Connect with us

Hrvatska

Ekonomist Stojić: Uskoro stiže recesija, ali to nije loša vijest

Objavljeno

-

Hrvoje Stojić, zaposlen na poziciji glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, gostovao je u Newsroomu i komentirao hrvatsko pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kao i trendove inflacije.

“Brzina ulaska u OECD nije presudna, već kvaliteta pregovaračkog procesa. Važno je da smo proces iskoristili kao poticaj reformama olakšanja uvjeta poslovanja. Ulaskom u EU područje napravili smo snažnu reformu spuštanja uvjeta financiranja. Finacije smo sveli na povoljnu putanju. Dok smo vodili pregovore za ulazak u Uniju, sve reforme su doprinjele tome da smo smanjili trošak za financiranje javnog duga. On je sada dvostruko niži od prosjeka Unije“, kazao je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

Stojić je komentirao i inflaciju u Hrvatskoj. Tvrdi da bolje stojimo od ostataka Europe.

“Kada pogledamo koliko je inflacija napredovala u prva tri mjeseca ove godine, njena dinamika je slabija od onog u području EU. Građanima će biti zanimljiv podatak kako je cijena hrane u Hrvatskoj manja nego u Njemačkoj. Do rasta cijena jest došlo, ali podaci pokazuju da su hrana, pića i duhanskih proizvoda rasli 15 i pol posto, dok je u Njemačkoj to bilo oko 20 posto“, objasnio je.
Stojić je otkrio i da Europsku centralnu banku (ECB) brine da temeljna inflacija, dakle opća stopa infalcije prilagođena za cijenu energenata i prehrambenih proizvoda, i dalje raste. ECB će još neko vrijeme podizati kamatne stope, kazao je. Cijela operacija ovisit će i o drugim faktorima poput poremaćaja u banakarskim sustavima, kao onog koji se zbio u SAD-u.

“Ako se ostvare najave Američke centralne banke da ćemo u drugoj polovici ove godine i početkom sljedeće godine, ući u recesiju, onda smo pri kraju rasta kamatnih stopa. Recesija koja se najavljuje i koja će vjerojatno doći manje je zlo od visoke infalcije. Recesije inače kratko traju, dok inflacija naruši kupovnu moć i teško se iz nje izvući bez dizanja kamatnih stopa“, poručio je

Stojić tvrdi i da je naš bankarski sustav stabilan.

“Imamo jednu od najvećih stopa adekvatnosti kapitala, a dobro stojimo i po pitanju likvidnosti. To ne bi smjeli ugrožavati nekakvim nepredvidljivim odlukama“, poručio je.

Dodaje i da je da je naš financijski sustav izuzetno bankocentričan.

“Godine 2015. donesen je zakon o konverziji švicarskih franaka. Dobar broj dužnika dobio je jednake uvjete kao i da su uzeli kredite u eurima. Ovo što se sada događa je druga devijacija obeštećenja, koja je vrlo upitna. Zahtjev za obeštećenjem temelji se na obraćaju gdje kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom od 4,2 posto nije u ekonomskoj realnosti s vremenom kada je kunski kredit imao stopu od deset posto. Bivše korisnike kredita u švicarcima stavlja u prednost u odnosu na sve ostale dužnike u Hrvatskoj“, zaključio je.

 

Hrvatska

Capak o porastu zaraženih koronom: “Imamo tri nova soja koji izbjegavaju imunitet”

Objavljeno

-

By

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak komentirao je za N1 novi porast broja oboljelih od koronavirusa.

Capak je rekao da u Hrvatskoj imamo jednu stabilnu epidemiološku situaciju s covidom. “Od početka 8. mjeseca nam je broj novootkrivenih slučajeva nešto narastao, ali to nisu još uvije zabrinjavajuće brojke. Hospitalizacije, iako rastu, ne rastu tako bitno”, rekao je.

“U svijetu cirkuliraju tri nova soja koji imaju značajne mutacije na šiljastom proteinu što im omogućava da izbjegavaju imunitet stečen bilo preboljenjem bilo cijepljenjem.  Zato u čitavom svijetu vidimo porast, ali taj porast još uvijek nije zabrinjavajući i mi pažljivo pratimo situaciju”, dodao je.

Otkrio da se za sada ne uvode nikakve nove mjere. “Pratimo što se u svijetu i u Europi događa i ako se situacija pogorša spremni smo reagirati”, tvrdi Capak.

Dodao je da imamo novo cjepivo. “To je strahovito bitno. Mi smo 18.09. počeli s cijepljenjem s novo-varijantnim Pfizerovim cjepivom. Ono je dostupno i preporučamo da se rizične skupine cijepe, prije svega one starije od 65 godina i kronični bolesnici, ali cjepiva ima dovoljno i moći će se cijepiti i svi oni drugi koji žele”, rekao je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Tko radi najviše, a tko najmanje u EU-u? Evo gdje su Hrvati

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Građani Grčke rade duže od svih ostalih u Europskoj Uniji.

Radno sposobni stanovnici te zemlje stari između 20 i 64 godine u prosjeku rade 41 sat tjedno.

Slijede ih građani Poljske (40,4) i Rumunjske i Bugarske (po 40,2).

S druge strane, najmanje ukupno radno vrijeme imaju građani Nizozemske koji tjedno rade “svega” 33,2 sata.

Za njima ne zaostaju mnogi ni oni u Njemačkoj (35,3) i Danskoj (35,4).

Stanovnici Hrvatske i Slovenije nalaze se ispod sredine liste jer u obje države se radi u prosjeku 39,6 sati tjedno.

U EU-u se 2022. godine u prosjeku radilo 37,5 sati, objavio je Eurostat.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZA VIKEND NAJAVLJENE INTENZIVNE OBORINE / Slovenci i Grci u strahu od novog potopa. Što čeka Hrvatsku?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Meteorolozi u mediteranskom području za vikend najavljuju formiranje nove ciklone iznad Genovskog zaljeva, što će donijeti intenzivne lokalne oborine. U Grčkoj, koju je početkom mjeseca pogodila oluja Daniel te je u ovoj zemlji i u Libiji uzela tisuće života, strahuju od ponavljanja smrtonosnog nevremena.

Prognostičari sa stranice Neurje.si objavili su na svojoj stranici na Facebooku animaciju ciklone koja će se u petak formirati iznad Genovskog zaljeva.

Navode da će ta ciklona donijeti obilnu kišu, posebice u dijelovima zapadne i središnje Slovenije. U kratkom vremenskom razdoblju lokalno može pasti i do 100 mm oborina, prenosi tportal.

U Sloveniji će doći do nekoliko pojedinačnih nevremena kada prođe fronta, koja će ponovno biti učestalija na zapadu i jugu zemlje, a zatim očekujemo promjenljivo vrijeme uz povremene padavine. Pogoršanje će biti kratkog vijeka jer će temperature ubrzano rasti. Od utorka nas ponovno očekuju temperature između 25 i 27 stupnjeva Celzijusa, kažu s Neurja.

Slovenski lovci na oluje prognoziraju da bi ciklona mogla nastaviti put prema Grčkoj i Libiji, gdje je oluja Daniel početkom ovog mjeseca ostavila strahovite posljedice i odnijela velik broj života.

Ova teza već izaziva podjele među grčkim meteorolozima. Nakon što je grčki meteorolog Klearchos Marusakis najavio novo nevrijeme jačine Daniela, a koje će, po njemu, ponovo pogoditi područje Tesalije, uzvratio mu je Teodoros Kolidas, direktor grčkog Nacionalnog meteorološkog centra.

“Očekujemo kišu, ali do sljedećeg utorka ne predviđamo ništa dramatično važno. Oni koji uspoređuju sustave trebaju biti svjesni toga da se obraćaju prosječnom građaninu, a da ne govore na konferenciji”, rekao je te priložio podatke o kiši i meteograme koji ovoga puta ne izgledaju toliko drastično kao početkom mjeseca.

I hrvatski DHMZ za vikend najavljuje promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U petak, uglavnom na sjevernom Jadranu i u gorju, lokalno kiša i pljuskovi. Za vikend kiša, ponegdje i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a mjestimice može pasti i veća količina oborine, osobito na zapadu u subotu.

Vjetar na kopnu slab do umjeren jugozapadni, u gorju i jak, u subotu u okretanju na sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu će puhati umjereno do jako jugo, prolazno i olujno, a u nedjelju će ponajprije na sjevernom dijelu zapuhati bura. Nakon vrlo toplog petka, za vikend će danju biti svježije, osobito na kopnu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu