Connect with us

Hrvatska

Milorad Pupovac: “Vukovar ćemo sigurno posjetiti, ne bojimo se doći ni 17. ni 18.”

Objavljeno

6 mjeseci prije

-

N1

Saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac u Novom je danu komentirao aktualnu političku situaciju, odlazak u Vukovar i obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, ali i odnose unutar Vlade.

“Došlo je do političke radikalizacije, čak do pojave desnog radikalizma u retorici, to je zabrinjavajuće”, rekao je Milorad Pupovac o stanju u politici danas i dodao:

“Neki ne prezaju od najtežih oblika političkog djelovanja da bi narušili nešto što se desetljećima gradilo. Oni nemaju drugih ideja u politici nego međuetničko sukobljavanje. Neki ljudi nemaju druge ideje nego – idemo napadati Srbe, manjine – jer je to najlakše. To je zapravo najteže jer se tako društvo unazađuje. Neki misle da mir nema vrijednost i da treba nastaviti neku vrstu ratovanja.”

Odgovarajući na pitanje kako se suočavaju s raznim porukama i izjavama u kojima se SDSS naziva četničkom skupinom ili terorističkom strankom, Pupovac je rekao:

“Prvo, mi nismo četnici. Mi smo srpska manjinska stranka, ali nikad ni ja ni ljudi oko mene nisu dijelili ništa s četničkom ideologijom. To je za nas uvredljiv naziv koliko god uobičajen, on je protivan našem osjećaju političke vrijednosti. Brine činjenica da se u odnosima između Zagreba i Beograde Hrvate lako pretvara u ustaše, a Srbe u četnike. Uzet ću povod nesretnog incidenta u Zadru napadom na novinare i članove uprave Košarkaškog kluba Crvena zvezda, vikali su da će klati Srbe na utakmici, ali to su suci i druge institucije prešutjeli. Beogradski mediji odgovaraju da je to ustaški pir. Ali to su pojedinci, to nije Hrvatska. To je opasno, maligno, kontaminirajuće i s tim treba prestati jer uz tako nešto Hrvatima u Srbiji je sigurno teško.”

Kaže da je praksa “sjedenja na ušima” na utakmicama, kad su posrijedi ustaški poklici, skoro uvriježena: “Ne čuju predsjednici, ministri, policija, suci… Naš zakon je jasan – kad se nešto tako dogodi, prekida se utakmica.”

“Moramo imati dosljednju politiku. S jedne se strane nismo previše odmakli od rata, previše ga zloupotrebljavamo kao sredstvo političke kampanje, a onda unutar toga kad se govori o ratu, dio ljudi misli da je normalno da je njegova sastavnica ustaštvo. Misle da je normalno nakon završetka rata još uvijek osigurati pravo na pozdrav ZDS jer su pojedine formacije to izvikivale, ali to nije normalno”, ističe.

Zašto odavanje počasti 17. studenog?

Na pitanje smatra li da je srpska zajednica ili on sam učinio dovoljno, odnosno jesu li mogli učiniti više u smislu smanjivanja tog jaza, Pupovac je rekao:

“Svatko normalan, Srbin, Hrvat ili netko treći, razumije da je u Hrvatskoj tijekom ratnog raspada zajedničke zemlje Vukovar i vukovarsko stradanje jedno od najvećih mjesta stradanja. To je teret za svakog. SDSS je bio u Koloni i spremni smo opet ići u Kolonu. Približavamo se tome da se to pretvori u hrvatsko političko obračunavanje, zarađivanje političkih poena na tragičnim žrtvama.”

Na pitanje je li spreman kleknuti u Vukovaru i ispričati se za žrtve, Pupovac je podsjetio na sve što su dosad napravili i istaknuo: “Ljudi koji nisu sudionici rata, kao što ja nisam, ljudi koji nose teret tog rata zbog nekih ljudi koji su počinili zločine ili vodili ratnu politku, ne bi smjeli biti sredstvo kojem će se lijepiti etikete za one koji su bili protiv rata ili u ratu nisu sudjelovali, a spremni su doći s cvijetom, pokloniti se žrtvama i iskazati žaljenje. Zar to nije gesta koja popunjava moralne zahtjeve?”

Pojašnjavajući zašto vukovarskim žrtvama odaju počast dan ranije, a ne 18. studenog, napomenuo je:

“Kad je posrijedi naš dolazak, odredili smo dan ranije kad se okuplja najveći broj ljudi. Odlazimo na Dunav zbog vrlo jasnog razloga – jer su tamo civili završavali ubijeni, i Hrvati i Srbi. To je samo poštovanje prema strašnom vidu stradanja. Znamo da su stradali Hrvati, da su stradali Srbi, odabrali smo to kao način da se to ne zaboravi. S druge strane, nakon toga odlazimo na Ovčaru položiti vijence za ubijene iz vukovarske bolnice. Potom u crkvi svetog Nikolaja palimo svijeće za sve bez obzira na nacionalnost.”

Odgovarajući na poruke da su neki Vukovarci spremni fizički spriječiti dolazak predstavnika SDSS-a u Vukovar dan ranije, Pupovac je rekao: “Navikli smo na verbalne i fizičke prijetnje, nažalost. Kad to rade anonimne osobe, to je jedna stvar, ali kad to rade naši kolege iz Sabora, djeluju na osnovi loše pameti i suprotno Ustavnim vrijednostima. Život bez sućuti ne može biti dobar život. Prijetiti tako nekome može samo netko tko ne razumije ili ne može razumjeti. Vukovar treba biti otvoren grad, a gradonačelnik čovjek koji ta vrata drži otvorena. Vukovar ćemo sigurno posjetiti. Još ćemo objaviti točan plan dolaska. Ne bojimo se doći ni 17. ni 18. Oprezni smo samo zato što ne želimo da se okalja sjećanje na bilo koji način, ne našom gestom nego reakcijom na našu gestu. Kad procijenimo da taj rizik neće biti toliko, onda ćemo reći kako ćemo doći.”

O Ivanu Anušiću

Govoreći o smjeni ministra Marija Banožića rekao je da je odmah dao podršku novom ministru obrane Ivanu Anušiću: “Da, jučer sam to rekao predsjedniku Vlade. Ima određeni autoritet, taj dio Vlade mora imati osobu koja će to adekvatno voditi, vjerujemo da on ima kapaciteta. Znamo za izjave koje su bile usmjerene protiv mene. Nismo uvijek bili na istoj valnoj duljini.”

Dotaknuo se na kraju i odnosa Zagreba i Beograda. “Uspjeli smo stabilizirati odnose između Zagreba i Beograda, dugo se radilo na tome. Neovisno o izborima mislim da ti odnosi neće biti jako narušeni. Žigmanov je član Vlade, mi smo dio Vlade, svatko od nas ima svoj dio odgovornosti”, rekao je.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

12 sati prije

-

2. svibnja 2024.

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

13 sati prije

-

2. svibnja 2024.

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se proizvod iz Kauflanda, moguće da sadrži mikroplastiku

Objavljeno

15 sati prije

-

2. svibnja 2024.

By

Iz Kauflanda se povlači jedan proizvod.

Kako je objavljeno na web stranici Kauflanda, radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta se povlači proizvod:

K Classic Sol morska krupna bočica 110g

GTIN 4063367419300

Najbolje upotrijebiti do: 01.2028. i brojem serije: 401017

Razlog povlačenja proizvoda moguća je prisutnost mikroplastike u proizvodu.

Kupci ne bi trebali konzumirati proizvod, a mogu ga vratiti u bilo kojoj poslovnici u kojoj je kupljen te dobiti povrat novca, za što im nije potreban račun.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu