Connect with us

Hrvatska

Milorad Pupovac: “Vukovar ćemo sigurno posjetiti, ne bojimo se doći ni 17. ni 18.”

Objavljeno

9 mjeseci prije

-

N1

Saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac u Novom je danu komentirao aktualnu političku situaciju, odlazak u Vukovar i obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, ali i odnose unutar Vlade.

“Došlo je do političke radikalizacije, čak do pojave desnog radikalizma u retorici, to je zabrinjavajuće”, rekao je Milorad Pupovac o stanju u politici danas i dodao:

“Neki ne prezaju od najtežih oblika političkog djelovanja da bi narušili nešto što se desetljećima gradilo. Oni nemaju drugih ideja u politici nego međuetničko sukobljavanje. Neki ljudi nemaju druge ideje nego – idemo napadati Srbe, manjine – jer je to najlakše. To je zapravo najteže jer se tako društvo unazađuje. Neki misle da mir nema vrijednost i da treba nastaviti neku vrstu ratovanja.”

Odgovarajući na pitanje kako se suočavaju s raznim porukama i izjavama u kojima se SDSS naziva četničkom skupinom ili terorističkom strankom, Pupovac je rekao:

“Prvo, mi nismo četnici. Mi smo srpska manjinska stranka, ali nikad ni ja ni ljudi oko mene nisu dijelili ništa s četničkom ideologijom. To je za nas uvredljiv naziv koliko god uobičajen, on je protivan našem osjećaju političke vrijednosti. Brine činjenica da se u odnosima između Zagreba i Beograde Hrvate lako pretvara u ustaše, a Srbe u četnike. Uzet ću povod nesretnog incidenta u Zadru napadom na novinare i članove uprave Košarkaškog kluba Crvena zvezda, vikali su da će klati Srbe na utakmici, ali to su suci i druge institucije prešutjeli. Beogradski mediji odgovaraju da je to ustaški pir. Ali to su pojedinci, to nije Hrvatska. To je opasno, maligno, kontaminirajuće i s tim treba prestati jer uz tako nešto Hrvatima u Srbiji je sigurno teško.”

Kaže da je praksa “sjedenja na ušima” na utakmicama, kad su posrijedi ustaški poklici, skoro uvriježena: “Ne čuju predsjednici, ministri, policija, suci… Naš zakon je jasan – kad se nešto tako dogodi, prekida se utakmica.”

“Moramo imati dosljednju politiku. S jedne se strane nismo previše odmakli od rata, previše ga zloupotrebljavamo kao sredstvo političke kampanje, a onda unutar toga kad se govori o ratu, dio ljudi misli da je normalno da je njegova sastavnica ustaštvo. Misle da je normalno nakon završetka rata još uvijek osigurati pravo na pozdrav ZDS jer su pojedine formacije to izvikivale, ali to nije normalno”, ističe.

Zašto odavanje počasti 17. studenog?

Na pitanje smatra li da je srpska zajednica ili on sam učinio dovoljno, odnosno jesu li mogli učiniti više u smislu smanjivanja tog jaza, Pupovac je rekao:

“Svatko normalan, Srbin, Hrvat ili netko treći, razumije da je u Hrvatskoj tijekom ratnog raspada zajedničke zemlje Vukovar i vukovarsko stradanje jedno od najvećih mjesta stradanja. To je teret za svakog. SDSS je bio u Koloni i spremni smo opet ići u Kolonu. Približavamo se tome da se to pretvori u hrvatsko političko obračunavanje, zarađivanje političkih poena na tragičnim žrtvama.”

Na pitanje je li spreman kleknuti u Vukovaru i ispričati se za žrtve, Pupovac je podsjetio na sve što su dosad napravili i istaknuo: “Ljudi koji nisu sudionici rata, kao što ja nisam, ljudi koji nose teret tog rata zbog nekih ljudi koji su počinili zločine ili vodili ratnu politku, ne bi smjeli biti sredstvo kojem će se lijepiti etikete za one koji su bili protiv rata ili u ratu nisu sudjelovali, a spremni su doći s cvijetom, pokloniti se žrtvama i iskazati žaljenje. Zar to nije gesta koja popunjava moralne zahtjeve?”

Pojašnjavajući zašto vukovarskim žrtvama odaju počast dan ranije, a ne 18. studenog, napomenuo je:

“Kad je posrijedi naš dolazak, odredili smo dan ranije kad se okuplja najveći broj ljudi. Odlazimo na Dunav zbog vrlo jasnog razloga – jer su tamo civili završavali ubijeni, i Hrvati i Srbi. To je samo poštovanje prema strašnom vidu stradanja. Znamo da su stradali Hrvati, da su stradali Srbi, odabrali smo to kao način da se to ne zaboravi. S druge strane, nakon toga odlazimo na Ovčaru položiti vijence za ubijene iz vukovarske bolnice. Potom u crkvi svetog Nikolaja palimo svijeće za sve bez obzira na nacionalnost.”

Odgovarajući na poruke da su neki Vukovarci spremni fizički spriječiti dolazak predstavnika SDSS-a u Vukovar dan ranije, Pupovac je rekao: “Navikli smo na verbalne i fizičke prijetnje, nažalost. Kad to rade anonimne osobe, to je jedna stvar, ali kad to rade naši kolege iz Sabora, djeluju na osnovi loše pameti i suprotno Ustavnim vrijednostima. Život bez sućuti ne može biti dobar život. Prijetiti tako nekome može samo netko tko ne razumije ili ne može razumjeti. Vukovar treba biti otvoren grad, a gradonačelnik čovjek koji ta vrata drži otvorena. Vukovar ćemo sigurno posjetiti. Još ćemo objaviti točan plan dolaska. Ne bojimo se doći ni 17. ni 18. Oprezni smo samo zato što ne želimo da se okalja sjećanje na bilo koji način, ne našom gestom nego reakcijom na našu gestu. Kad procijenimo da taj rizik neće biti toliko, onda ćemo reći kako ćemo doći.”

O Ivanu Anušiću

Govoreći o smjeni ministra Marija Banožića rekao je da je odmah dao podršku novom ministru obrane Ivanu Anušiću: “Da, jučer sam to rekao predsjedniku Vlade. Ima određeni autoritet, taj dio Vlade mora imati osobu koja će to adekvatno voditi, vjerujemo da on ima kapaciteta. Znamo za izjave koje su bile usmjerene protiv mene. Nismo uvijek bili na istoj valnoj duljini.”

Dotaknuo se na kraju i odnosa Zagreba i Beograda. “Uspjeli smo stabilizirati odnose između Zagreba i Beograda, dugo se radilo na tome. Neovisno o izborima mislim da ti odnosi neće biti jako narušeni. Žigmanov je član Vlade, mi smo dio Vlade, svatko od nas ima svoj dio odgovornosti”, rekao je.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

18 sati prije

-

26. srpnja 2024.

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

2 dana prije

-

25. srpnja 2024.

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

3 dana prije

-

24. srpnja 2024.

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu