Connect with us

Svijet

MEDITERAN U OPASNOSTI Južna Europa imat će klimu kakvu ima sjever Afrike

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 27 država EU-a i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava da se razina mora sve više podiže nanoseći sol na poloprivredna zemljišta što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i sigurnosno ugroziti zemlje.

Sredozemlje je, nakon Arktika na sjeveru, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova.

Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, rekao je u razgovoru za Hinu da se “razina mora brzo uzdiže”.

“Nije problem što dolazi više vode na kopno, kao primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu”, napomenuo je u primorskom gradu Barceloni gdje se nalazi sjedište Unije za Mediteran.

40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu

Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj instituciji, kaže da se “40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu”.

“Imamo problem u području delte rijeke Pad (na sjeveru Italije) no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje”, izjavio je Mastrojeni.

Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema europskoj strani Mediterana.

“Moji preci Rimljani su znali reći: Želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi. Ali ako nikada više ne želiš čuti za njega moraš razasuti sol po njegovim poljima”, rekao je Mastrojeni.

On je u studenom bio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon kako bi upozorio na probleme.

“Dosad su mediteranske zemlje bile podijelje u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme”, napomenuo je Mastrojeni.

“Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti”, dodao je.

Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu

Mediteran je, kaže, “mjesto bogatih i siromašnih ljudi”.

“Ako se tim mjestom ne upravlja dobro može postati poprište sukoba”, upozorio je. “Moramo stoga udružiti snage kako bi smo eliminirali uzroke. Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu”, dodao je.

Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima.

“Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina. Tko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima? Tko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Tko dakle ima tehnologiju i znanje?”, rekao je istaknuvši da je stoga neophodna suradnja sjevera i juga Mediterana.

O tim problemima raspravljat će se 19. svibnja u Šibeniku na 3. Mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije.

“Hrvatska je jedna od zemalja koja će osjetiti značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena”, kaže politolog Vedran Obućina, voditelj foruma.

“Povećanje razine mora već je sada vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje pada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom”, dodaje.

Iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u sektor obnovljive energije

U Šibeniku domaći i strani stručnjaci namjeravaju tražiti rješenja na nastalu situaciju.

“Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti”, napominje Obućina.

Mastrojeni je posljednji put posjetio Hrvatsku u srpnju 2020. godine kada je u Splitu sudjelovao na Međunarodnom energetskom forumu, također u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije. Tada je tema bila energetska sigurnost na Mediteranu.

“Osjećam se pomalo krivim. Jako smo zatrpani a iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u sektor obnovljive energije. Imali smo neke razgovore, i slično, pa mi je jedan od prioriteta da se napravi nešto konkretno”, rekao je Mastrojeni.

Istaknuo je da je “potencijal Balkana u proizvodnji energije putem vjetra velik”.

“Potrebno ga je razviti što je više moguće”, napominje Mastrojeni koji je posjetio tamošnje zemlje.

“Ondje su svjesni potencijala koji imaju pa su od nas zatražili pomoć. Također znaju da to nije samo potencijal lokalnog karaktera”, kaže.

Unija za Mediteran kada vidi zanimljiv projekt nastoji okupiti financijere, industrijalce, političare i socijalne partnere kako bi zaživio. Tako je nastalo veće područje vjetroelektrana u bliskoistočnoj zemlji Jordanu.

“Mi možemo posjesti sve strane za isti stol. A to onda dobro funkcionira”, zaključio je Mastrojeni.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Golema santa leda se odlomila na Antarktici. Nastala pukotina od 14 kilometara

Objavljeno

-

Velika santa leda odlomila se od ledene ploče Brunt na Antarktici, objavila je istraživačka organizacija British Antarctic Survey (BAS). Santa leda, veličine 380 četvornih kilometara, odvojila se u ponedjeljak, nekoliko tjedana nakon što se u ledu otvorila pukotina od čak 14 kilometara.

Ovakvo odvajanje golemog komada leda od ledenjaka ili od ledene mase treće je u regiji u posljednje četiri godine.

Znanstvenici BAS-a u tom su području uočili nestabilnosti još prije više od deset godina, zbog čega je britanska istraživačka stanice Halley godine 2016. premještena 20 kilometara u unutrašnjost. Istraživač BAS-a Oliver Marsh je rekao da je “ovakvo odvajanje leda bilo očekivano još prije osam godina, zbog čega se sveukupna površina ledene ploče smanjila na najmanju moguću mjeru od početka praćenja.”

U objavi za javnost istraživači BAS-a su istaknuli da događaj nije povezan s klimatskim promjenama. U bazi Halley znanstvenici borave u razdoblju od studenoga do ožujka, odnosno za vrijeme antarktičkog ljeta. Područje se u ostatku godine prati pomoću satelitskih snimaka.

 
Nastavi čitati

Svijet

Umro Toni Montano

Objavljeno

-

By

Glazbenik Toni Montano preminuo je danas u 62. godini.

Toni Montano rođen je kao Velibor Miljković u Beogradu 1962. godine.

Miljković je započeo karijeru kao pjevač u punk rock bendu Radost Evrope, koji je formiran 1979. godine. Kroz bend je prošao veliki broj glazbenika, uključujući Dimeta Todorova koji je kasnije bio član Partibrejkersa i Slobodana Loku Neškovića koji je kasnio bio član benda Urbana gerila. Bend je imao probe i uglavnom nastupao u beogradskom Studentskom kulturnom centru, a uglavnom su izvodili pjesme punk rock grupe Ramones, ali i svoje. Bend je prestao s radom 1985. godine, a dio materijala našao se na Miljkovićevom debitantskom albumu, koji je počeo solu karijeru nakon raspuštanja benda. Na festivalu MESAM osvojio je tri nagrade, piše Nova.rs.

Posljednji studijski album “Srećan rođendan“ objavio je 1999. godine, a singl “Neću da budem šljam“ 2021. godine.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijene nafte pale

Objavljeno

-

Cijene nafte pale su danas na međunarodnim tržištima na 82 dolara budući da se rast zaliha u SAD-u nadovezao na strahovanja ulagača da će oklijevanje američke središnje banke sa snižavanjem troškova zaduživanja zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 87 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 82,01 dolar. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 77,85 dolara.

Čeka se objava zapisnika sa zadnjeg sastanka FED-a

U fokusu je trgovaca rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke udruge proizvođača API. Na pragu sezone vožnje zalihe sirove nafte porasle su po njihovim navodima za 2,48 milijuna barela, a zalihe benzina za 2,1 milijun barela.

Vlada će objaviti službene podatke tijekom dana. Signal slabije potražnje u vodećem svjetskom potrošaču nadovezao se na strahovanja da će visoki troškovi zaduživanja u SAD-u zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.  

“Trebalo bi pričekati sa sniženjem kamatnih stopa”

Dužnosnici američke središnje banke rekli su u utorak da bi sa sniženjem kamatnih stopa trebalo pričekati još nekoliko mjeseci i uvjeriti se da se inflacija uistinu spušta prema ciljanih dva posto.

Analitičari sada čekaju objavu zapisnika s prošle sjednice Fedovog odbora za otvoreno tržište (FOMC).

“Zapisnici Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC) bit će pomno proučeni zbog Fedove procjene o neravnomjernoj inflaciji u prvom tromjesečju i mogućih naznaka o datumu i razmjerima smanjenja kamatnih stopa u 2024.”, objasnili su u izvješću analitičari ANZ-a.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je u utorak barel košarice nafte njezinih članica pojeftinio 93 centa, na 83,58 dolara.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu