Connect with us

Svijet

KLIMATSKE PRIJETNJE / Svijet kakav smo poznavali polagano nestaje

Objavljeno

-

foto: HRT

Ratovi, onaj u Ukrajini i drugi, na Bliskom istoku, velikim dijelom oblikuju globalne političke odnose. No još jedna tema od globalnog značenja bit će u fokusu od sutra, kada u Dubaiju počinje COP28, konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Prije osam godina na takvom skupu u Parizu zemlje su se dogovorile da će zadržati globalni rast temperature ispod jednog i pol stupnja u odnosu na predindustrijsko doba. Gdje smo sada i što se može očekivati na konferenciji, ali i nakon nje u suočavanju s klimatskim promjenama?

Uoči još jednog klimatskog summita, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres zaputio se s čileanskim predsjednikom Gabrielom Borićem u carstvo vječnog leda gdje klimatske promjene već uzimaju danak.

U posljednjih sedam godina, led na Antarktici topi se rekordnom brzinom. Tijekom 2022. na području gdje su se razmnožavali carski pingvini led je potpuno nestao, zbog čega je uginulo 4 od 5 kolonija njihove mladunčadi. Utopili su se ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led jer nisu bili dovoljno zreli za preživljavanje u takvim uvjetima. Između 2018. i 2022. gotovo trećina od 62 poznate kolonije carskih pingvina stradala je zbog topljenja leda.

– Antarktiku nazivaju usnulim divom, a budi je klimatski kaos. Antarktički morski led je na najnižoj razini. Nove brojke pokazuju da je ovog rujna bio 1,5 milijuna četvornih kilometara manji od prosjeka za ovo vrijeme godine – otprilike područje veličine Portugala, Španjolske, Francuske i Njemačke zajedno, rekao je Antonio Guterres. 

Najveće topljenje zabilježeno je u središnjem i istočnom području Bellingshausenova mora krajem prošle godine, zapadno od Antarktičkog poluotoka, gdje se led potpuno otopio. Topljenje leda podiže razinu svjetskih mora i utječe na vremenske promjene diljem globusa.

Led na Antarktici topi se rekordnom brzinom

U svijetu koji se sve više zagrijava, najteže preživljavaju najsiromašniji. Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca, smještenog usred južnoameričkih Anda, alarmantan su prizor za lokalnog farmera Manuela Floresa. Zbog dugotrajne suše, presušili su bunari, a s njima i njegovi usjevi.

Jezero, koje su pretkolumbovski ljudi vidjeli kao božanstvo, važan je ekosustav za divlje životinje i izvor vode za milijune stanovnika, uključujući grad El Alto.

– Puno je faktora i sa svima s trebamo pozabaviti. S jedne strane imamo lokalne uzroke za koje znamo: krčenje šuma, požari, ljudska aktivnost, velike brane, koji imaju učinak. U globalnom smislu imamo klimatske promjene, pojave kao što su El Nino i La Nina, koje uzrokuju poplave i suše, istaknuo je Rodney Camargo, ekološki aktivist.

Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca

Rog Afrike među najosjetljivijim je područjima na klimatske promjene. Tek što je završilo razdoblje najteže suše u posljednja četiri desetljeća, nakon višestrukih propalih kišnih sezona koje su ostavile milijune ljudi u nevolji, bez usjeva i stoke, stanovnike su sada zadesile i poplave.

Cijele obitelji ostale su bez pristupa hrani, zdravstvenoj zaštiti, vodi i higijenskim potrepštinama. Humanitarne udruge pozvale su na hitnu globalnu intervenciju jer se očekuje da će El Nino trajati najmanje do travnja sljedeće godine.

Prošli je mjesec služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus potvrdila prijašnje prognoze da će ovo biti najtoplija godina još od 1940.

U sušom pogođenoj južnoj Španjolskoj, u travnju se dostavljala pitka voda u cisternama za 80 tisuća ljudi jer je njihov lokalni spremnik presušio. Tijekom ljeta svijet su obilazili prizori turista u mediteranskim zemljama koji jedva stoje u užarenim redovima za obilazak turističkih znamenitosti.

Svijet je na korak od toga da se zagrije za gotovo 3 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. A ako se želi ograničiti globalno zagrijavanje na stupanj i pol, kao što je dogovoreno 2015. Pariškim sporazumom, sve zemlje moraju smanjiti emisije štetnih plinova do kraja desetljeća za 42%. No emisije ugljika od izgaranja ugljena, nafte i plina, prošle su godine porasle za 1,2%. U UN-u to opisuju kao kanjon prepun prekršenih obećanja, neuspjeha političkih lidera i izdaje onih najranjivijih.

Klimatske promjene

Uoči novog pokušaja da se postave stroži ciljevi za smanjenje emisija ugljikova dioksida na summitu u Dubaiju, raste bojazan od neuspjeha, pogotovo jer su oči svjetske javnosti uprte u ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ne zna se ni hoće li i u kojim razmjerima u autokratskoj zemlji sedmorice šeika, u kojoj su zabranjene stranke i sindikati, summit pratiti inače nezaobilazni prosvjedi. Domaćin, Ujedinjeni Arapski Emirati nadaju se uspjehu i novom sporazum po uzoru na onaj Pariški. Ali aktivisti se pitaju koliko je to uopće moguće u pustinjskoj zemlji, neraskidivo povezanoj s naftom u kojoj strani radnici, čak i oni koji rade na energetski održivim projektima, stradavaju radeći u nehumanim uvjetima.

Dok svijet kakav smo poznavali polagano nestaje, borba za njegov opstanak čini se neizvjesnijom nego ikad prije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EU uvodi ogromne promjene oko vozačkih, evo svih detalja. Hrvati se pobunili

Objavljeno

-

U Europskom parlamentu raspravljalo se o prijedlogu novih pravila o vozačkim dozvolama. Predložena direktiva Europske unije predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole, obvezne zdravstvene preglede za vozače svakih 15 godina, ali i stroža pravila za mlade vozače. Protiv prijedloga bilo je 11 hrvatskih eurozastupnika uz jednog suzdržanog.

Vozači početnici morat će, prema prijedlogu novih pravila, proći najmanje dvije godine probnog razdoblja tijekom kojeg će podlijegati određenim ograničenjima, vozačke dozvole za motocikle, automobile i traktore trebale bi vrijediti 15 godina, a za kamione i autobuse pet godina.

Eurozastupnici su se dogovorili i da se od vozača zatraži samoprocjena fizičke i mentalne sposobnosti prilikom izdavanja ili obnove vozačkih dozvola te da članice EU odluče žele li tu samoprocjenu zamijeniti liječničkim pregledom, među ostalim i minimalnim standardima provjere vida i kardiovaskularnog stanja. Podržali su i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila dostupna na mobilnom telefonu i istovjetna fizičkoj vozačkoj dozvoli, priopćio je Europski parlament.

Nisu podržali prijedlog Komisije da se skrati razdoblje valjanosti vozačkih dozvola starijim građanima jer žele izbjeći diskriminaciju i jamčiti njihovo pravo na slobodu kretanja i sudjelovanja u gospodarskom i društvenom životu.

Kako bi se nadoknadio manjak profesionalnih vozača, zastupnici su se odlučili omogućiti 18-godišnjacima dobivanje dozvole za vožnju kamiona ili autobusa kapaciteta do 16 putnika, uz uvjet posjedovanja potvrde o stručnoj osposobljenosti. U tekstu se predlaže da se i 17-godišnjacima omogući dobivanje dozvole za vožnju automobila ili kamiona, uz pratnju iskusnog vozača, dodaje se u priopćenju.

Zastupnici žele da vozači budu spremniji za realne situacije i svjesni rizika, pogotovo kad je riječ o ranjivim skupinama u prometu, poput pješaka, djece, biciklista te korisnika električnih romobila. Stoga drže da bi testovi za vozačku dozvolu trebali uključiti vožnju u snježnim i skliskim uvjetima, mrtve kutove, sustave za pomoć vozaču, sigurno otvaranje vrata vozila kako se ne bi ugrozili drugi sudionici u prometu.

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica ističe da je riječ o probnom roku za vozače početnike, digitalnoj vozačkoj dozvoli Europske unije, novom sustavu zamjene vozačkih dozvola trećih zemalja i ublažavanju jezičnih zahtjeva za podnositelje iz drugih zemalja.

“Bit će lakše dostupni podaci o vozačima. Ono što je posebno bitno, ako napravite prekršaj u jednoj zemlji, bit ćete sankcionirani u drugoj zemlji članici”, napominje Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti.

Obvezni liječnički pregledi

Spornima se smatraju obvezni liječnički pregledi svakih 15 godina.

“Ne možemo prihvatiti obvezne liječničke kontrole, posebno ako bi se to odnosilo isključivo na dob, a ne na objektivne zdravstvene probleme, a naročito ako je to jedini način da se vidi je li netko sposoban za vožnju ili nije, kazala je Elżbieta Katarzyna Łukacijewska”, poljska zastupnica u Europskom parlamentu (EPP).

“Nije namjera kažnjavati vozače, nego zaštititi sve nas koji se koristimo javnim površinama. Kako možemo opravdati ideju da naša vozila moraju redovito prolaziti testove, a vozači ne?” upitao je Dominique Riquet, francuski zastupnik u Europskom parlamentu (Renew).

Jedno od ključnih pitanja je sigurnost mladih vozača, pa se za njih predlaže probno razdoblje od dvije godine.

“Mi imamo srednje prometne škole koje osposobljavaju i obrazuju vozače motornih vozila za zanimanje vozača motornog vozila i s navršenih 18 godina oni se mogu itekako upustiti u vožnju u realnim uvjetima prometa. Naš sustav se pokazao kao puno napredniji u odnosu na rješenja koja se sada predlažu”, rekao je Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a, prenosi HRT.

Stručnjaci su složni oko toga da u usporedbi s drugim europskim zemljama u Hrvatskoj imamo nižu prometnu kulturu.

“Manje poštujemo pravila, manje smo savjesni, manje smo odgovorni. Mi kao fakultet smo napravili jedan prijedlog da bismo uveli prometnu sigurnost i prometnu kulturu intenzivnije u nastavu u niže razrede osnovnih škola”, rekao je prometni stručnjak Marko Šoštarić. 

Hrvatski eurozastupnici protiv

Stajalište Parlamenta prihvaćeno je s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih. Protiv je glasalo 11 hrvatskih zastupnika – pučani Karlo Ressler, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak, socijaldemokrati Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, Valter Flego (Renew), Ladislav Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan.

Flego, zamjenski član Odbora EP-a za promet i turizam, glasao je protiv jer smatra da stajalište Parlamenta ne ide u smjeru smanjenja prometnih nesreća i veće sigurnosti sudionika u prometu.

“Kad govorimo o sigurnosti na cestama, mislim da kompromisa ne smije biti. U ovoj Direktivi imamo jasan prioritet i zadaću – veća sigurnost u prometu i očuvanje mladih života. Zato ne smije biti kompromisa kad pričamo o tome smiju li ili ne smiju mladi sa 17 godina voziti grdosije od kamiona ili aute od 300 konjskih snaga. Naravno da ne smiju”, rekao je Flego.

Hrvatskom zastupniku sporno je i što se predlaže da dopuštena razina alkohola u krvi mladih vozača bude 0,2 promila.

“Ne smije biti kompromisa ni kad govorimo o promilima. Naravno da mladi vozači ne smiju imati alkohola u krvi. U slučaju bijega s mjesta nesreće, naravno da je potrebno trajno oduzeti vozačku dozvolu. Na taj način možemo sačuvati puno života. Na mnoge važne stvari zatvorili smo oči. Vožnjom s 0,2 promila šaljemo krivu poruku – “Kad piješ, vozi!””, upozorava Flego.

Mladi vozači čine osam posto svih vozača automobila, ali dva od pet sudara sa smrtnim ishodom uključuju vozača, biciklista ili motociklista mlađeg od 30 godina, upozorila je Europska komisija u ožujku 2023. kad je predstavila prijedlog revizije direktive o vozačkim dozvolama.

Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u EU

Na cestama EU smrtno je stradalo 20.640 ljudi u 2022. Najmanje stope smrtnosti bile su u Švedskoj i Danskoj s 22, odnosno 26 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, a najveće u Rumunjskoj (86) i Bugarskoj (78), prema podacima koje je Europska komisija objavila u listopadu prošle godine.

U Hrvatskoj je 2022. umrlo 275 ljudi. Sa 71 smrtnim slučajem na milijun stanovnika, Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u Europskoj uniji.

Ni izvjestiteljica Karima Delli iz Kluba Zelenih nije u potpunosti zadovoljna usvojenim tekstom.

“Danas je Europski parlament imao priliku unaprijediti sigurnost na cestama u Europi i približiti se cilju nulte stope smrtnosti do 2050. te stvoriti robusniji okvir kojim se svi štite od nezgoda na cestama. Pravila uključuju moguće medicinske provjere pri izdavanju ili obnovi vozačkih dozvola te stroža pravila za vozače početnike”, rekla je Delli.

Ministri prometa država članica EU usvojili su svoje pregovaračko stajalište u prosincu prošle godine. Rad na izmjeni te direktive nastavit će se u novom sazivu Europskog parlamenta.

“Na konačnom prijedlogu zakona dalje će raditi novoizabrani zastupnici i vjerujem da kad se politička dodvoravanja nakon izbora završe, novi će zastupnici slušati struku i imati zajednički i jedini ispravan cilj – spašavanje života i smanjenje smrtnosti na cestama”, rekao je Flego.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pala vrijednost dolara

Objavljeno

-

Na azijskim se burzama danas trguje oprezno jer ulagači ne žele riskirati prije objave novih podataka o inflaciji u SAD-u i Europi, koji bi mogli utjecati na smjer tržišta. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7:00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je blago pao.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0.15 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji skliznule između 0.3 i 0.9 posto U Australiji i Šangaju porasle su, pak, između 0.1 i 0.5 posto. Nakon što je prošloga tjedna azijski MSCI indeks dosegnuo najvišu razinu u sedam mjeseci, na početku ovoga tjedna na tržištima vlada oprez.

Među ostalim, zbog toga što su jučer na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli s rekordnih razina. Dow Jones oslabio je 0.16 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0.38, a Nasdaq indeks 0.13 posto. Nakon što su prošloga tjedna indeksi snažno porasli, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, novi je tjedan počeo blagim padom cijena dionica.

Očekuje se da će Fed početi smanjivati kamate od lipnja

S&P 500 indeks porastao je u 15 od posljednjih 17 tjedana, što se dogodilo još samo jednom u posljednjih 50 godina. Tako dugi pozitivan trend zahvaljuje se špekulacijama da će američka središnja banka u ovoj godini agresivno smanjiti kamatne stope, počevši od ožujka.

Međutim, nakon što su nedavni podaci pokazali da je inflacija u SAD-u u siječnju neočekivano porasla, smanjenje kamata Feda u ožujku više se na tržištu ni ne spominje, a splasnuli su i izgledi za rez u svibnju.

Tako sada na tržištu prevladava mišljenje da će Fed početi smanjivati kamate na sjednici u lipnju. Prošloga su tjedna špekulacije o kamatama bile u drugom planu jer je tržište pokretala euforija u vezi umjetne inteligencije, nakon što je proizvođač čipova Nvidia objavio bolje kvartalne poslovne rezultate nego što se očekivalo.

No, tržište se posljednjih dana smirilo, a u fokusu su ponovno gospodarski pokazatelji koji bi mogli utjecati na očekivanja u vezi kamatnih stopa. S najviše pažnje čeka se izvješće o indeksu cijena za osobnu potrošnju, koje Fed pažljivo prati, a koje će biti objavljeno u četvrtak.

Dolar oslabio, cijene nafte stagniraju

Pokaže li se da inflacija ne popušta kako se procjenjuje, tržište bi se moglo naći pod pritiskom, s obzirom da su cijene dionica posljednjih mjeseci rasle gotovo neprestano. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103.77 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104.01 bod. Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 150,50 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0850 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0815 dolara. Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg rasta. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0.02 posto, na 82,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.06 posto, na 77,65 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nike u nezapamćenim problemima

Objavljeno

-

By

Nike je desetljećima bio simbol uspješnog marketinga, sportske opreme najviše kvalitete i uvijek inovativnog dizajna. No od 2020. sve se promijenilo. Sve više tone u prosječnost, a to je krenulo dolaskom jednog čovjeka na čelnu funkciju.

Kada je John Donahoe predstavljen kao izvršni direktor 2020. godine, malo tko je slutio da će taj trenutak označiti kraj jedne ere. Ere u kojoj je Nike dominirao sportskim tržištem, u kojoj su njihove reklamne kampanje bile predmet na fakultetima, a najbolji sportaši borili se za priliku zavrijediti čast da dobiju autorske proizvode, piše tportal.

Samo četiri godine kasnije američki modni gigant djeluje posve obezglavljeno. Najiskusniji i najuspješniji djelatnici napustili su firmu, proizvodi djeluju nemaštovito i reciklirano, a čak se i njihovi sportaši na internetu rugaju proizvodima na kojima je njihovo ime.

Ovakvom strmoglavom padu teško je pronaći jedan uzrok. Dapače, da bi se dogodio toliko zamjetno srozavanje reputacije od najpoželjnijeg do gotovo prosječnog brenda, moralo se dogoditi više toga. Stručnjaci vjeruju da je sve krenulo upravo smjenama ključnih ljudi, onih koji su iz pozadine vukli poteze koje, zasad, nitko ne zna ponoviti.

Koliko se Nike oslanjao na iskustvo i podrobno poznavanje brenda, najbolje govori podatak da je u šest desetljeća postojanja promijenjeno tek četvero izvršnih direktora.

Osim što je na čelo kompanije došao čovjek s bitno drugačijim fokusom i pristupom radu, sve se poklopilo s nizom odlazaka u ključnom sektoru – onom kreativnom. Naime upravo su oko 2020. godine otišli najiskusniji dizajneri, marketinški gurui i direktori s dugogodišnjim iskustvom. Kako bi se kompanija restrukturirala, što je pratio novi niz dolazaka i odlazaka, jedna od odluka s najtežim posljedicama bila je centralizacija odjela.

Asocijacije s neustrašivošću na sportskim terenima i gotovo nadljudskim moćima koje posjeduju proslavljeni sportaši, Nikeove ikone poput Michaela Jordana, Tigera Woodsa i LeBrona Jamesa, uzdigle su ovaj brend do statusa najpoželjnijeg u sportskom svijetu. No preko noći sve je stavljeno u drugi plan, a posljedice su danas gotovo katastrofalne.

Jedan od događaja koji to najzornije prikazuje jest odlazak Woodsa, slavnog golfera koji je, uz Jordana, bio ponajveći simbol Nikea. Otišao je u prosincu, nakon dugih 27 godina bliske suradnje, s već spremnom vlastitom linijom sportske opreme koja će uskoro osvanuti u trgovinama.

I sve bi bilo u redu da je otišao samo Woods. Nike bi preživio bez jedne ugledne zvijezde. No to je bilo daleko od kraja.

U posljednjim mjesecima Nikeu su leđa okrenuli i brojni nogometaši, među kojima su Casemiro (Adidas), Lisandro Martinez (Adidas), Harry Kane (Skechers), Diogo Dalot (Puma), Raheem Sterling (New Balance) te trio iz Manchester Cityja koji se okrenuo Pumi – Jack Grealish, Manuel Akanji i hrvatski reprezentativac Mateo Kovačić.

Uz Jordana, to su Cristiano Ronaldo, Kylian Mbappé i Marcus Rashford, no stručnjaci su složni u stavu da se Nike bez daljnjih ulaganja i novih potpisa opasno poigrava ‘ispadanjem’ sa sportskih terena. Tim više što navedene zvijezde više ni približno ne sjaje kao prethodnih godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu