Connect with us

Svijet

Vremenski fenomen uočen nad Sjevernim polom, atmosferski fizičar objašnjava: “Ako taj mega-vrtlog u visini pukne…”

Objavljeno

-

Severe Weather Europe (SWE) objavio je da se u stratosferi iznad Sjevernog pola počinje formirati polarni vrtlog koji će utjecati na zimsko vrijeme 2023./2024. godine. Utjecaj ovog vremenskog fenomena bi se, prema SWE-u, najviše mogao osjetiti u SAD-u, Kanadi i Europi, osobito ako se polarni vrtlog počne urušavati. Što točno možemo očekivati ove zime za N1 je objasnio Branko Grisogono, atmosferski fizičar i profesor u trajnom izboru na PMF-u u Zagrebu.

Grisogono navodi da polarni vrtlog predstavlja uobičajeno strujanje zraka u stratosferi.

“Značajno utječe na donje slojeve atmosfere, tzv. troposferu, posebice na polarnu mlaznu struju, njezino meandriranje, raspored planetarnih valova te ultimativno na ciklone i anticiklone u našim područjima. To je ciklonalni vrtlog hladnog zraka, vrti se od zapada k istoku i stvoren je razlikom temperature tropskih i polarnih krajeva, te rotacijom Zemlje”, pojasnio je Grisogono.

Objasnio je i kako bi točno polarni vrtlog mogao utjecati na Europu, odnosno kakve bi vremenske prilike mogao donijeti ove zime. On navodi da je u ovom trenutku prerano za prognozirati kakve nas vremenske prilike mogu očekivati tijekom zime, no navodi da bi ponegdje moglo biti neuobičajeno hladno, odnosno toplo.

“Ako taj mega-vrtlog u visini pukne, tj. prolije se iz skoro kružne u dipolnu ili kompliciraniju strukturu, onda se stvaraju “džepovi”, komadići tog polarnog vrtloga, kao krpice što ne znaju kuda da krenu. Jedni nose topliji zrak na sjever, a drugi nose hladan i vlažan zrak na jug. Do sada to se obično događalo svake dvije do tri godine u siječnju ili veljači“, naveo je Grisogono i nastavio:

“Danas, sredinom rujna, nemoguće je reći gdje će takav nelinearan planetarni val slomiti zbog pucanja polarnog vrtloga. Stoga, znamo da će negdje na sjevernoj hemisferi biti neuobičajeno hladno, zbog stacionarnog ‘džepa’ zarobljenog polarnog zraka, a negdje će biti neuobičajeno toplo. Lom polarnog vrtloga nerijetko dovodi to jakog zatopljenja u donjoj stratosferi i promjeni smjera polarne mlazne struje.”

SWE također navodi da na polarni vrtlog utječe i El Niño, a i Grisogono ističe da su tu u pitanju atmosfersko-oceanske veze, odnosno jedna pojava utječe na drugu.

“El Niño, kao i druga interna tj. prirodna klimatska kolebanja, posebice u tropima, utječu jedni na druge. Povezanost nije, nažalost, kao na vagi, već više efekata ljuljaju jedni druge, treba nam multi-dimenzionalna vaga! Kao u timskoj igri, kako tko potegne jače, a netko slabije…”, objasnio je Grisogono.

“U principu, El Niño zaljulja polarni vrtlog, on onda čeka što će mu reći drugi bitni ‘daljinski igrači’, poput tzv. kvazi-dvogodišnje oscilacije u tropima što putuje kroz stratosferu, te stanje monsuna te ostalih klimatskih modova. To je kompleksna i zanimljiva igra što se ubrzava s globalnim zagrijavanjem zbog ljudskih utjecaja”, zaključio je Grisogono.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ekstremni vremenski uvjeti haraju Europom: Rekordne vrućine i jake oluje

Objavljeno

-

By

Europu pogađaju ekstremni vremenski uvjeti s rekordno visokim temperaturama i jakim olujama. Srbija i Rumunjska suočavaju se s toplinskim valovima koji dosežu 40ºC, dok Njemačka prolazi kroz jake grmljavinske oluje.

Ekstremni vremenski uvjeti nastavljaju pustošiti Europu, gdje visoke temperature i jake oluje pogađaju različite regije.

Srbija se trenutačno suočava s prvim toplinskim valom ove sezone, a očekuje se porast temperatura diljem zemlje. Prognoze predviđaju da bi živa ovog tjedna mogla doseći čak 40ºC zbog nadolazeće anticiklone iz Afrike, prenosi Euronews.

I Hrvatsku je zahvatio prvi ovogodišnji toplinski val. Temperature bi mogle rasti do 40 stupnjeva, a vrhunac se očekuje u petak.

U Rumunjskoj se stanovnici Bukurešta bore s još jednim toplinskim valom od srijede kada su temperature porasle na oko 40ºC u južnom dijelu zemlje. Ogromna vrućina pretvorila je rumunjsku prijestolnicu u ljetnu scenu, a mnogi stanovnici traže spas u lokalnom jezeru i na fontanama u parkovima, što gradu daje tropski ugođaj.

U Njemačkoj su oluje s grmljavinom i loše vrijeme pogodile dijelove Saske u utorak. U okrugu Meissen jaki udari vjetra zabrinuli su stanovništvo, kao i izvješća o mogućem tornadu u gradu Gröditz. Loše vremenske prilike u zemlji domaćinu Eura 2024. prouzročile su značajnu štetu, uništivši brojne vodove i oštetivši krovove.

Toplinski valovi i oluje ometaju život diljem Europe

Copernicus, agencija Europske unije za praćenje klime, izvijestila je početkom mjeseca da je prethodni svibanj bio najtopliji zabilježen na globalnoj razini. Time je, prema njihovim podacima, obilježen dvanaesti uzastopni mjesec rekordnih vrućina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijene nafte iznad 84 dolara

Objavljeno

-

Cijene nafte stabilizirale su danas na međunarodnim tržištima iznad razine od 84 dolara, odražavajući raskorak u procjenama potražnje pred početak ljetnog tromjesečja i sezonu putovanja u SAD-u.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 84.23 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 1.63 dolara.

Značajnijih promjena nije danas bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 80.36 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 1.88 dolara.

Oprez na tržištima

Raspoloženje su pred kraj jučerašnje trgovine obilježile optimistične procjene o potražnji u ljetnom tromjesečju.

Američka investicijska banka Goldman Sachs procijenila je prošli tjedan da bi zbog snažne potražnje u ljetnoj sezoni putovanja u SAD-u tržište u trećem tromjesečju trebalo bilježiti manjak u opskrbi od 1.3 milijuna barela.

Optimizam signalizira i Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) potvrđenom procjenom prema kojoj bi potražnja u ovoj godini trebala porasti za 2.25 milijuna barela dnevno. Grupa je odlučila postupno povećati opskrbu od kraja godine.

Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja savjetuje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), uključujući vodeće potrošače, očekuje pak upola slabiji rast, za nešto više od milijun barela dnevno. 

U takvim je uvjetima na tržištima ponovo prevladao oprez. “Fokus tržišta ponovo se preusmjerio na fundamente koji već neko vrijeme pokazuju slabost”, napisao je u bilješci Francisco Blanch iz BoFA-e, napominjući da su zalihe nafte i destilata u skladištima u SAD-u i Singapuru više nego u drugim dijelovima svijeta.

Rast potražnje usporio

Rast globalne potražnje za naftom usporio je u prvom tromjesečju na 890.000 barela dnevno, a podaci pokazuju da je trend vjerojatno nastavljen i u drugom tromjesečju, dodao je Blanch u bilješci.

Neki analitičari ustraju pak u procjenama da bi cijene nafte u kratkoročnoj perspektivi trebale rasti. “Najnovije smjernice OPEC+ i njihova potvrda procjene prema kojoj bi potražnja trebala rasti za 2,25 milijuna barela dnevno signaliziraju da će ponuda u 2024. rasti istim tempom (kao i lani) i upućuju na mogućnost smanjene proizvodnje u 2025.”, smatra Patricio Valdivieso iz Rystad Energyja.

Pozornost se sada preusmjerava na zalihe u SAD-u. Udruga proizvođača API objavit će podatke o zaliha u prošlom tjednu tijekom dana, a vlada sutra.

OPEC je odvojeno objavio da je u ponedjeljak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 37 centi, na 83.06 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ova zemlja je ponovno prva na svijetu u proizvodnji hmelja

Objavljeno

-

By

Njemačka je ponovo zauzela prvo mjesto na svjetskoj ljestvici proizvođača hmelja, preotevši nakon devet godina ‘titulu’ SAD-u, izvijestila je u utorak udruga uzgajivača.

Površina pod hmeljom u Njemačkoj smanjila se za 340 hektara, na 20.300 hektara. U SAD-u smanjena je za 4.500 hektara, na 17.850 hektara, navode u udruzi.

Velike zalihe hmelja dovele su do pada cijena, što je zabrinulo proizvođače u Njemačkoj. Proizvodnja je gotovo u potpunosti usmjerena u pivski sektor, a prodaja piva u svijetu pada.

To nije jedini razlog za njemačko ‘pretjecanje’ američke konkurencije, napomenuo je predstavnik udruge Erich Lehmair.

Uzgajivači u SAD-u lakše otkazuju ugovore o nabavi, što znači da mogu u kraćem roku odustati od proizvodnje nego njihove kolege u Njemačkoj, objasnio je.

Njemci imaju dulju tradiciju

Poljoprivreda je također u SAD-u drugačije strukturirana i gospodarstva su znatno veća. Ako su prognoze loše, veliki američki uzgajivači moraju mijenjati smjer brže od manjih obiteljskih gospodarstava u Njemačkoj, djelomično i zbog pritisaka banaka.

Njemačka obiteljska gospodarstva često imaju i dužu tradiciju i ne odustaju lako od kultura koje su dugo uzgajali, objasnio je Lehmair.

Bavarski Hallertau ponovo je zauzeo prvo mjesto na ljestvici regija. U 2022. bio je drugi, prema podacima najvećeg svjetskog trgovca hmeljem BarthHassa, iza američke Yakime u saveznoj državi Washington.

Njemačka i SAD imaju lavovski udio u globalnom uzgoju hmelja. Lani je zasijan na 55.000 hektara, što znači da je površina pod hmeljom smanjena za oko 4.800 hektara u odnosu na 2022., objavila je njemačka udruga.

Čelnik udruge Erich Lehmair ističe da su prognoze za ovu godinu dobre. “Hmelj trenutno dobro napreduje”, naglašava.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu