo o tome smiju li ili ne smiju mladi sa 17 godina voziti grdosije od kamiona ili aute od 300 konjskih snaga. Naravno da ne smiju”, rekao je Flego.

Hrvatskom zastupniku sporno je i što se predlaže da dopuštena razina alkohola u krvi mladih vozača bude 0,2 promila.

“Ne smije biti kompromisa ni kad govorimo o promilima. Naravno da mladi vozači ne smiju imati alkohola u krvi. U slučaju bijega s mjesta nesreće, naravno da je potrebno trajno oduzeti vozačku dozvolu. Na taj način možemo sačuvati puno života. Na mnoge važne stvari zatvorili smo oči. Vožnjom s 0,2 promila šaljemo krivu poruku – “Kad piješ, vozi!””, upozorava Flego.

Mladi vozači čine osam posto svih vozača automobila, ali dva od pet sudara sa smrtnim ishodom uključuju vozača, biciklista ili motociklista mlađeg od 30 godina, upozorila je Europska komisija u ožujku 2023. kad je predstavila prijedlog revizije direktive o vozačkim dozvolama.

Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u EU

Na cestama EU smrtno je stradalo 20.640 ljudi u 2022. Najmanje stope smrtnosti bile su u Švedskoj i Danskoj s 22, odnosno 26 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, a najveće u Rumunjskoj (86) i Bugarskoj (78), prema podacima koje je Europska komisija objavila u listopadu prošle godine.

U Hrvatskoj je 2022. umrlo 275 ljudi. Sa 71 smrtnim slučajem na milijun stanovnika, Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u Europskoj uniji.

Ni izvjestiteljica Karima Delli iz Kluba Zelenih nije u potpunosti zadovoljna usvojenim tekstom.

“Danas je Europski parlament imao priliku unaprijediti sigurnost na cestama u Europi i približiti se cilju nulte stope smrtnosti do 2050. te stvoriti robusniji okvir kojim se svi štite od nezgoda na cestama. Pravila uključuju moguće medicinske provjere pri izdavanju ili obnovi vozačkih dozvola te stroža pravila za vozače početnike”, rekla je Delli.

Ministri prometa država članica EU usvojili su svoje pregovaračko stajalište u prosincu prošle godine. Rad na izmjeni te direktive nastavit će se u novom sazivu Europskog parlamenta.

“Na konačnom prijedlogu zakona dalje će raditi novoizabrani zastupnici i vjerujem da kad se politička dodvoravanja nakon izbora završe, novi će zastupnici slušati struku i imati zajednički i jedini ispravan cilj – spašavanje života i smanjenje smrtnosti na cestama”, rekao je Flego.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pala vrijednost dolara

Objavljeno

-

Na azijskim se burzama danas trguje oprezno jer ulagači ne žele riskirati prije objave novih podataka o inflaciji u SAD-u i Europi, koji bi mogli utjecati na smjer tržišta. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7:00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je blago pao.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0.15 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji skliznule između 0.3 i 0.9 posto U Australiji i Šangaju porasle su, pak, između 0.1 i 0.5 posto. Nakon što je prošloga tjedna azijski MSCI indeks dosegnuo najvišu razinu u sedam mjeseci, na početku ovoga tjedna na tržištima vlada oprez.

Među ostalim, zbog toga što su jučer na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli s rekordnih razina. Dow Jones oslabio je 0.16 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0.38, a Nasdaq indeks 0.13 posto. Nakon što su prošloga tjedna indeksi snažno porasli, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, novi je tjedan počeo blagim padom cijena dionica.

Očekuje se da će Fed početi smanjivati kamate od lipnja

S&P 500 indeks porastao je u 15 od posljednjih 17 tjedana, što se dogodilo još samo jednom u posljednjih 50 godina. Tako dugi pozitivan trend zahvaljuje se špekulacijama da će američka središnja banka u ovoj godini agresivno smanjiti kamatne stope, počevši od ožujka.

Međutim, nakon što su nedavni podaci pokazali da je inflacija u SAD-u u siječnju neočekivano porasla, smanjenje kamata Feda u ožujku više se na tržištu ni ne spominje, a splasnuli su i izgledi za rez u svibnju.

Tako sada na tržištu prevladava mišljenje da će Fed početi smanjivati kamate na sjednici u lipnju. Prošloga su tjedna špekulacije o kamatama bile u drugom planu jer je tržište pokretala euforija u vezi umjetne inteligencije, nakon što je proizvođač čipova Nvidia objavio bolje kvartalne poslovne rezultate nego što se očekivalo.

No, tržište se posljednjih dana smirilo, a u fokusu su ponovno gospodarski pokazatelji koji bi mogli utjecati na očekivanja u vezi kamatnih stopa. S najviše pažnje čeka se izvješće o indeksu cijena za osobnu potrošnju, koje Fed pažljivo prati, a koje će biti objavljeno u četvrtak.

Dolar oslabio, cijene nafte stagniraju

Pokaže li se da inflacija ne popušta kako se procjenjuje, tržište bi se moglo naći pod pritiskom, s obzirom da su cijene dionica posljednjih mjeseci rasle gotovo neprestano. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103.77 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104.01 bod. Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 150,50 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0850 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0815 dolara. Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg rasta. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0.02 posto, na 82,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.06 posto, na 77,65 dolara.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu