Connect with us

Hrvatska

Ekonomist Stojić: Uskoro stiže recesija, ali to nije loša vijest

Objavljeno

-

Hrvoje Stojić, zaposlen na poziciji glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, gostovao je u Newsroomu i komentirao hrvatsko pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kao i trendove inflacije.

“Brzina ulaska u OECD nije presudna, već kvaliteta pregovaračkog procesa. Važno je da smo proces iskoristili kao poticaj reformama olakšanja uvjeta poslovanja. Ulaskom u EU područje napravili smo snažnu reformu spuštanja uvjeta financiranja. Finacije smo sveli na povoljnu putanju. Dok smo vodili pregovore za ulazak u Uniju, sve reforme su doprinjele tome da smo smanjili trošak za financiranje javnog duga. On je sada dvostruko niži od prosjeka Unije“, kazao je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

Stojić je komentirao i inflaciju u Hrvatskoj. Tvrdi da bolje stojimo od ostataka Europe.

“Kada pogledamo koliko je inflacija napredovala u prva tri mjeseca ove godine, njena dinamika je slabija od onog u području EU. Građanima će biti zanimljiv podatak kako je cijena hrane u Hrvatskoj manja nego u Njemačkoj. Do rasta cijena jest došlo, ali podaci pokazuju da su hrana, pića i duhanskih proizvoda rasli 15 i pol posto, dok je u Njemačkoj to bilo oko 20 posto“, objasnio je.
Stojić je otkrio i da Europsku centralnu banku (ECB) brine da temeljna inflacija, dakle opća stopa infalcije prilagođena za cijenu energenata i prehrambenih proizvoda, i dalje raste. ECB će još neko vrijeme podizati kamatne stope, kazao je. Cijela operacija ovisit će i o drugim faktorima poput poremaćaja u banakarskim sustavima, kao onog koji se zbio u SAD-u.

“Ako se ostvare najave Američke centralne banke da ćemo u drugoj polovici ove godine i početkom sljedeće godine, ući u recesiju, onda smo pri kraju rasta kamatnih stopa. Recesija koja se najavljuje i koja će vjerojatno doći manje je zlo od visoke infalcije. Recesije inače kratko traju, dok inflacija naruši kupovnu moć i teško se iz nje izvući bez dizanja kamatnih stopa“, poručio je

Stojić tvrdi i da je naš bankarski sustav stabilan.

“Imamo jednu od najvećih stopa adekvatnosti kapitala, a dobro stojimo i po pitanju likvidnosti. To ne bi smjeli ugrožavati nekakvim nepredvidljivim odlukama“, poručio je.

Dodaje i da je da je naš financijski sustav izuzetno bankocentričan.

“Godine 2015. donesen je zakon o konverziji švicarskih franaka. Dobar broj dužnika dobio je jednake uvjete kao i da su uzeli kredite u eurima. Ovo što se sada događa je druga devijacija obeštećenja, koja je vrlo upitna. Zahtjev za obeštećenjem temelji se na obraćaju gdje kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom od 4,2 posto nije u ekonomskoj realnosti s vremenom kada je kunski kredit imao stopu od deset posto. Bivše korisnike kredita u švicarcima stavlja u prednost u odnosu na sve ostale dužnike u Hrvatskoj“, zaključio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu