Connect with us

Hrvatska

ANALIZA HGK / U ovim hrvatskim županijama građani najviše štede…

Objavljeno

-

Prema analizi HGK, uz Grad Zagreb, najviše štede građani u primorskim županijama. Zagreb prednjači s 10 milijardi i 600 milijuna eura depozita građana, na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija s 4,6 milijardi, slijede Primorsko-goranska i Istarska županija. Najmanja je štednja kućanstava u Virovitičko-podravskoj županiji – samo 315 milijuna eura.

U vodstvu je Istra s oko 15 tisuća eura ušteđevine po stanovniku, a slijede je Zagreb, Primorsko-goranska te Dubrovačko-neretvanska županija, s malo više od 13 tisuća eura, piše HRT. Najmanje štednje po stanovniku, manje od 4 i pol tisuće eura, imaju u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Štednja građana raste u gotovo svim krajevima Hrvatske. Stanovnici glavnog i ekonomski najjačeg grada prednjače, no dobre turističke sezone itekako podebljavaju štedne račune na Jadranu.

“42 posto štednje otpada na jadransku Hrvatsku, što će reći da je turizam glavni generator. Biti u cijeloj priči je da je turizam kao aktivnost prva u od naših gospodarskih aktivnosti koja omogućuje širem sloju građanstva da formira kapital”, naglašava Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.

Najveći dio imovine građana otpada na štedne depozite, nekretnine, narodne obveznice

Najveći dio imovine građana otpada na štedne depozite, nekretnine ali i ove godine vrlo zanimljive – narodne obveznice. Ne treba, kažu u Hanfi, zaboraviti ni 20 milijardi eura mirovinske štednje građana.

“Što se tiče investicijskih fondova, tu vidimo veliki oprez hrvatskih građana, Trenutno je oko 2 milijarde eura u investicijskim fondovima, međutim treba reći da su investicijski fondovi ove godine imali jako dobar rezultat svog rada, u prvih 9 mjeseci ove godine rast dioničkih fondova je bio 16 posto”, istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.

Nakon dugog razdoblja nultih kamatnih stopa na štednju u bankama, nedavno je započeo njihov rast na jedan, dva, a ponegdje i 3 posto. No upravo sada, Europska središnja banka prekida trend povećanja ključnih kamatnih stopa.

“Sada je teško reći hoće li zaustavljanje povećanja ključnih kamatnih stopa zaustaviti i daljnje povećanje, naprimjer, rasta kamatnih stopa na depozite koji su do sada vrlo blago rasle i tek smo u posljednjih nekoliko mjeseci vidjeli da su banke aktivnije počele nuditi više kamatne stope”, govori Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.

Iako svatko štedi onoliko koliko može, ovisno o prihodima, važna je i edukacija i navika štednje, kažu financijski stručnjaci. Prema nekim istraživanjima, u prosjeku mjesečno na stranu odvajamo po 73 eura. Manje je to nego u drugim zemljama, ali ipak više nego lani i to za tri eura mjesečno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

CROBAROMETAR: HDZ je i dalje vodeći – ima najveću podršku u posljednjih godinu dana

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV objavio je rezultate istraživanja Crobarometar za svibanj.

Istraživanje je provedeno u prvoj polovici svibnja, a to su razdoblje prvenstveno obilježili pregovori stranaka nakon izbora s ciljem formiranja parlamentarne većine i dogovora oko sastava buduće Vlade. Tijekom provedbe istraživanja potvrđen je dogovor HDZ-a i partnera s DP-om te je konstituiran 11. saziv Hrvatskog sabora, navodi Dnevnik Nove TV.

HDZ je i dalje vodeći te ima podršku 30,5 posto zainteresiranih birača, što im je istovremeno i najveća podrška u posljednjih godinu dana. SDP je i dalje drugi s podrškom od 20,2 posto, točno dva posto manje nego mjesec ranije, Možemo! podržava 11,1 posto ispitanih i u blagom je padu, a Most ovaj mjesec može računati na podršku 8,6 posto ispitanih. Što se tiče rejtinga Domovinskog pokreta, od ulaska u vladajuću koaliciju, mogu se uočiti zanimljive promjene – u odnosu na prethodni mjesec su u padu i to za gotovo tri postotna poena. Sada ih podržava 7,4 posto ispitanih, što pokazuje kako je dio glasača razočaran smjerom pregovora i dogovora.

S druge strane, raste broj neodlučnih, sada je na 10,6 posto, dok je za jedan posto (11,6) više onih koji su za neke druge opcije, ali od njih sve stranke imaju manje od dva posto potpore, piše Dnevnik.hr.

Najpozitivniji i najnegativniji političari

Zoran Milanović, kojem popularnost posljednjih mjeseci blago pada, pa i ovaj mjesec, od svih promatranih političara ima najbolji dojam. Za 47 posto ispitanih on je pozitivac. Slijedi ga Božo Petrov o kojem pozitivno mišljenje ima 41 posto ispitanih. Premijer Andrej Plenković na trećem je mjestu. 39 posto ispitanih o njemu ima pozitivan dojam. Sa samo jedan posto manje, na četvrtom mjestu je Tomislav Tomašević, a top 5 zatvara Dalija Orešković. Ovaj put spomenut ćemo i šesto mjesto jer tu se smjestio čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je još prošli mjesec bio na drugom mjestu. Bilježi velik pad. Tada je o njemu pozitivan dojam imao svaki drugi, a sad tek svaki treći ispitanik, objavio je Dnevnik Nove TV.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu