Connect with us

Hrvatska

ŠTO SE DOGAĐA? / U Hrvatskoj godišnje nestaju tisuće ljudi. Brojke u zadnje vrijeme rastu

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Analizirali smo broj prijavljenih nestanaka i razloge zbog kojih ljudi u Hrvatskoj najčešće odluče otići bez traga.

Dječak nestao u Španskom. Potraga za 19-godišnjakom koji je zadnji put viđen na autocesti. Nestao muškarac u Zagori. Treći dan potrage za nestalom osobom na području Virovitice. Mladi Hrvat biciklom ušao u Srbiju, gubi mu se svaki trag. Maloljetnica nestala kod Šibenika. Pronađen 66-godišnjak koji se danas udaljio s adrese prebivališta. Nestala žena (35) iz Zagreba pronađena mrtva….

To su samo neki od naslova objavljeni posljednjih dana zbog nastanka brojnih osoba. Neke od ovih priča imale su sretan, a neke tragičan kraj. To isto potvrđuje i statistika Ministarstva unutarnjih poslova koje smo pitali je li situacija s brojem nestalih postala zabrinjavajuća.

Evo što kaže MUP-ova statistika

Tijekom 2021. prijavljeno je 1.930 nestanaka osoba, dok je lani bilo 2.523 nestanka. Ove godine, do sada, već je prijavljen nestanak 2.360 ljudi. Trenutno se traga za 2.845 osoba čiji se podaci nalaze na web stranici NENO.

Potvrđeno je to za N1 iz Ministarstva unutarnjih poslova koje objašnjava da se nestalom osobom smatra svaka ona osoba koja se udaljila iz svog uobičajenog okruženja, mjesta prebivališta ili boravišta, i to protivno svojoj volji ili u skladu sa svojom voljom.

“Nestalim smatramo svakog onog čiji je nestanak kao takav prijavljen policiji”, dodaju iz MUP-a opisujući kako prema dosadašnjoj policijskoj praksi znatan dio ljudi nestaje dragovoljno iz različitih razloga kao što su: bijeg od obitelji, supružnika, zbog narušenih obiteljskih ili partnerskih odnosa, zbog financijskih problema i dugova pa sve do uzimanja novog identiteta.

Zašto sve ljudi odlučuju nestati?

Osim toga, objašnjavaju iz MUP-a, ljudi nestaju i zbog duševnih oboljenja, dok su neki žrtve prirodnih nepogoda, nesreća kod planinarenja, alpinizma, ronjenja, ribarenja, speleoloških poduhvata, lova i slično.

“Dio osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim i pristupačnim mjestima pa ih je teško ili nemoguće pronaći. Neki postaju žrtvama kaznenih djela – ubojstava, trgovanja ljudima, trgovina ljudskim organima, otmice, zlostavljanja”, opisuju nam dalje s kakvim se sve slučajevima susreću u rješavanju nestanaka.

Ipak, najčešće bježe djeca iz odgojnih ustanova ili pak bolesnici iz zdravstvenih, posebno psihijatrijskih ustanova. Tu su, zatim, odlasci s ciljem počinjenja samoubojstva, te nesreće.

Djeca bježe zbog avanture, problema…

“Kad su u pitanju djeca i maloljetne osobe, razlozi nestanka su različiti. Ukoliko se maloljetna osoba udalji iz obiteljskog doma najčešći razlozi su avanturizam, skitnja i prosjačenje, problemi u obitelji odnosno neposlušnost roditeljima, mladenački bunt, neuspjeh u školi, nesretne ljubavi ili bolest”, navode nam stručnjaci iz MUP-a.

Iz odgojnih ustanova maloljetnici bježe jer se ne mogu prilagoditi, žele izbjeći odgojne mjere i autoritete. Nerijetko odlaze i kako bi činili kaznena djela ili pak potpadnu pod utjecaj vršnjaka.

“Bitno je naglasiti da je nestanak osobe potrebno odmah prijaviti policiji, odnosno u najbližu policijsku postaju. Za naglasiti je i kako za prijavu nestanka osobe nije potrebno čekati protek određenog vremena, na primjer 24 sata i slično. Upravo odgađanje prijave nestanka može biti presudno za uspješnost traganja”, savjetuju iz policije.

Kako prijaviti nestanak neke osobe?

Nestanak osobe može prijaviti svatko tko dozna za nestanak, odnosno ako brine za život i zdravlje te osobe. “Kad su u pitanju djeca i maloljetnici prijavu o nestanku podnosi roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik. Policija u svim slučajevima žurno raspisuje objave i dijeli fotografije nestalih osoba, surađuje s obiteljima i prijateljima u cilju što bržeg pronalaska nestale osobe”, uvjeravaju iz MUP-a.

Na pitanje nestaje li više muškaraca ili žena, te koliki je udio nestalih maloljetnika policija ne otkriva, jer, tvrde da na taj način uopće ne vode statistiku. Nemaju ni podatak koliko potraga završi sretnim ishodom, a koliko nestalih se nikada ne pronađe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

E-REGISTAR “NE ZOVI!” / Ne želite da vam trgovci telefonski nude proizvode i usluge? Vrlo jednostavno ih možete spriječiti…

Objavljeno

-

By

Vjerojatno nema vlasnika mobilnog ili fiksnog telefona u Hrvatskoj kojeg barem jednom, pozivom ili porukom, nije kontaktirao neki trgovac ili agent u call-centru nudeći razne proizvode i usluge.

Lako je za pretpostaviti da većina primatelja takvih poziva ili poruka nije bila zainteresirana za ono što im je nuđeno, a vrlo vjerojatno i ljutita zbog neželjenih poziva.

Mnogi, pak, ne znaju da mogu, ako žele, relativno jednostavno spriječiti takve pozive i poruke.

Postoji e-Registar NE ZOVI

Naime, u članku 12.1. Zakona o zaštiti potrošača piše da je “zabranjeno upućivati pozive i/ili poruke putem telefona potrošačima koji su se upisali u registar potrošača koji ne žele primati pozive i/ili poruke u okviru promidžbe i/ili prodaje putem telefona”.

Slijedom toga, u Hrvatskoj već godinama postoji e-Registar “NE ZOVI” – besplatni javni registar telefonskih brojeva potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju telefonskim pozivima ili putem SMS i MMS poruka. Trgovci, pak, imaju zakonsku obvezu sve telefonske brojeve u tom registru izbrisati sa svojih pozivnih lista te ih ne smiju zvati niti slati poruke nudeći im proizvode ili usluge.

Naravno, ako netko želi da ga pojedini trgovci ipak kontaktiraju, može za njih zadržati posebne privole, ali ih može i opozvati u bilo kojem trenutku.

Kako se upisati u Registar?

Registar “NE ZOVI” javno je dostupan na stranicama HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti), a u njemu su vidljive samo tri informacije: je li pojedini broj upisan u registar, jesu li za taj broj povučene sve prethodno date privole te vremensku oznaku kada je broj upisan u registar. Ostale informacije vezane uz broj upisan u Registar “NE ZOVI” nisu javno dostupne.

Sam upis u Registar relativno je jednostavan. Obrazac zahtjeva za upis/ispis telefonskog broja koji je moguće preuzeti na stranici HAKOM-a treba popuniti (olovkom nakon ispisa ili elektronički) te ga dostaviti svome teleoperateru osobno u poslovnici ili e-mailom. Teleoperater potom ima rok od sedam dana da vaš broj upiše u Registar. Na ovoj poveznici možete provjeriti nalazi li se vaš broj u Registru nakon što ste zatražili upis.

Što ako trgovci nastave zvati?

Događa se, naravno, da i nakon toga neki trgovci zovu potrošače na brojeve koje su ovi upisali u Registar. Isprva to može biti zato jer trgovac nije još “skinuo” broj s liste pa ga valja upozoriti na to. A ako sepozivi trgovaca učestalo nastave, potrošač takve može prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata, koja je nadležna u tom slučaju.

Više detalja o e-Registru NE ZOVI možete pročitati OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu