Milijuni bi mogli postati žrtvom prevara u režiji umjetne inteligencije kojom se kloniraju ljudski glasovi.

Dovoljna je Instagram priča

Starling banka bazirana u Velikoj Britaniji, upozorila je da su prevaranti sposobni replicirati glas osobe. Sve što im je potrebno je audio zapis u trajanju od – tri sekunde. Takva snimka se lako može pronaći u videu koji osoba objavi, u, primjerice – Instagram priči.

Prevaranti tada lako identificiraju tko su njeni ili njegovi prijatelji i članovi obitelji pa potom koristi klonirani glas kako bi odglumili poziv u kojem ih mole za novac.

Ovakve vrste prevara imaju potencijal da “prevare milijune”, objavila je banka u priopćenju u srijedu.

Pola ih je nesvjesno opasnosti

Već su prevarili stotine. Prema anketi u kojoj je sudjelovalo 3000 ljudi, više od četvrtine ispitanika kažu da su imali iskustva s prevarama koje uključuju AI kloniranje glasova unazad godinu dana.

Gotovo polovica ih nije bila svjesna da opasnost uopće postoji, a osam posto bi poslalo novac koji od njih traži prijatelj ili član obitelji, čak i u slučaju da im se poziv učini neobičnim.

“Ljudi redovito objavljuju sadržaj koji sadrži snimke njihovog glasa, ne pomišljajući da bi ih to moglo učiniti osjetljivima na prevare”, rekla je Lisa Grahame, čelna osoba za sigurnost informacija Sterling Banke.

Kako se obraniti?

Banka sugerira ljudima da osmisle “kodnu rečenicu” koju bi mogli iskoristiti u razgovoru s bližnjima, a koja je drugačija od ostalih sigurnosnih kodova koje koriste kako bi mogli potvrditi svoj identitet.

Preporučaju da takvu kodnu rečenicu dalje ne dijelite u pisanom obliku, prenosi CNN.

Kako se AI prilagođava i razvija, postaje sve sposobniji imitirati ljudske glasove. Stručnjaci su sve zabrinutiji oko njegove sposobnosti da naudi ljudima; primjerice, dijeljenjem lažnih informacija.

Ranije ove godine, OpenAI, proizvođač AI chatbota ChatGPT, predstavio je svoj alat za replikaciju glasa, Voice Engine, ali ga nije učinio dostupnim javnosti, navodeći kao razlog “potencijal za zlouporabu sintetičkog glasa”.

Zadar, 18. rujna 2024. – U Zadru je završeno ovogodišnje izdanje Infobip Shifta, najveće developerske konferencije u ovom dijelu Europe. Tehnološki spektakl okupio je rekordan broj posjetitelja, njih više od 5.500 tijekom tri dana programa u kojem je nikad veći broj predavača, čak 125, održalo predavanja, radionice i panele o najaktualnijim temama iz softverske industrije i svijeta startupa.

Konferencija je započela 15. rujna neformalnim događanjima održanima na tri zadarske lokacije. Program se nastavio iduća dva dana u ŠC Višnjik čijih je 15.000 m² zauzeo Infobip Shift i spektakularnom produkcijom u potpunosti transformirao sportski kompleks.

Konferenciju je otvorio Izabel Jelenić, suosnivač i tehnički direktor Infobipa koji je izjavio: „Broj posjetitelja i predavača, koji raste iz godine u godinu, još jednom potvrđuje sve veći značaj Infobip Shift konferencije u globalnoj tehnološkoj zajednici. Ipak, posebno bih istaknuo iznimnu kvalitetu predavanja koja su održana, uz sudjelovanje stručnjaka iz različitih područja. Obradili smo ključne teme od interesa za programere, a vjerujem da su naši posjetitelji imali priliku značajno proširiti svoje znanje i usvojiti nove vještine u jednoj sjajnoj i poticajnoj atmosferi“.

Više od 770 kompanija na konferenciji

Predavači Infobip Shifta predstavnici su vrha softverske industrije, kompanija kao što su Microsoft, Google i AWS, telekomunikacijskih divova poput Nokije, Orangea, Deutsche Telekoma i Telefonice, a svoje znanje su podijelili stručnjaci Sofascorea, Rimac Automobila, Reversing Labsa i drugih predvodnika domaće tehnološke scene.

„Prema podacima o prodaji ulaznica, posjetitelji su stigli iz više od 40 zemalja i s pet kontinenata. Od SAD-a, preko Norveške i Nigerije, sve do Hong Konga i Australije – zaista možemo reći da smo okupili developere iz cijelog svijeta. Međutim, posebno bih istaknuo više od 770 kompanija čiji su zaposlenici bili prisutni na Shiftu kao posjetitelji, govornici i partneri. Riječ je o ogromnom potencijalu za nova poznanstva, projekte i suradnje, a upravo to je najveća vrijednost Infobip Shifta”, izjavio je Nikola Radišić, voditelj tima Infobip Shifta.

Tematski je Shift obuhvatio umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost, razvoj softvera te upravljanje inženjerskim timovima na šest pozornica. Izdvojeni program održao se na startup pozornici gdje su u panel raspravama sudjelovali uspješni poduzetnici, profesori i znanstvenici, a zanimljivi startupi predstavili su svoje ideje javnosti i potencijalnim investitorima.

Širenje na treći kontinent

Zadarsko izdanje Shifta druga je Infobipova konferencija koja se održala ove godine nakon američke inačice u Miamiju prije pet mjeseci. Iz Infobipa najavljuju povratak u SAD iduće godine, kao i novi korak naprijed – skoro širenje na još jedan kontinent.

„Prezadovoljni smo ovogodišnjim Shiftom u Zadru, koji je rekordan po broju govornika i posjetitelja. Međutim, već se okrećemo idućim izdanjima i razmišljamo o novom iskoraku. Uz domaće izdanje, vraćamo se i u SAD iduće godine, a planiramo i konferenciju u Aziji. Riječ je o kontinentu s najvećim brojem developera i veselimo se što ćemo imati priliku okupiti ih oko Infobip Shifta”, najavio je Nikola Pavešić, direktor developerskog iskustva i startupa u Infobipu.

Infobip Shift u Zadru još jednom je potvrdio status vodećeg tehnološkog događaja u ovom dijelu Europe, a izdanjima na drugim kontinentima konferencija nastavlja graditi poziciju događaja koji okuplja i osnažuje globalnu developersku zajednicu.

Korištenje mobilnih telefona ne povećava rizik od razvoja raka, pokazalo je dosad najopsežnije istraživanje na tu temu koje je naručila Svjetska zdravstvena organizacija.

Analizirali smo i saželi sve znanstvene dokaze iz opservacijskih studija na ljudima na tu temu iz cijelog svijeta”, rekao je koautor Dan Baaken iz njemačkog Saveznog ureda za zaštitu od zračenja (BfS), jednog od instituta uključenih u istraživanje.

“S velikom sigurnošću možemo reći da nismo ništa previdjeli”, rekao je Baaken.

Analizirali su čak 5000 studija na temu povezanosti mobitela i raka objavljenih u proteklim desetljećima.

U svojoj konačnoj analizi uključili su sve vrste raka, ali su se posebno usredotočili na one koji pogađaju središnji živčani sustav, uključujući tumore mozga.

Otkrili su da korištenje mobilnog telefona ne dovodi do povećanog rizika od raka, uključujući tumore mozga, tumore hipofize, tumore žlijezda slinovnica ili leukemiju.

Izloženost radiofrekventnom zračenju baznih stanica ili antena za emitiranje također nije povećalo rizik od razvoja raka, prema istraživačima.

Analiza objavljena u časopisu Environment International uključila je studije do kraja 2022., što znači da nisu uključena istraživanja o novoj 5G tehnologiji za mobilne mreže.

“Međutim, uključili smo studije s kontaktom s radarskim izvorima, a radar ima sličnu frekvenciju kao 5G”, rekao je Baaken.